Da li je još neko priznao regije pod kontrolom separatista?
Rusko Ministarstvo vanjskih poslova pozvalo je druge države da slijede primjer Rusije i priznaju separatističke režime u istočnoj Ukrajini.
Ranije u utorak su Nikaragva i Sirija rekle da podržavaju odluku Moskve da prizna Donjeck i Lugansk kao nezavisne, iako je nejasno da li će isto učiniti.
Nijedna druga zemlja ne priznaje samoproglašene Narodne Republike - iako je još jedan otcijepljeni region, Južna Osetija, koji podržava Rusiju, davao podršku tamošnjim režimima 2015. godine.
Južna Osetija je otcijepljeni dio Gruzije koji je stekao nezavisnost nakon vojne intervencije Rusije 2008. godine. Priznala ju je grupa saveznika Moskve.
Usred osude Zapada, čuli su se glasovi podrške postupcima ruskog predsjednika Putina.
Komunistička vlada Kube optužila je Zapad da cilja Moskvu "propagandnim ratom".
Ranije ovog mjeseca Sjeverna Koreja je pozvala SAD da prestane sa, kako je nazvala, "neprijateljskom politikom" "izolacije i slabljenja Rusije".
Iranski mediji takođe su u velikoj mjeri saosjećali s akcijama Moskve u Ukrajini.
Podsjetimo na glavni tok događaja:
- Bijela kuća kaže da predsjednik Joe Biden neće održati samit sa Vladimirom Putinom, kao što je predloženo tokom vikenda;
- Američki državni sekretar Antony Blinken takođe je otkazao sastanak u četvrtak sa ruskim kolegom Sergejom Lavrovim, rekavši da to više nema smisla jer SAD vjeruje da je počela ruska invazija na Ukrajinu;
- Australski premijer Scott Morrison upozorio je u srijedu da će ruska invazija na Ukrajinu u punom obimu "vjerovatno doći u naredna 24 sata";
- Više zemalja - uključujući Kanadu i Japan - uvelo je finansijske i ekonomske sankcije protiv Rusije, slijedeći EU i SAD;
- Sankcije Zapada pogodit će i obične Amerikance, upozorava ruski ambasador u SAD-u;
- Ruski parlament ovlastio je Putina da koristi oružane snage zemlje u inostranstvu - ali nije jasno da li su neke trupe već poslate u područja pod kontrolom separatista.
Putin ističe da Moskva želi dijalog, ali se o ruskim interesima ne može pregovarati
Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je 23. februara da ostaje otvoren za dijalog i diplomatsko rješenje ukrajinske krize, ali je dodao da se ne može pregovarati o interesima Rusije kao što je sigurnost zemlje.
"Naša zemlja je uvijek otvorena za direktan i iskren dijalog u cilju pronalaženja diplomatskih rješenja za najsloženije probleme", rekao je Putin u televizijskom govoru povodom 23. februara, nacionalnog Dana branioca otadžbine.
Putin, koji je od zapadnih zemalja ranije tražio da Ukrajina nikada ne uđe u NATO, rekao je da se "ne može pregovarati o interesima i sigurnosti ruskih građana".
Navodeći kao prijetnje Rusiji "vojne aktivnosti NATO-a", ruski predsjednik je još jednom ocijenio da je zabrinutost njegove zemlje ostala "bez odgovora".
- Više pročitajte ovdje
Bivši sovjetski diplomata: Potez Rusije dobitak za Ukrajinu
Rusko priznanje dve separatističke republike je de fakto pobeda za Ukrajinu iako se, iz jasnih razloga, žali na agresiju, kaže za RSE Nikolaj Sokov, sovjetski diplomata iz perioda 1987-1991, a sada analitičar bečkog Centra za razoružanje i sprečavanje proliferacije (VCDNP).
"NATO će gotovo sigurno ubrzati naoružavanje Ukrajine i povećati ekonomsku pomoć. Što je još važnije, ruski potez je uklonio pritisak na Ukrajinu od strane Francuske, Nemačke i, u izvesnoj meri, Sjedinjenih Država da sprovedu sporazume iz Minska. Ukrajina nije mogla da ga primeni – to bi bilo samoubistvo za bilo kog lidera Ukrajine i sada je taj pritisak eliminisan", smatra Sokov.
- Kompletan intervju pročitajte ovdje
Facebook Forum