Predsjednik Vladimir Putin ponovo je ustvrdio da su Sjedinjene Države i NATO ignorisali zabrinutost Rusije za sigurnost usred intenzivnih diplomatskih napora da se smanje tenzije oko Ukrajine.
Govoreći u Moskvi, Putin je 1. februara rekao da Kremlj "pažljivo analizira pisane odgovore primljene od Sjedinjenih Država i NATO-a", ali je dodao da je "već jasno da je fundamentalna ruska zabrinutost na kraju ignorisana".
To je bila prva značajna Putinova javna primjedba u posljednjih nekoliko sedmica o krizi izazvanoj strahom od ruske invazije na Ukrajinu. On je istu poruku prošle sedmice prenio francuskom predsjedniku Emmanuelu Macronu, rekavši tada da će Rusija "odlučiti o daljim akcijama" nakon što prouči odgovore SAD i NATO-a na njene sigurnosne zahtjeve.
Rusija je od Sjedinjenih Država i NATO-a tražila pravno obavezujuće garancije da se Ukrajina nikada neće pridružiti bloku, da će zaustaviti raspoređivanje sistema naoružanja u blizini ruskih granica i da će njene snage biti povučene iz istočne Evrope.
Sjedinjene Države su odbile zahtjev Rusije da zabrani ulazak Ukrajine u NATO, ali su ponudile, kako su nazvali, novi "diplomatski put" izlaska iz krize.
"Nismo vidjeli adekvatno razmatranje naša tri ključna zahtjeva u vezi s sprečavanjem širenja NATO-a, odbijanjem raspoređivanja udarnih objekata u blizini ruskih granica i vraćanjem vojne infrastrukture bloka u Evropi državi 1997. godine", rekao je Putin.
"Kada ignorišu našu zabrinutost, SAD i NATO ukazuju na pravo država da slobodno biraju kako će osigurati svoju sigurnost", dodao je Putin. To je samo jedan dio sigurnosne jednačine, rekao je. "Drugi sastavni dio kaže da je nemoguće dozvoliti jačanje svoje sigurnosti nauštrb sigurnosti drugih".
Putin je govorio tokom zajedničke konferencije za novinare s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom koji je boravio u posjeti nakon što je američki državni sekretar Antony Blinken pozvao na "trenutnu" deeskalaciju i povlačenje trupa Rusije iz područja u blizini ukrajinskih granica.
Blinken je dalje ponovio posvećenost Washingtona suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine, kao i pravu svih zemalja da određuju vlastitu vanjsku politiku i saveze u razgovoru s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom, navodi se u saopštenju američkog State Departmenta.
"Sekretar je pozvao na hitnu deeskalaciju Rusije i povlačenje trupa i opreme sa ukrajinskih granica", navodi se u saopštenju.
"Naglasio je da će dalja invazija na Ukrajinu imati brze i teške posljedice i pozvao Rusiju da nastavi diplomatskim putem", dodaje se.
Lavrov je rekao da je Washington spreman da razgovara o bezbednosnim zabrinutostima Moskve. On je rekao da je Blinkenu rekao da će Rusija nastaviti da insistira na svojim zahtjevima, uključujući da se Zapad pridržava svojih sigurnosnih "obaveza", i dodao da se "Blinken složio da postoji tema za dalju diskusiju".
U Kijevu su Britanija i Ukrajina upozorile da bi svaki ruski upad bio "ogromna strateška greška" jer su se dvije zemlje obavezale da će raditi zajedno na jačanju odbrambenih sposobnosti Ukrajine.
U zajedničkom saopštenju objavljenom nakon što se predsjednik Volodymyr Zelenskiy sastao s britanskim premijerom Borisom Johnsonom također se navodi da bi invazija "imala velike humanitarne troškove".
Johnson je nazvao jačanje ruske vojske "jasnom i sadašnjom opasnošću" i pozvao Rusiju da povuče trupe i izabere diplomatiju.
Govoreći na brifingu za novinare zajedno sa Zelenskim, Johnson je rekao da će se Ukrajina oduprijeti svakoj invaziji.
"Mislim da je možda jedina najkorisnija stvar koju svi možemo da uradimo jeste da dođemo do ruske javnosti, do građana u Rusiji, razmišljajući o ovoj mogućnosti, o realnosti protiv koje će se ukrajinska vojska boriti", rekao je Johnson.
"U Ukrajini ima 200.000 muškaraca i žena pod oružjem, oni će pružiti veoma, veoma žestok i krvav otpor. Mislim da bi roditelji, majke u Rusiji trebalo da razmisle o toj činjenici i nadam se da će se predsednik Putin povući sa putu sukoba i da se upustimo u dijalog".
Zelenskiy je ranije pozvao Ukrajince da ostanu mirni i ujedinjeni dok vlada i lideri širom svijeta ulažu napore da spriječe moguću invaziju Rusije, koja je okupila desetine hiljada vojnika duž granice.
Ruska oklopna vozila otkrivena u blizini Ukrajine
Govoreći u parlamentu 1. februara, Zelenskiy je rekao da "niko ne odlučuje o sudbini Ukrajine iza naših leđa", dodajući da se nada da će se razgovarati o datumu narednog sastanka grupe Normandijskog formata -- koja uključuje Ukrajinu, Rusiju, Francusku i Njemačku.
"Aktivno radimo na tome da u bliskoj budućnosti odlučimo o datumu sljedećeg sastanka savjetnika u Berlinu, gdje se nadam da će biti postignut dogovor oko sastanka lidera Normandijske četvorke", rekao je Zelenskiy. Istog dana potpisao je dekret o povećanju veličine ukrajinskih oružanih snaga za 100.000 vojnika tokom tri godine i podizanju plata vojnicima, te ukidanju vojne obaveze počevši od 1. januara 2024. godine.
Zelenskiy je rekao da je dekret potpisao "ne zbog rata", već "kako bi uskoro i dalje bio mir".
Zelenskiy je također rekao da će Ukrajina stvoriti novi trilateralni politički savez sa Britanijom i Poljskom, pozdravljajući to kao snažnu međunarodnu podršku Ukrajini. Zelenskiy je razgovarao s predstavnicima 80 zemalja i međunarodnih organizacija, koji su, prema njegovim riječima, jednostrano podržali Ukrajinu u tekućem sukobu s Rusijom.
- Uz izvještavanje AFP, Reuters, AP, UNIAN i Ukrayinska pravda
