Ruska centralna banka podigla je svoju ključnu kamatnu stopu na vanrednom sastanku 15. avgusta kako bi zaustavila nagli pad rublje i rast inflacije, kao odgovor na sve veće finansijske troškove rata Moskve u Ukrajini.
Nedavni pad rublje odražava sve veću neizvjesnost dok se Rusija bori s inflacijom, sve većom izolacijom i zapadnim sankcijama, pišu svjetski mediji.
Povećanje kamatne stope
Ruska centralna banka podigla je u utorak kamatnu stopu sa 8,5 posto na 12 posto, dan nakon što je rublja privremeno pala na najniži nivo u proteklih godinu i po dana.
Iako se tokom ponedjeljka rublja donekle oporavila u iščekivanju odluke banke, i dalje je slabija za gotovo četvrtinu ove godine, što ju je svrstalo među najlošije svjetske valute, ističe Volstrit džurnal (The Wall Street Journal).
Mada je prošle godine zapala u recesiju, ruska ekonomija je uspjela da prebrodi talas zapadnih sankcija zahvaljujući neočekivanim prihodima od nafte i gasa, velikim podsticajima vlade i brzom preusmjeravanju trgovine iz Evrope u Aziju.
Međutim, nedavni pad rublje pokazatelj je da je period relativne stabilnosti u ekonomiji prošao i da je, smatraju stručnjaci, makroekonomska stabilnost zemlje "sada u ranjivijem položaju nego u bilo kojem trenutku od ranih faza rata".
Rusija je, ističe Volstrit džurnal, zaglavljena između brzog rasta inflacije i vlade koja mora posuđivati i trošiti kako bi nastavila s ratom u Ukrajini, što je otrovna kombinacija za ekonomiju. Također se suočava sa sve većim efektom sankcija i drastičnim nedostatkom radne snage.
Brzi rast uvoza i sporiji izvoz ove godine, zajedno s odlivom kapitala i političkom neizvjesnošću nakon prekinute pobune plaćeničke grupe Vagner u junu, gurnuli su rublju naniže posljednjih sedmica.
Pad rublje, kažu analitičari, ukazuje na sve veću spoznaju: rat i izolacija Rusije potrajat će, vjerovatno godinama. Za rusku ekonomiju duži rat znači veću inflaciju jer vlada troši više na oružje i socijalne mjere kako bi umirila stanovništvo kod kuće, napisao je list, dodajući da slabija rublja također poskupljuje uvoz.
Dugotrajne sankcije također znače da će ruski međunarodni lanci snabdijevanja ostati u prekidu, što će donijeti dodatni pritisak na cijene, napisao je Volstrit džurnal, naglasivši kako su sve veće cijene dodatna briga za vladu uoči predsjedničkih izbora zakazanih za mart.
Nestabilnost valute također je pružila rijedak uvid u napetosti između vlade i centralne banke oko toga kako upravljati ekonomijom, ističe list.
Visoki saradnik Kremlja u ponedjeljak je za pad rublje okrivio labavu monetarnu politiku što bi mogao biti znak da su se nastavile napetosti unutar ruskih političkih krugova od neuspjele pobune u junu koju je predvodio Jevgenij Prigožin, vođa Vagnerove plaćeničke grupe.
Kritike upućene centralnoj banci
Pad ruske rublje na čak do 102 dolara za dolar povećao je zabrinutost zbog inflacije ali i kritike ruskim finansijskim institucijama, piše Njujork tajms (The New York Times).
Maksim S. Oreškin, ekonomski savjetnik predsjednika Vladimira Putina, napisao je u ponedjeljak u kolumni za rusku državnu novinsku agenciju Tass da je "glavni izvor slabljenja rublje i ubrzanja inflacije labava monetarna politika", te da je ruska centralna banka ima “sve potrebne alate za normalizaciju situacije u bliskoj budućnosti”.
"Slaba rublja komplikuje restrukturiranje ekonomije i negativno utiče na stvarne prihode stanovništva", napisao je. "Jaka rublja je u interesu ruske ekonomije."
Prošle sedmice Vladimir Solovjov, komentator na ruskoj televiziji, također je komentarisao slabljenje rublje rekavši da je pad njene vrijednosti predmet globalnog izrugivanja.
Godišnja stopa inflacije u Rusiji dosegla je 4,3 posto u julu, a centralna banka prognozira da bi do kraja godine mogla porasti na čak šest posto.
Uprkos ovim izazovima, ruska ekonomija je porasla za 4,9 posto u periodu od aprila do juna u poređenju s prethodnom godinom, objavila je vlada 11. avgusta, što je rezultat bolji od očekivanog.
U julu je Međunarodni monetarni fond povisio prognozu ekonomskog rasta Rusije u 2023. s 0,7 posto na 1,5 posto. U 2022. godini bruto domaći proizvod zemlje smanjio se za 2,1 posto.
Ipak, zabrinutost oko rublje i inflacije najnoviji su talas finansijske nestabilnosti izazvane Putinovim ratom protiv Ukrajine, naglašava Njujork tajms, dodajući da sve veći deficit državnog budžeta također izaziva zabrinutost oko održivosti ruskog intenzivnog trošenja na rat.
‘Glad’ za valutom
Pad rublje ubrzao se posljednjih sedmica, povećavajući ekonomski pritisak na Moskvu nakon što su zapadne sankcije ograničile priliv kapitala, a evropske zemlje se odviknule od snabdijevanja energijom od Rusije, smanjujući prihode koje ona dobiva od prodaje nafte, ukazuje Fajnenšl tajms (The Financial Times).
Domaća privreda opterećena je državnom potrošnjom za odbranu i socijalnim obavezama kao što su isplate koje primaju porodice vojnika koji su poginuli na frontu u Ukrajini.
Međutim, to je također povećalo budžetski deficit, gurajući valutu niže, napisao je londonski list, dodajući da je nagli porast potrošnje doveo do povećanja godišnjeg uvoza od 20 posto u prvoj polovini ove godine.
"Vrlo malo valute dolazi u zemlju, pa je nastala glad za valutom", rekao je Vladimir Milov, bivši zamjenik ministra energetike koji je sada u egzilu i protivi se Kremlju.
"Uvoz se sada vratio na prijeratni nivo, samo što sada svu potrošnu robu i industrijsku robu uvozimo iz Kine, Turske, centralne Azije i Emirata, a ne sa Zapada. I dalje morate platiti u nekoj valuti, ali niko ne želi rublje", rekao je.
Veći izdaci za vojne troškove
Analitičari kažu da je slabljenje rublje podstaknuto povećanim izdacima za vojne troškove — što dovodi do porasta uvoza — i padom izvoza, naročito u sektoru nafte i prirodnog plina, ističe Asošiejtid pres (The Associated Press), dodajući da više uvoza i manji izvoz znače manji trgovinski suficit, koji obično opterećuje valutu zemlje.
Ruska ekonomija sada "radi na različitim vrstama državnih narudžbi povezanih s ratom, kao što su tekstilna preduzeća, farmaceutska i prehrambena industrija", rekla je Aleksandra Prokopenko, nerezidentna naučnica u Centru Karnegi za Rusiju i Euroaziju i bivša zvaničnica ruske centralne banke.
Okretanje cijele ekonomije na ratnu podlogu ne samo da povećava uvoz nego i povećava izglede za pogoršanje inflacije, rekla je.
Kako bi pomogla umanjiti tu mogućnost, centralna banka je prošle sedmice saopštila da će prestati kupovati stranu valutu na domaćem tržištu do kraja godine kako bi pokušala poduprijeti rublju i smanjiti njenu nestabilnost.
Rusija, dodaje AP, obično prodaje stranu valutu kako bi nadoknadila bilo kakav manjak prihoda od izvoza nafte i gasa i kupuje valutu ako ima višak. Sljedeći sastanak na kojem će se raspravljati o ključnoj kamatnoj stopi Rusije planiran je za 15. septembra.
U međuvremenu, pojedini Rusi u Moskvi izrazili su zabrinutost zbog slabljenja valute.
"Cijene će rasti, što znači da će životni standard pasti. Već je pao, a padat će još više - siromašnih je definitivno više", rekao je Vladimir Besosednij, penzionisani učitelj.
Rublja se u januaru se trgovala za oko 66 dolara za dolar, ali je u narednim mjesecima izgubila oko trećinu svoje vrijednosti. Nakon što su zapadne zemlje uvele sankcije zbog invazije na Ukrajinu u septembru 2022., rublja je pala na čak 130 za dolar, ali je centralna banka donijela kapitalne kontrole koje su stabilizirale njenu vrijednost. Do prošlog ljeta rublja je bila u rasponu od 50-60 za dolar.
Facebook Forum