Ukrajinski predsjednik je obnovio pozive članicama Evropske unije(EU) da zabrane vize za ruske državljane, a ruski diplomata je upozorio da bi svaki potez SAD-a da Rusiju proglase "državnim sponzorom terorizma" mogao rezultirati potpunim prekidom veza.
U međuvremenu, Kijev i Moskva nastavili su razmjenjivati optužbe o opasnostima borbi u blizini nuklearne elektrane Zaporožje, za koju Ujedinjeni narodi kažu da bi oko nje trebalo proglasiti demilitariziranu zonu.
Objekat je pod ruskom kontrolom ubrzo nakon invazije 24. februara. Ukrajinski inženjeri upravljaju postrojenjem pod ruskim nadzorom.
Zapadne zemlje pozvale su Moskvu da povuče svoje snage iz fabrike.
"Objekat se ne smije koristiti kao dio bilo kakve vojne operacije. Umjesto toga, potreban je hitan dogovor na tehničkom nivou o sigurnom perimetru demilitarizacije kako bi se osigurala sigurnost područja", rekao je generalni sekretar UN-a Antonio Guterres u izjavi od 12. avgusta.
S obzirom da se fokus borbi pomjera sa istočne regije Donbas na južne ukrajinske regije Herson i Zaporožje, ukrajinska vojska je saopštila da je udarila u četvrti most preko rijeke Dnjepar.
Britanska vojna obavještajna služba navela je u svojoj dnevnoj procjeni 13. augusta da je to dodatno umanjilo sposobnost Rusije da dopuni snage na sjeverozapadnoj ili desnoj obali rijeke.
Ukrajinski komandanti su također rekli da su ratni avioni napali pet ruskih skladišta oružja i opreme u regijama Mikolajev i Herson.
Dmitro Pletenčuk, glasnogovornik vojne administracije Mikolajeva, rekao je da ruske snage pate od nestašice municije, uglavnom zbog udara ukrajinskih snaga na skladišta.
"Sada se situacija promijenila. Među Rusima nedostaje municije. I to je jako dobro. Osjećamo rezultat rada na njihovim skladištima -- u Mikolajevu je postalo malo tiše, ali se granatira region", rekao je on.
Ipak, borbe se nastavljaju u džepovima oko Donbasa.
Pavlo Kirilenko, načelnik regionalne vojne administracije Donjecka, rekao je 13. augusta da je pet civila ubijeno u regionu u ruskom granatiranju u protekla 24 sata.
U svom noćnom video obraćanju 12. augusta, Zelenski je ponovio svoj poziv na zabranu viza u EU za ruske građane, rekavši da je neophodno spriječiti da blok postane "supermarket" otvoren za svakoga ko ima mogućnost da uđe.
"Moraju postojati garancije da ruske ubice ili saučesnici državnog terora neće koristiti šengenske vize", rekao je on, misleći na vrstu vize koja ljudima omogućava pristup šengenskom području bez granica koje se prostire na 22 od 27 zemalja članica EU.
Neke zemlje EU, uključujući tri baltičke države i Češku, već su krenule u ograničavanje putnih i radnih viza za Ruse, a češki ministar vanjskih poslova, čija je zemlja rotirajuće predsjedavajući EU, podržao je pozive na zabranu u cijelom bloku.
Taj napor je, međutim, do sada dobio malo pažnje među ostalim članicama EU.
Zvaničnik ruskog ministarstva vanjskih poslova rekao je državnoj novinskoj agenciji TASS da bi diplomatske veze s Washingtonom bile jako oštećene i da bi čak mogle biti prekinute ako bi Senat SAD proglasio Rusiju "državnim sponzorom terorizma".
Aleksandr Darčijev, šef sjevernoameričkog odjela ministarstva, rekao je da bi to značilo da je Washington prešao tačku bez povratka, ako američki Senat provede planove da izdvoji Rusiju.
To bi izazvalo "najozbiljniju kolateralnu štetu bilateralnim diplomatskim odnosima, do tačke njihovog degradiranja, pa čak i prekida", rekao je on.
Uz izvještavanje ukrajinske službe RSE i Reuters-a
