Od prošle godine, kada je ruska kompanija Gazprom kupila plac za izgradnju fabrike za gas u Zvorniku, na istoku Bosne i Hercegovine, nije ništa urađeno. Ta ruska kompanija planira u tom bosanskohercegovačkom gradu napraviti postrojenje za gas. Njihova planirana investicija iznosila bi oko 70 miliona eura.
Kako je za Radio Slobodna Evropa (RSE) rekao Ljubo Glamočić, direktor preduzeća „Gas-Res“, koje je još 2017. potpisalo sporazum sa Gazpromom, krajem prošle godine intenzivirali su aktivnosti, 'tehničke ekipe su dolazile, snimale stanje, lokacije', ali ih je pandemija korona virusa usporila u tome.
„Moram priznati, kako je ova pandemija došla, da smo praktično malo šta uradili i pomjerili bilo kakvih aktivnosti da smo imali u ovom periodu. Istini za volju, s obzirom na to da su određeni akti koje smo potpisali, sporazumi o formiranju određenih preduzeća istekli, sad smo u fazi obnavljanja tih sporazuma i dokumenata i čekamo da se stiša ova situacija“, rekao je Glamočić za RSE.
Dva preduzeća, jedno rusko, a jedno bosanskohercegovačko,(Gazprom i Gas-Res) su prije tri godine, osim sporazuma, potpisali i pismo namjere o formiranju zajedničkog preduzeća.
Ruska kompanija Gazprom obavezala se da će buduće zvorničko postrojenje služiti za to da gas prelazi iz gasnog u tečno stanje, što bi znatno pojeftinilo njegov transport.
Kako je objasnio direktor preduzeća „Gas-Res“, prema sporazumu koji je potpisan prije tri godine, obaveza Gazproma i njegovih kćerki kompanija je da naprave tačno studiju ekonomske opravdanosti, kroz šta bi bili definisani i troškovi ulaganja. Istakao je da bi „Gas- Res“, vjerovatno učestvovala u finansiranju u nekom manjem procentu.
„Govorilo se o minimalnom učešću, od pet pa do 25 posto, zavisi sve o studiji izvodljivosti i sredstava koje studija bude pokazala da će biti potrebno obezbijediti“, rekao je Glamočić.
Izgradnja fabrike za gas u Zvorniku, za koju se u „Gas–Resu“ nadaju da će početi u idućoj građevinskoj sezoni, jedna je od novijih (mogućih) direktnih ruskih investicija u Bosni i Hercegovini.
Rusija na šestoj poziciji ulaganja u BiH
Ruska Federacija, sa 705 miliona KM (ili oko 352,5 miliona eura) je na šestoj poziciji najvećih stranih investitora u BiH. Ovo su podaci Centralne banke BiH od prije dvije godine, koje je na upit RSE dostavila Agencija za unapređenje stranih investicija u BiH (FIPA).
Dosadašnje direktne strane investicije u Bosni i Hercegovini na kraju 2018. godine, prema podacima Centralne banke BiH, iznose 14,3 milijarde KM (7,3 milijarde eura).
Učešće direktnih stranih investicija iz Rusije iznosi 4,9 posto, podaci su FIPA-e.
Najveći iznos investiran je u prerađivačku industriju, koja između ostalog podrazumijeva vađenje ugljena, sirove nafte, prirodnoga plina, ostalih ruda te kamena. Investirano je 667, 3 miliona KM (333,65 eura).
Po visini ulaganja, Rusija je u Republici Srpskoj drugi investitor, iza susjedne Srbije. Gotovo cjelokupni iznos ruskih investicija u BiH 705 miliona KM (352 miliona eura) odnosi se na ovaj bh. entitet. Iznosi 704,7 miliona KM ( 352, 35 miliona eura).
Najveći dio investiran je u djelatnost Proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda – 660,4 miliona KM (330,2 miliona eura).
Kako posluju?
Među najvećim ruskim investicijama su, između ostalih, NeftegazInKor (Zarubezneft o.a.d.), osnovano bh. preduzeće ''Optima Grupa'', koje upravlja razvojem naftne industrije kroz preduzeća Rafinerija nafte Brod, Rafinerija ulja Modriča, te razvijanje i širenje maloprodajne mreže benzinskih pumpi ''Nestro Petrol''.
Kompanija NIS (Naftna industrija Srbije u vlasništvu ruske kompanije Gazprom Neft) u novembru 2012. godine potpisala je ugovor o kupovini 100 posto vlasništva kompanije OMV BH i preuzela 28 benzinskih pumpi OMV-a u Bosni i Hercegovini.
Sve benzinske pumpe su u potpunosti rebrendirane i posluju pod brendovima Gazprom i NIS Petrol. U skladu sa registracijom (NIS, Srbija) u statističkim pregledima investicija je vezane za ulaganja iz Srbije.
Prema informacijama Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH (FIPA), Rusija je često imala najveće iznose investiranog kapitala u BiH na godišnjoj osnovi. No, to se mijenjalo iz godine u godinu. A nepovoljan pokazatelj je, napominju u FIPA-e, što su vlasnički udjeli i zadržane zarade posljednjih godina negativni, a najveći dio ulaganja se realizuje kroz ostali kapital (zaduživanja).
Znatan je broj ruskih investicija koje su nekada bile uspješne kompanije, posebno iz oblasti energetskog sektora, došle su do propasti, dugovanja, stečaja, promjene vlasničke strukture -navode iz FIPA
„Znatan je broj ruskih investicija koje su nekada bile uspješne kompanije, posebno iz oblasti energetskog sektora, došle su do propasti, dugovanja, stečaja, promjene vlasničke strukture - kompanija Birač i Alumina, IEFK bank, Energoinvest-Elektroenergetska oprema sa sjedištem u Istočnom Sarajevu, Termoelektrane Ugljevik 3, te Hidroelektrane Mrsovo, kupovina zemljišta i Doma Mladosti na Jahorini“, navedeno je u odgovoru FIPA-e za RSE, te naglašeno da ta Agencija nema uvid u detalje rada, planove i nastale promjene u poslovanju pojedinih kompanija.
Ni pet posto BDP-a
Marko Đogo iz Udruženja ekonomista Swot smatra da su investicije u Bosnu i Hercegovinu mizerne u odnosu na ulaganja koja su naprednije zemlje u doba tranzicije imale.
„U suštini, sve to zajedno kad saberete, nećete doći ni do pet posto BDP-a Bosne i Hercegovine. Ova strana ulaganja kod nas generalno su niska, dakle, ne pogoduje ideji o nekoj transformaciji privrede i uvezivanja sa većim i razvijenijim zemljama, kao što su to uradile druge, naprednije zemlje“, smatra Đogo.
Kako je naglasio, 'unutar tog sitnog kolača, koliki je čiji udio', moguće je da, s obzirom na tako mala ulaganja, veći uticaj imaju političke smjernice ili odluke nego tržišna logika, smatra Đogo.
„Što se tiče ruskih ulaganja, možda se radi o zadržavanju dobiti, mada, koliko znam, i ne prave dobit nego prave gubitak u Bosni i Hercegovini, ili, eventualno, potrebe da se ta investicija koja je napravljena, a ne daje rezultate, da se dodatno investira da se prevede na 'zdravo poslovanje' ili pozitivnu nulu. Ja nisam vidio da postoje neka druga realna ulaganja u druge privredne subjekte, u druge privredne grane, pogotovo ne u neke nove proizvodnje. Ovo je samo moja pretpostavka o kakvim se ulaganjima radi“, objašnjava on.
Primjer Sberbanke
Među najvećim ruskim investicijama je ona u kojoj je kroz akviziciju Volksbank Austrija, ruska banka Sberbank došla na bh. tržište. Prema javno dostupnim informacijama, Sberbank je 2012. godina akvizirala Volksbank International, međunarodno odjeljenje austrijske banke sa ispostavama u Bosni i Hecegovini, Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji, Mađarskoj, Ukrajini, Češkoj i Slovačkoj.
Tokom 2013. godine banke su prošle kroz proces rebrandinga i od tada posluju kao dio Sberbank Europe, bankarske grupacije sa sjedištem u Beču. Kao posljedica uređenja bankarskog sektora, Sberbank je prisutna u BiH kroz dva pravna lica, u dva bh. entiteta.
U godišnjim izvještajima koje su banke iskazale u prošloj godini, dostupnim na internet stranicama, Kapital Sberbank BH d.d. Sarajevo je 184, 5 miliona KM, (92, 25 miliona eura), a kapital Sberbank a.d. Banja Luka 133,5 miliona KM (66,75 miliona eura).
Marko Đogo iz banjalučkog Udruženja ekonomista SWOT, kaže za RSE da ta investicija nije ona koja će biti značajna za bh. ekonomiju.
„Sberbanka, vjerovatno kao i druge banke u Bosni i Hercegovini, ne radi ni sa čim, već godinama ne radi ulaganja novog kapitala, već je to reinvestiranje dobiti, što se također vodi kao strana direktna investicija, i treba da se vodi tako, kao i u drugim zemljama, ali isto znači da je to rezultat napravljen u Bosni i Hercegovini koji nije iznijet van BiH“, objašnjava Đogo.
Ekonomska analitičarka Svetlana Cenić smatra da je Sberbanka 'banka sa uticajem i da je banka koja ima značajno učešće u bankarskom sektoru', odnosno na tržištu finansija.
„Ostale investicije nisu vidljive, jer ja ne bih nazvala Rafineriju i kupovinu Rafinerije nekom investicijom, s obzirom na to da ona ne radi i da ne znamo još uvek u koje namene će ona biti. Evo, sad se pominje čas jedno, čas drugo i vrlo su kontradiktorne izjave, a pri tome, od akumulisanog gubitka pa do toga da kad Rafinerija ne radi odjednom pravi neki prihod, pa do stanja na Nestro pumpama. To je vrlo čudno“, kaže ona.
Cenić smatra da u BiH ne funcionišu investicije kao u drugim državama.
„Investicija ko investicija - evo, dali smo pare, pa će to sad da proizvodi – vrlo je teško pronaći“, dodaje Cenić, a na pitanje koliko se kroz investicije pokušava uticati na politička dešavanja, Cenić odgovara:
„Rusi će to raditi i na drugi način. Nisu se baš pretrgli u davanju sredstava. Pare su pare i niko neće baš lako da maše tim parama. Pa i kad govorimo o nekim projektima, o bilo čemu, najmanje ima ruskih projekata i ruskog bilo čega. Da se dovodi politički, pa naravno. Kad je Rafinerija u pitanju, uvek smo se pitali kad je neka poseta sadašnjeg člana Predsedništva, a ranije predsednika, premijera, Rusiji, šta će to koštati Rafineriju, odnosno, hoće li dugovi opet biti odlagani, nikad naplata izvršena i tolerisan kvalitet goriva, što naravno prati i neko političko trgovanje“, objašnjava ona.
Prema još neobjavljenim podacima Centralne banke, a kako je rečeno RSE, u periodu od januara do septembra 2019. godine, Rusija je u BiH investirala 278 miliona KM (139 miliona eura). Ovi podaci će, prema istom izvoru, biti objavljeni do kraja ove sedmice.
***Saradnja na tekstu Erduan Katana
Facebook Forum