Jedan od vodećih ruskih proizvođača borbenih i civilnih aviona nastavio je da uvozi dijelove i drugu opremu od evropskih i američkih dobavljača, uprkos sankcijama koje je Zapad uveo Moskvi nakon što je započela invaziju na Ukrajinu u februaru 2022. godine.
→ Zašto
Podaci o carinskom uvozu koji su dostavljeni ruskoj istraživačkoj jedinici Radija Slobodna Evropa – Systema, otkrivaju da su dijelovi za avijaciju, u vrijednosti većoj od osam miliona dolara, uvezeni u Rusiju od početka 2022. do jula 2023.
Više od polovine te robe dolazi iz Njemačke, većinom iz pogona u vlasništvu američke industrijske i tehnološke korporacije Honeywell.
Glavna ruska adresa te uveze robe je Yakovlev, kompanija ranije poznata kao Irkut, sa vodećom fabrikom u sibirskom regionu Irkutsk.
Među najpoznatijim letjelicama Yakovleva su višenamjenski borbeni avioni Suhoj-30MK i Suhoj-30CM, a oba se uveliko upotrebljavaju u ratu protiv Ukrajine, koji se bliži svojoj drugog godišnjici.
Kompanija proizvodi i avione za obuku Jak-130, dijelove za putnički avion Airbus A320, kao i ruske putničke avione MC-21 i Suhoj Superjet 100.
Radio Slobodna Evropa je do podataka došao uz pomoć C4ADS-a, neprofitne organizacije za analizu podataka i globalno istraživanje sa sjedištem u Washingtonu.
Analitičar u C4ADS-u Omar al-Ghusbi analizirao je podatke o trgovini kako bi identifikovao dijelove poslane u fabriku Irkut sa potencijalnom vojnom primjenom za borbeni avioni Suhoj-30.
Uvoz je uključivao različite dijelove za avione i elektronsku oprema za avione, posebno kompjuterske upravljače na električni pogon, navigacionu opremu i module automatske sisteme, koji se mogu koristiti u konstrukciji i popravci Suhoja-30 i drugih vojnih aviona, ističe Al-Ghusbi.
Odgovarajući na pitanja Systeme, portparolka Honeywella je rekla da kompanija "nema evidenciju o prodaji, isporuci ili uslugama Irkut Corporationu od 24. februara 2022".
"Honeywell je tog datuma blokirao sve transakcije sa Irkut Corporationom. Kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu, Honeywell je prekinuo poslovanje i operacije u Rusiji", navela je u mailu portparolka, Caitlin Leopold.
"Honeywell poštuje sve primjenjive zahtjeve za izvozne dozvole, zakone i propise o sankcijama", istakla je.
Honeywell – velika američka korporacija koja proizvodi sve, od sistema za sigurnost doma i kontrolu klima-uređaja do tehnoloških komponenti – objavila je 9. marta 2022. da u potpunosti napušta Rusiju zbog sankcija.
Kompanija Yakovlev nije odgovorila na zahtjev Radija Slobodna Evropa za komentar.
Poslovanje ruske avioindustrije
U okviru sveobuhvatne industrijske reorganizacije koju je 2006. naredio predsjednik Vladimir Putin, Irkut i druge vodeće ruske kompanije za dizajn i proizvodnju aviona, stavljene su pod okrilje United Aircraft Corporationa.
U međuvremenu, United Aircraft Corporation dio je državnog vojnog i tehničkog konglomerata Rostec, čiji je šef Sergej Čemezov, bivši oficir Komiteta državne sigurnosti (KGB), koji je radio s Putinom u Istočnoj Njemačkoj 1980-ih godina.
Evropska unija i Sjedinjene Države počele su uvoditi sankcije Rusiji 2014. godine, nakon što je Moskva preuzela kontrolu nad Krimom, ukrajinskim poluostrvom na Crnom moru.
Mjerama je ograničen uvoz nekog oružja i srodnih vojnih proizvoda u Rusiju.
Nakon potpune invazije na Ukrajinu, Irkut – odnosno Yakovlev – bio je među brojnim drugim ruskim kompanijama koje su bile posebno na meti novih sankcija Zapada. Naročito njena proizvodnja linija lovaca Suhoj-30.
Kao rezultat toga, uslijedili su generalni problemi u ruskoj avioindustriji, jer se aviokompanije bore da servisiraju i održavaju mlazne avione proizvedene na Zapadu, poput Boeinga i Airbusa, koji su uobičajeni u flotama komercijalnih aviokompanija.
U širokoj upotrebi su i avioni Tupoljev i Iljušin ruskog i sovjetskog dizajna, za koje je lakše nabaviti zamjenske dijelove i izvršiti potrebno održavanje.
Stručnjaci navode da ruska vlada mora uložiti velika sredstva u obnovu domaćih lanaca nabavke za civilnu i vojnu avijaciju koja je zakržljala, budući da su ruske kompanije koristile globalne lance snabdijevanja za dijelove i ostalu robu.
Sankcije Zapada ozbiljno su poremetile lance snabdijevanja za brojni ruski uvoz.
Kompanija Yakovlev namjerava da obnovi svoju internu proizvodnu liniju i započne proizvodnju motora i rezervnih dijelove. Međutim, i dalje uvozi velike količine dijelova od zapadnih dobavljača.
"Dijelovi sa Zapada nisu dostupni i sve treba ponovo pokrenuti. Da biste to uradili, morate cijeli proces potpuno pokrenuti. I tu nastaju veliki problemi", kaže za Current Time direktor konsultantske kompanije Friendly Avia Support, Aleksandar Lanecki.
"Sankcije imaju cjelokupan efekat. I što idu dalje, sve je gore", ističe on.
'Nije za vojnu upotrebu'
Iako ne predstavlja ogromnu količinu novca, kompanija je prijavila prihod od oko dvije milijarde dolara 2021., godinu prije invazije.
Vrijednost dijelova koje je Yakovlev uvezao ukazuje na to koliko je zapadnim vladama bilo teško uvesti sankcije na ograničenja Rusiji i koliko je nekim zapadnim kompanijama bilo nejasno kako da se pridržavaju tih ograničenja.
Još jedna zapadna kompanija od koje je Yakovlev nabavljao robu je Thales Avionics, jedinica Thalesa sa sjedištem u Parizu.
Carinski podaci pokazuju da je Yakovlev 2022. i 2023. godine uvezao dijelove za avijaciju u vrijednosti od najmanje 783.000 dolara.
U mjesecima neposredno nakon invazije na Ukrajinu, Thales je nastavio da snabdijeva ruske kupce.
Međutim, u ljeto 2022. godine, kompanija je objavila da će u potpunosti napustiti Rusiju i zatvoriti svoje urede u toj zemlji.
Dokumenti o nabavci Yakovleva koji su dostavljeni Radiju Slobodna Evropa pokazuju da je ruska kompanija označila dio opreme Thalesa, koji je izvršio uvoz, kao onu koja "nije za vojnu upotrebu". Ostaje nejasno da li je u pitanju greška ili je namjerno tako navedeno.
Thales nije odgovorio na zahtjev Radija Slobodna Evropa za komentar.
Nekoliko mjeseci nakon početka invazije punog obima, francuski novinari su otkrili da su dobavljači iz Francuske nastavili da isporučuju industrijsku robu – uključujući navigacione sisteme, infracrvene detektore i termalne kamere za tenkove – ruskim kompanijama i nakon 2014. i inicijalnog uvođenja zapadnih sankcija.
Thales i Safran, kompanija čiji je glavni dioničar francuska vlada, bili su primarni pošiljaoci zabranjene robe, navodi se u francuskim izvještajima.
U međuvremenu, dio uvoza Yakovleva dolazio je preko trećih strana ili trećih zemalja. Kompanija je primila neku robu koju su Knipex i Bosch, inače velike njemačke firme, označili kao vojnu.
Podaci pokazuju da je roba Boscha koji se isporučuju preko Alžira, u proljeće 2023. godine, bili dio opreme koji je izgledao kao neka vrsta pištolja za vrući zrak. Knipex je, navodno, isporučio rezače žice.
Podaci pokazuju da je roba Boscha, isporučena preko Alžira u proljeće 2023., bila dio opreme koja je izgledala kao neka vrsta pištolja na vrući zrak. Knipex je, navodno, isporučio rezače žice.
Knipex nije odgovorio na zahtjev Radija Slobodna Evropa za komentar.
Portparolka Boscha je u mailu Radiju Slobodna Evropa odgovorila da je kompanija prestala prodavati svoje proizvode uoči invazije. Takođe, rekla je da je kompanija uspostavila politiku kako bi ispunila propise o sankcijama i zakone o kontroli izvoza.
"Proizvodnja i direktna distribucija modela proizvoda zaustavljena je već nekoliko godina, a okončana i prije početka rata u Ukrajini i odgovarajućih sankcija", rekla je portparolka. "Naš cilj je spriječiti da se Boschovi proizvodi koriste na način kojim se krše sankcije na kraju direktnog ili indirektnog lanca snabdijevanja unutar naše sfere uticaja."
Bivši zamjenik ruskog ministra energetike, koji je sada otvoreni kritičar Kremlja, Vladimir Milov, ustvrdio je da "evropski i generalno zapadni biznis ne želi sankcije Rusiji" i da "traže bilo kakve mogućnosti da nešto isporuče, tražeći pravne rupe".
"Privreda će tražiti rupe [u zakonu] i, u nedostatku izvršnog aparata za praćenje provođenja sankcija, naravno da će ih naći", ocjenjuje Milov.
Facebook Forum