Alfred Galimov se 21. maja vratio u stan koji je dijelio sa svojom djevojkom u gradu Naberežnije Čelni u Tatarstanu nakon vojnih vježbi u prijestolnici, Kazanju.
Ovaj 31-godišnjak, pripadnik bataljona Alga, jedinice sastavljene većinski od muškaraca koji su regrutovani u Tatarstanu, trebao se vratiti na ukrajinski front nakon petomjesečne pauze.
Te večeri je rodici poslao poruku zatraživši 200.000 rubalja (2.250 dolara), što je iznos skoro četiri puta veći od prosječne tamošnje mjesečne plate.
Bio je to čudan zahtjev za vojnika koji se spremao vratiti u rat.
Sljedećeg jutra, Galimov je pronađen obješen u kupatilu svoga stana. Očigledno je u pitanju samoubistvo.
Nijednu poruku nije ostavio.
Međutim, njegova rodica u razgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE) je rekla da je Galimov strahovao od povratka na front.
Možda je želio novac da bi podmitio izlazak iz vojne službe, rekla je.
"Vidjela sam da se ne želi vratiti u rat", riječi su rodice koja je, radi osjetljivosti teme, željela ostati anonimna.
Kako broj poginulih raste i 16 mjeseci nakon ruske invazije na Ukrajinu, koja se pretvorila u najveći oružani sukob u Evropi od Drugog svjetskog rata, mnogi preživjeli vojnici s obje strane pate od ratnih trauma.
U Ukrajini, osim vojnika, od istih posljedica pate i civili.
Iako je do sada malo izvještaja o ruskim vojnicima koji su izvršili samoubistvo, stručnjaci tvrde da je to dijelom zbog težnji porodica i vojske da o tome ne izlaze u javnost, odnosno da je samo pitanje vremena kada će pojaviti više slučajeva o narušenom mentalnom zdravlju vojnika.
"Produžena vojna služba kojoj se ne nazire kraj, neadekvatna zaštita njihovog mentalnog zdravlja tokom odmora kod kuće te loši uslovi službe i veliki broj žrtava - vrlo je vjerovatno da sve navedeno neke gura na samoubistvu", ocjenjuje za RSE viša savjetnica u američkom istraživačkom centru Rand Corporation, Dara Massicot.
"Vrlo je vjerovatno da će među ruskim veteranima nastupiti velika kriza", ističe ona.
Neograničena služba
Alfred Galimov, koji je radio kao dostavljač, jedva je preživljavao kada se u ljeto 2022. dobrovoljno prijavio u vojsku. Radilo se o četveromjesečnoj službi u Ukrajini s bataljonom Alga.
Tome se protivila njegova porodica, ali je plata, koja je vjerovatno iznosila čak 195.000 rubalja mjesečno (2.200 dolara), ipak presudila.
Tada su, nekoliko mjeseci nakon invazije punog obima, ruske snage napredovale na istoku Ukrajine, krećući se izvan Donbasa, regiona koji je Moskva pomogla proruskim snagama da zauzmu i time podstakla separatizam 2014. godine.
Državna televizija u svom izvještavanju preuveličava uspjeh ruske vojske, odnosno umanjuje značajne gubitke, a kod mnogih potencijalnih dobrovoljaca to ostavlja nerealna očekivanja od rata, piše redakcija Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku.
Dva mjeseca od angažovanja Galimova na funkciju oficira za vezu, ukrajinska vojska je pokrenula snažnu kontraofanzivu, razbijajući ruske snage na sjeveroistoku i jugu te vraćajući nazad znatne površine teritorije.
Uslijed nedostatka ljudstva, Rusija je pokrenula novu masovnu regrutaciju, a vojnicima i dobrovoljcima privremeno zabranila da napuste službu.
Četvoromjesečna služba Alfreda Galimova pretvorila se u šestomjesečnu, odnosno na neodređeno.
U januaru je došao kući na kratki odmor.
Vratio se kao drugi čovjek, priča njegova rodica.
"Rat je mnogo uticao na njegovu psihu. Postao je razdražljiv. Osjetila sam da se povlači u sebe, ali nisam mogla ni pomislila da će završiti samoubistvom", rekla je.
Galimov je u SMS porukama sa rodicom jasno rekao kako se suočio sa užasima rata.
Ona je rekla da je on nakon napada ukrajinskih snaga na nepoznatoj lokaciji pomogao u evakuaciji ranjenih, a možda i mrtvih pripadnika svog bataljona, za što je odlikovan medaljom za hrabrost.
Tokom njegove službe, bataljon Alga se borio u oblastima gdje su se vodile žestoke borbe, oko regionalne prijestolnice Hersona na jugu i Lisičanska na istoku.
Ukrajina je potom ponovo zauzela Herson u novembru, dok su se ruske snage povlačile na istočnu obalu rijeke Dnjipro nakon mjeseci teških borbi.
U Tatarstanu su se pojavile glasine da je Alga, što na tatarskom jeziku znači "naprijed", pretrpjela velike gubitke. Do informacije o ciframa teško je doći, država ih ne objavljuje, a i RSE je uspio potvrditi 20 mrtvih od oko 600 vojnika.
U januaru Galimov se vratio kući u Rusiju na odmor. U međuvremenu, bataljon Alga je poslan u Vuldehar u Donjeckoj regiji, gdje je sljedećeg mjeseca doživio poraz od ukrajinskih snaga. To je bila okrutna bitka u kojoj su, navodno, mnogi njegovi članovi izgubili živote.
Tijela nekih od njih još nisu pronađena.
I prije toga, pripadnici bataljona bili su nezadovoljni uslovima u službi.
U pismu sastavljenom u novembru požalili su se kako im nedostaju vozila, komunikaciona oprema, zimska odjeća, obuća i zalihe hrane.
Galimov se u SMS porukama upućenim rodbini takođe požalio na manjak hrane, rekavši da je bilo kada bi nekoliko dana ostao gladan.
Dvojica pripadnika koji su se pridružili bataljonu otprilike u isto vrijeme kada i Galimov, otišli su kućama bez dozvole i zahtijevali da budu otpušteni jer su ispunili prvobitni četvoromjesečni ugovor.
Sud u Kazanju odbio je u aprilu njihov zahtjev.
U martu, mjesec dana nakon krvoprolića u Vuldeharu, ruska vojska je podnijela tužbe protiv osam vojnika iz Tatarstana zbog napuštanja fronta. U 2022. podneseno je šest prijava protiv vojnika iz tog regiona.
Problemi sa vidom
Galimov je izgubio vid na jednom oku nakon eksplozije bombe u njegovoj blizini, priča rodica.
Kada se u januaru vratio sa fronta, zatražio je medicinsku pomoć. Vid mu se nije poboljšao, a to nije bio dovoljno jak razlog da dobije otpust iz službe, kaže ona.
Galimov je rodici ispričao da nema potrebe lažirati novu povredu jer bi ga vojska svakako poslala nazad.
Ostaje nejasno je li Galimov pretrpio traumatsku ozljedu mozga (TBI) ili posttraumatski stresni sindrom (PTSP) nakon eksplozije bombe.
Umjereni slučaj traumatske ozljede mozga može dovesti do trajnih štetnih posljedica poput čestih glavobolja, gubitka vida i promjena u ponašanju.
Nedavna američka studija pokazala je da je stopa samoubistava među američkim veteranima sa blagom traumatskom ozljedom mozga, poznatom i kao potres mozga, tri puta veća od opšte populacije. Kod onih sa umjerenim i težim oblikom TBI-ja bila je i veća.
Tokom petomjesečne pauze, Galimov nije primio nikakvu pomoć za svoje mentalno zdravlje.
Rusija ima nerazvijen sistem zaštite mentalnog zdravlja za veterane rata koji bi uskoro mogao postati preopterećen, ocjenjuju stručnjaci.
U tekstu lista The Economista obavljenom u maju, Dara Massicot je rekla da, prema tvrdnjama advokata bivših vojnika, Rusija ima deset bolnica za potrebe bivšeg vojnog osoblja te da se samo jedna od njih pruža adekvatnu psihijatrijsku njegu. U tom centru ima tek 32 kreveta.
"Niko se ne bavi ovim pitanjem [PTSP-ejm]", rekao je za RSE Boris, 44-godišnjak iz ruske regije Udmurtija, koji pati od ovog stanja. On je od 2014. do 2019. godine, tokom rata u Donbasu, bio stacioniran u ukrajinskoj oblasti Lugansk.
Boris kaže da će nakon rata u Ukrajini PTSP predstavljati ozbiljan problem za rusko društvo, više nego nakon intervencije Sovjetskog Saveza u Afganistanu (1979. - 1989.) i ratova u Čečeniji 1990-ih i 2000-ih.
Sjedinjene Države su u februaru procijenile da je skoro 200.000 ruskih vojnika ubijeno ili ranjeno u borbama u Ukrajini.
Taj broj od tada samo raste usred nastavka intenzivnih borbi u Bahmutu i nedavnog pokretanja ukrajinske kontraofanzive.
Belgijski profesor i specijalista za psihološke traume Erik de Soir kaže za RSE da će se kod svakoga ko je prošao nasilje razviti PTSP. To uključuje ne samo one koji su osjetili prijetnju smrću, već i one koji su svjedočili brutalnosti.
To znači se broj ruskih boraca kojima je potencijalno potrebna pomoć u cilju zaštite mentalnog zdravlja mjeri u desetinama hiljada.
Kada je pokrenuo invaziju u februaru 2022., ruski predsjednik Vladimir Putin je očekivao kratak, pobjednički rat u Ukrajini.
Sada se Rusija bori da izgradi ili poboljša infrastrukturu za pomoć vojnicima koji se vraćaju sa psihičkim problemima.
Rusija je ovog proljeća najavila pilot program PTSP-a za vojnike povratnike i rekla da planira uspostaviti centre za podršku veteranima u svakom od osam federalnih okruga u zemlji, istakla je je Massicot u tekstu lista The Economist.
Ti centri imaju za cilj da pruže veteranima povratnicima zdravstvenu zaštitu, zaposlenje i pravnu pomoć.
"Prerano je reći hoće li ovo ublažiti udarac zdravstvenom sistemu koji je svakako preopterećen", napisala je ona.
Rodica Alfreda Galimova kaže da je poslije njegovog samoubistva zavladala tuga koja će teško nestati. Međutim, ističe kako se za porodicu njegova smrt razlikuje od smrti njegovih saboraca iz bataljona.
"Bar znamo gdje mu je grob. Bar ga mogu posjetiti", navodi ona.
Facebook Forum