S produbljenjem ukrajinske krize raste proruski separtizam

Autor: Robert Coalson, priredila Biljana Jovićević

Iz vlažnih podruma stambenih zgrada koje propadaju na kraju Simferopola, potpredsjednik parlamenta Krima, Sergej Šuvainikov, vodi borbu za odbranu etničkih Rusa na ovom strateškom poluostrvu Crnog mora.

U kancelariji ukrašenoj zastavama i mapom Krima iz perioda II svjetskog rata, te medaljom sa komunističkim srpom i čekićem i sloganom "U jedinstvu s Rusijom", rječiti Šuvainikov u dahu ponavlja litiju o navodnim napadima na ruski jezik i rusku kulturu u Ukrajini.

"To je rezultat političkog stava kojim se negiraju Rusi, za koje je jezik glavno sredstvo identifikacije njihovog etniciteta, njihove ruske nacionalnosti, dokaz da su ruski narod", kaže Šuvainkov.

"Cilj je da im se uskrati pravo da podsjete djecu i mlade ljude da su Rusi.To je zapravo uništenje ruske nacionalnosti i koncepta ruskog naroda u Ukrajini", dodaje.

Gomile megafona, uvijenih transparenata u uglu Šuvainikovog samoproglašenog "bunkera", svjedoče o pojačanoj aktivnosti organizacije na čijem je čelu: „Kongres ruskih zajednica i ruski front“. Od kada je politička kriza izbila u Kijevu, novembra prošle godine, njegova organizacija je u više navrata organizovala demonstracije u Simferopolu i na drugim mjestima, paleći tom prilikom zastave EU i optužujući SAD i NATO kao najodgovornije za ukrajinske nevolje.

Ljudi na Krimu nervozno gladaju kako se politička i ekonomska kriza u Ukrajini produbljuje.

Krim je jedina regija u Ukrajini gdje su etnički Rusi većina, odnosno predstavljaju 60 posto od dva miliona stanovnika poluostrava.

Od 18. vijeka pa sve do prije samo 60 godina, 19.februara, ovo je ostrvo bilo dio Rusije. (Zaparavo je pripadalo Ruskoj Republici, jednoj od 16 republika SSSR, ali ga je Nikita Hruščov, sam prijeklom iz Ukrajine, pripojio tada Republici ovoj danas samostalnoj državi). I kako previranja u Ukrajini tresu regiju po etničkim i vjerskim pukotinama, sve se češće čuje da bi možda trebalo ponovo da se tamo i vrati.

Ostati u orbiti Moskve

Iako je nelegalno otvoreno zagovarati separatizam u Ukrajini, mnoge proruske organizacije pozivaju na "jačanje autonomije Krima" u slučaju da vlada predsjednika Viktora Janukoviča postigne neke kompromise sa onima koje oni nazivaju "fašistička“ opozicija.

Cilj proruskih grupa je zadržati Ukrajinu u moskovskoj orbiti i spriječiti njenu integraciju u Evropu. Da bi privlačili podršku za svoja nastojanja, oni otvoreno manipulišu šireći napetost i strahove među pravoslavnim Rusima i muslimanskim krimskim Tatarima, koji čine oko 12 posto stanovništva poluostrva. Stotine hiljada Tatara su se vratili na svoju zemlju u Krim nakon što su ih prethodno sovjetske vlasti bile deportovale odatle za vrijeme Drugog svjetskog rata.

Na 40 kilometara sjeveroistočno od Šuvainikovog prašnjavog bunkera u Simferopolu je grad Belogorsk.Teško je danas zamisliti da je to nekad bio živopisni trgovinski centar na „Putu svile“ s tatarskim imenom Karasubazar. Danas je populacija od oko 18.000 građana gotovo ravnomjerno podijeljena između Rusa, Ukrajinaca i Tatara.

Gradonačelnik, Albert Kangijev, etnički Tatar i član Partije regiona predsjednika Ukrajine, Viktora Janukoviča, kaže da je njegov grad miran, a odnosi među različitim entičkim grupama dobri. Ali, on brine o potencijalu da snage sa strane mogu omesti taj krhki međunacionalni sklad.

„Ovo je multietnički grad. Danas je procenat od ranije deportovanih građana u našem gradu veći od 30 posto, što je prilično značajna cifra.I zapaliti iskru u našem gradu, da tako kažem, bilo bi veoma lako“, ocjenuje gradonačnik Belogorska.

Prošlog je novembra Šuvainikuov "Kongres ruskih komunista" organizovao marš kroz Belogorsk da obilježe ruski praznik Nacionalni dan jedinstva. Nekoliko destina učesnika skupa slušalo je govore koji su glorifikovali tatarski period osvajanja Kirima i usvajanje rezolucije kojom se objavljuje da su „danas Rusi ponovo u stanju feudalne rascjepakanosti, duhovnog pada i malodušnosti.

"Naše pravo na našu istoriju, našu kulturu, našu pravoslavne vjeru i ruski jezik je drsko ograničeno. Sve češće vidimo i čujemo uvredljive napade usmjerene na Rusiju i ruski narod", navedeno je u rezoluciji.

Strah gradonačelnika Kangijeva od potencijalnih nestabilnosti čini se prilično dobro utemeljen.Oko 100 kiliometara južno u obalskom odmaralištu Jalti, Ruskinja srednjih godina, koja se predstavila samo kao Irina, izazila je svoju fustraciju zbog krimskih Tatara, koje je Staljin deportovao sa poluostrva 1944., a sada su se vratili u velikom broju nakon kolapsa Sovjetskog Saveza.

„Tatari ..... tobožnji Tatari koji su bili izloženi represiji i deportaciji. Neka vrsta Uzbeka se vratila koji nemaju nikave veze sa tim, razumijete li.Oni kažu ‘Ja sam Tatar, ja sam žrtava represije! Dajte mi neku zemlju !’ Kupe neku zemlju a onda je preprodaju za velike iznose. Završe sa puno novca od ničega. Neka vrsta patetičnih Uzbeka dođe ‘Ja sam Tatar ‘.On dođe i kaže ‘Daj mi’.Vidite kako je to ovdje'", priča Irina.

Kongres ruskih komunista i ruski front je ipak udaljen od najvećeg dijela radikalnih proruskih organizacija koje su bile aktivne na Krimu. Prije neki dan, 12.februara u natrpanom press centru koji je napravila ambasada SAD, u jednoj od poslovnih zgrada u Simferpolu, predstavnici skoro dvadesetak proruskih organizacija okupili su se da raspravljaju o neprilikama etničkih Rusa na Krimu.

Domaćin skupa preko skypea bio je Juri Meškov, proruski separtist, koji je bio predsjednik Krima 1994-95. Meškov je deportovan iz Ukrajine zbog njegovih separtističkih aktivnosti 2011. i sada živi u Moskvi. Učenici okruglog stola su govorili sa strašću, pomješanim gnijevom i strahom, prizivajući sa nostalgijom Sovjetski Savez.

Viktor Golovin, predstavnik Komiteta za podršku predsjednika Bjelorusije Aleksandra Lukašenka, iskoristio je raspoloženje da kaže:

”Mi ne zazivamo rat.Mi tražimo ono što je naše.Jedino što tražimo je da nas niko ne sprečava da se vratimo velikom svijetu Rusije. Ne sprečavajte nas da se vratimo kući.”

Jedan od važnijih učesnika tog okruglog stola bio je i zvijezda u usponu proruskog pokreta na Krimu, Valerij Podjači, šef grupe Narodni front. Na logu Narodnog fronata je ruska zastava i ruski mornarički krst naspram siluete spomenika Ruskog pohoda na Kim iz 1783., koji se nalazi u Simferopolu.

Koristeći se otvorenim pozivima na separtizam, učtivi i energični Podajači vrši pritisak na Kijev da prepusti cijelo poluostrvo Krim Rusiji u zamjenu za otplatu ukrajinskih dugova prema Moskvi. Sa varljivim osmjehom na licu, on je uporedio ovaj scenario sa Američkim ugovorom oko mornaričke vojne baze Guantanamo na Kubi. Upitan šta bi se dogodilo sa Krimom nakon što takav ugovor istekne, Podjači je bio brz u odgovoru:

„Za 99 godina, ne vjerujem da će Ukrajina toliko opstati kao država. Rusija će opstati jer je Rusija ipak vodeći svjetski igrač zajedno sa SAD, Kinom i EU.Tako da je jasno da će Rusija opstati.Ali hoće li Ukrajina opstati...? Zato bi ovo rješenje u principu zadovoljilo sve“, retorički pita Podjači.

Ali takvo rješenje ili bilo koje rješenje u kojem bi Krim bio još bliskije u orbiti Moskve, sigursno ne bi zadovoljilo krimsku tatarsku zajednicu.

Stop Meidan

Prošle godine Refat Čubarov izabran je za predsjedavajućeg Mejlisa, krimskog tatarskog samorganzovanog tijela. On kaže da je još od kolapsa Sovjetskog saveza Moskva eksploatisala regionalne tenzije na način da nekako povrati uticaj na postsovjetskom prostoru.

„Kada se Sovjetski Savez raspao Moskva je fanatično tragala za različitim oruđem da zadrži sovjetske teritorije“, kaže Čubarov.

“Nagorno Karabah, Armenija i Azerbejdžan, Transdnjestria i Moldavija, provociranje Tbilisija tj. Gruzije, pokušaji uključivanja Interfronta, Narodnog Fronta u baltičkim državama...U Moskvi, centru svega, na Krim gledaju kao na neku vrstu udice na kojoj bi trebalo držati Ukrajinu“, naglašava.

Proruske organizacije demantuje tvrdnje da imaju veze sa Moskvom. Kako bilo, rusko prisustvo u regionu osjeća se na svakom koraku Ruski konzulat u Simferopolu agresivno izdaje ruske pasoše krimskim Rusima, što je jedan od poteza koji su demonstranti u Kijevu doživjeli kao provokaciju. Ruska državna agencija za saradnju sa zemljama Zajednice nazavisnih država stacionirana je i izvodi razne akcije iz jedne vile u centru glavnog grada.

Prošle je semice jedan od savjetnika ruskog predsjednika i vodeći ideolog Kremlja Vladislav Surkov bio u posjeti Krimu, susrećući se iza zatvorenih vrata sa premijerom Krima, Anatolijem Mogilevim, predsjednikom Parlamenta Krima Vladimirom Konstantinovim i guvernerom Sevastopla Vladimirom Jatsuboim.

Takođe je najavljeno da će Konstantinov putovati u Moskvu, 20.februara na razgovore sa predsjednikom ruske Dume Sergejom Narjaškinom.

Putevi na Krimu su prekriveni sa stotinama bilborda koje je instalirala misteriozna lijevo orjentisana nevladina organizacija koja se zove Stop Meidan.

Ova je organizacija takođe poslala na stotine provladinih aktivista u Kijev, koji su podržavali ideju da Janukovič beskompromisno uguši antivladine demonstracije.

Refat Čubarov kaže, da iako je politika ukrajinske vlade proizvela brojne frustracije među Tatarima i izazvala tenzije među etničkim grupama u tom regionu, lokalna situacija bi bila stabilna na Krimu da nije provokacija izvana.

„Nema nikakvih unutrašnjih razloga za oštre aktivnosti proruskih grupa. Ali nije neophodno da u pozadini svega bude pogoršanje zbog uticaja izvana, van Krima, jer oni su veoma snažni i ciljani manipulanti.I to je uvjek vidljivo kada odnosi između Moskve i Kijeva postanu komplikovani“, zaključuje Čubarov.