Prethodna tri dana u Moskvi su se prikazivali dokumentarni filmovi u produkciji Kinoteke Republike Srpske (RS), a sve u okviru kulturne saradnje koju ovaj bosanskohercegovački entitet nastoji uspostaviti sa Rusijom.
Projekcije je organizovalo Predstavništvo RS-a u Rusiji povodom 30 godina postojanja Kinoteke Republike Srpske, koja je osnovana odlukom entitetske Vlade početkom 2009. godine, kao ustanova od posebnog interesa. Pravni je sljedbenik Javnog filmskog preduzeća Republike Srpske "Srna film", osnovanog 1992. godine.
Radi se o filmovima ratne tematike koji su snimljeni od 1992. do 2022. godine, a odnose se na dešavanja u proteklom ratu u BiH. Filmovi se prikazuju u Domu Rusa u inostranstvu "Aleksandar Solženjicin" u Moskvi.
Ko finansira?
Projekcije je finansiralo predstavništvo Republike Srpske u Rusiji.
Duško Perović, direktor Predstavništva za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da su oni finansirali projekcije kako bi "dali našim ljudima da malo izađu u svjetske okvire". Ističe i da su "s obzirom na dobra iskustva od ranije" odlučili da se ponove.
"Imamo veliki odziv, moram da kažem. Imamo pozive sa svih strana, i možda ćemo ponoviti i u drugim (ruskim) gradovima, koliko nam sredstva dozvole, pošto smo malo ograničeni, jer to sve finansira Predstavništvo", rekao je Perović o projekcijama filmova u Rusiji.
Iz Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske nisu odgovorili na upit RSE koji oblici saradnje postoje u oblasti kulture između Republike Srpske i Rusije, te da li postoje sporazumi o kulturnoj saradnji, niti koji su njeni ciljevi.
Analitičari ističu da kulturnom saradnjom entitetske vlasti i njihove strukture žele učvrstiti veze sa Rusijom stvarajući dojam "jedinstvenog kulturnog identiteta i kulturnog prostora", ali i da Rusija na taj način sebe prikaže kao prijatelja i zaštitnika Republike Srpske.
Izgradnja vjersko-kulturnih objekata
U okviru promocije ruske kulture u Republici Srpskoj dižu se i građevine koje služe kao vjerski i kulturni objekti.
Tako se u Banjaluci od 2018. godine gradi rusko-srpski hram, sa kulturnim centrom. Prostire se na 6.500 kvadratnih metara u širem centru grada, prema najavama bi u njemu trebalo da se izučavaju ruski jezik i drugi sadržaji.
Tokom obilaska gradilišta u junu ove godine, Milorad Dodik, predsjednik ovog bh. entiteta, je izjavio novinarima da entitetske institucije pomažu izgradnju hrama, te da je do tada u njega uloženo 20 miliona maraka (10 miliona evra).
Dvadesetak kilometara sjeverno od Doboja smješteno je selo Ritešići u kojem se nalazi manastir Svete Matrone Moskovske, čija je gradnja prije desetak godina započeta na inicijativu lokalnog Udruženja srpsko-ruskog prijateljstva i jedinstva pravoslavnih naroda.
Nasuprot manastiru je nedovršeni objekat koji bi trebao biti Srpsko-ruski duhovni centar u sastavu etno-sela kojeg gradi isto udruženje.
Šta se zna o filmovima?
Snježan Lalović, direktor Kinoteke RS-a sa sjedištem u Palama, nedaleko od Sarajeva, kaže da filmovi obrađuju ratnu i poratnu tematiku, ali da se "u principu radi o antiratnim filmovima".
"Oni ne glorifikuju ni jednu vojsku. Ne glorifikuju vođe, ni političke ni vojne. Oni govore o tragičnim poslijedicama rata koje su se odrazile na stanovništvo", pojašnjava Lalović za RSE.
Na zvaničnoj internet stranici Doma Rusa u inostranstvu "Aleksandar Solženjicin" nalaze se kratki opisi prikazanih filmova.
"Kako sam proveo ljeto" je kratkometražni film iz 1992. godine. Navodi se da je film isječak iz eseja za djecu koja "sa suzama u očima pričaju kako su proveli ljeto i dijele svoje utiske".
"Bukvar" snimljen 2001. godine se tiče "problema ispravljanja sadržaja udžbenika iz istorije u BiH i događaja, njihovog tumačenja i falsifikovanja".
Za film "Novi Egzodus" snimljen 1996. godine navodi se da govori o "tragediji masovnog egzodusa Srba koji su bili prisiljeni napustiti svoje domove nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma". Dodaje se i da je film dobio zlatnu medalju na Beogradskom festivalu kratkog filma i dokumentarnog filma 1996. godine.
Prethodni put dokumentarni filmovi iz Republike Srpske su prikazani u Rusiji 2018. godine, u okviru manifestacije "Dani Republike Srpske u Sankt Peterburgu", pod pokroviteljstvom Vlade RS. Tada su u okviru manifestacije održane i izložbe, odigrane predstave i predstavljena književna djela iz ovog bosanskohercegovačkog entiteta.
U Kinoteci RS Dani ruskog filma za djecu
Mjesec dana ranije, 24. septembra Kinoteka RS na Palama bila je domaćin projekcija ruskih filmova za djecu "Bajke detinjstva". Pokrovitelji su bili Ambasada Ruske Federacije u BiH, te srpski ogranak "Međunarodne fondacije za duhovno jedinstvo naroda".
Ovu fondaciju osnovala je 1995. godine Ruska pravoslavna crkva, "sa blagoslovom Njegove Svetosti Patrijarha moskovskog i cele Rusije Aleksija II", navodi se na zvaničnoj stranici fondacije.
U ciljevima rada fondacija ističe se kako je ona osnovana "u cilju jačanja veza duhovnog bratstva naroda koji ispovijedaju pravoslavlje".
Na zvaničnoj stranici Kinoteke RS prenesena je i izjava direktora festivala, producenta Filipa Kudrjašova.
"Zamislite. Dijete upoznaje Rusiju, sjedi u sali, sa Rusijom koja mu se obraća sa platna u obliku igranog filma, animacije ili dokumentarca. Takav odnos prema gledaocu će se sigurno vratiti sa zahvalnim emocijama", rekao je Kudrjašov.
Ovo su samo neki od primjera kulturne saradnje Rusije i Republike Srpske koja se odnosi i na gostovanja muzeja i pozorišta, a koje prate i sastanci predstavnika institucija i kulturnih ustanova i fondacija, na kojima su često prisutni i prestavnici ruske ambasade u BiH.
Saradnja na visokom nivou
Entitetska ministarka prosvjete i kulture Željka Stojičić u junu bila u posjeti Rusiji, povodom Međunarodnog foruma ministara prosvjete "Oblikovanje budućnosti" u Kazanju. Događaj je organizovalo rusko Ministarstvo prosvjete.
Ruski jezik u obrazovanju u RS
Od ove školske godine u još 29 osnovnih škola, od ukupno njih oko 200, u Republici Srpskoj uvedena je mogućnost učenja ruskog jezika, kao dodatnog stranog jezika.
Ruski jezik, prema podacima Ministarstva prosvjete i kulture, do ove školske godine bio je prisutan u 52 osnovne i 39 srednjih škola u RS.
Na Filozofskom fakultetu u Istočnom Sarajevu sredinom godine pokrenut je Centar za otvoreno obrazovanje na ruskom jeziku. Projekat je realizovan uz podršku Ministarstva prosvjete Rusije i Tulskog državnog pedagoškog univerziteta (TSPU) po imenu Lav Tolstoj.
U saopštenju ministarstva tada je istaknuto kako će "saradnja biti nastavljena sa ciljem jačanja strateškog partnerstva između Ruske Federacije i Republike Srpske".
Krajem prošle godine u Ministarstvu prosvjete održan je sastanak sa predstavnicima ruske ambasade zaduženih za kulturu, gdje je bila i delegacija Nacionalnog dramskog pozorišta Aleksandrinskij iz Sankt-Peterburga.
Pored toga, direktorka Narodnog pozorišta Republike Srpske Dijana Grbić boravila je tokom septembra u višednevnoj posjeti Rusiji, u okviru međunarodne konferencije "Razvoj maternjeg jezika kao elementa kulturnog identiteta uspješne svjetske prakse".
Najavljena su i gostovanja pozorišta iz Rusije u RS, i obrnuto.
'Ruski svijet' i srpska varijanta
Peter Mandaville, viši savjetnik Američkog instituta za mir, za Radio Slobodna Evropa (RSE) je ocijenio da Rusija preko Srpske pravoslavne crkve, koja je je usko povezana s Ruskom pravoslavnom crkvom, postala važan dio vanjskopolitičkog alata Vladimira Putina.
"Čije je obilježje svjetonazora (Vladimira Putina), njegovog sveukupnog projekta, ideja 'Ruski mir', ruskog svijeta", pojašnjava Mandaville.
Još 2002. godine u Banjaluci je u sklopu Narodne i univerzitetske biblioteke RS otvoren Centar Ruske fondacije "Ruski mir", sa ciljem promovisanje ruskog jezika i ruske kulture.
Fondacija "Ruski mir" je osnovana 2007. godine odlukom ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Na zvaničnoj stranici fondacije navodi se kako je ona "najvažniji alat za promociju mirovnih napora ruske države u međunarodnoj areni, jačanje uloge struktura civilnog društva usmjerene na održavanje mira i stabilnosti u zemlji i svijetu".
Mandaville pojašnjava kako je "danas moguće vrlo jasno identificirati srpsku varijantu toga".
"Srpski svjetski projekt koji nije potpuno sto posto usklađen s ruskim konceptom svijeta, ali mnoge njegove značajke dijele u smislu neke vrste panslavenskog identiteta, jezičnog pitanja, ali i druge kulturne aspekte, kao što je zajednički pravoslavni kršćanski identitet", rekao je viši savjetnik za religiju i inkluzivna društva Američkog instituta za mir.
On smatra da se ova dva projekta, čak i kad nisu potpuno jednaki jedan drugome, "harmonično rade zajedno i dopuste određeno međusobno obogaćivanje na terenu u smislu političkog uticaja".
"Činjenica da imate uticaje Srpske pravoslavne crkve koji dolaze iz Beograda, vjerskih vođa i ličnosti i određene vrste informacija, narativa, propagande koje se unose u Republiku Srpsku, a koje pomažu učvršćivanju identiteta članova lokalnih zajednica, na načine da ih približava široko srpskom i šire, moskovskom svjetonazoru, što naravno onda ima uticaja na šira pitanja i rasprave koje se vode unutar Bosne o budućem geopolitičkom rasporedu ove zemlje", pojašnjava Mandaville.
Politički narativ kojeg forsiraju političari iz Republike Srpske, ali i Srbije o Rusiji kao "najvažnijem strateškom partneru", mora da se dalje produbljuje drugim sredstvima, ističe za RSE Aleksandar Popov direktor Centra za regionalizam iz Novog Sada.
"Taj politički i materijalni faktor mora da prati i sve ostalo što može da utiče na ljude da se produbljuje to rusofilstvo koje je kod Srba u okruženju prisutno od ranije. Ali se sada posebno potencira", ističe Popov.
Po njemu, to je način da se Rusija učvrsti u regionu.
"To je osnovni cilj, koji prati i ono što se zove 'hibridni rat', a to se odvija putem medija", smatra Popov.
Širenje uticaja preko proruskih udruženja
Uporedo sa promocijom ruske kulture i jezika, te sa političkim i ekonomskim lobiranjem ruskih interesa u Bosni Hercegovini, formiraju se i razna udruženja kao promoteri ruske ideje.
Jedno od njih je udruženje Srpsko-ruskog prijateljstva "Bratstvo", na čijem sajtu se navodi da je fokus njihovog rada promovisanje ruskog jezika, te produbljivanje srpsko-ruske saradnje na polju obrazovanja i nauke, privredne saradnji, kao i povezivanju studenata putem studiranja u Rusiji.
Iz ovog Udruženja nakon što su obećali dati izjavu za RSE o ciljevima njihovog djelovanja i izvorima finansiranja, kasnije nisu odgovarali na pozive.
Ovo udruženje postoji i Istočnom Sarajevu, Doboju i Rogatici.
Osim njih sa manjim ili većim intenzitetom djeluju brojna slična udruženja, kao što su "Srpsko-ruski most" u Banjaluci i Istočnom Sarajevu, te Srpski pokret "Vladimir Putin" u Istočnom Sarajevu.
U Bijeljini djeluje Udruženje srpsko-ruskog prijateljstva "Zavet", dok u Banjaluci postoji i Ruski centar Fondacije "Ruski mir", te Ruski kulturni centar, kao i Centar ruskog jezika i kulture "Vozroždenije".
Osim njih, postoje i brojna udruženja iz Srbije koja imaju aktivnosti i na području Republike Srpske, a to su "Društvo rusko-srpskog prijateljstva Moskva", "Društvo srpsko-ruskog prijateljstva Beograd", "Akademija slavistike Moskva", STP "Riznica", Obrazovno-rodoljubiva organizacija "Stяg" Moskva.
Prema podacima Zavoda za statistiku Republike Srpske iz 2013., u ovom bh. entitetu živi manje od dvije stotine Rusa.