Tužilaštvo je zatražilo šestogodišnju zatvorsku kaznu za 68-godišnju rusku pedijatricu Nadeždu Bujanovu zbog optužbi za širenje takozvanih "lažnih vijesti" o ruskoj vojsci, piše ruski servis Radija Slobodna Evropa.
Bujanova, koja se nalazi u pritvoru nakon hapšenja u februaru, optužena je da je davala klevetničke izjave o ruskoj vojsci tokom jednog ljekarskog pregleda.
Slučaj protiv Bujanove pokrenut je nakon žalbe Anastasije Akinšine, majke iz Moskve koja je dovela svog sedmogodišnjeg sina pedijatru na pregled. Tokom pregleda djeteta, Bujanova je navodno primjetila da se dijete ponaša nervozno.
Kada je Akinšina objasnila da se njen sin bori sa traumom gubitka oca, koji je poginuo u ratu u Ukrajini kao ruski vojnik, Bujanova je navodno rekla da je preminuli djetetov otac "legitimna vojna meta".
Akinšina, majka djeteta, je podnijela žalbu policiji protiv doktorke Bujanove.
Bujanova negira da je dala bilo kakvu sličnu izjavu i insistira na tome da tokom posjete nije razgovarala o vojsci ili dječakovom ocu sa Akinšinom. Pedijatrica tvrdi da je žrtva lažne optužbe.
Branilac Bujanove, Oskar Čerdžijev je tvrdio tokom saslušanja 8. novembra da doktorka nije počinila nikakav zločin i da je slučaj zasnovan na kleveti i namjernoj izmišljotini.
Branilac je takođe istakao kontradiktornost u svedočenju djeteta ističući da je dijete premlado da bi razumjelo ili shvatilo pojmove poput "zemlja agresor", "legitimna meta" ili "specijalna vojna operacija" (zvanični ruski izraz za vojnu invaziju na Ukrajinu).
Agresija Rusije na Ukrajinu traje od februara 2022. godine.
Bujanova je otpuštena s posla odmah nakon prijave, iako je uporno negirala optužbe i tražila da se vrati na posao. Sud je presudio u njenu korist u julu, tražeći da bude vraćena na svoju poziciju u medicinskoj klinici.
Slučaj je privukao pažnju grupa za ljudska prava i medija, posebno zbog sve većeg broja pravnih postupaka prema ruskom zakonu o "lažnim vijestima", koji se sve više koristi da ućutka kritičare vlade i njenih vojnih akcija, posebno onih vezanih za rat u Ukrajini.
Kritičari tvrde da je zakon dio šireg obrasca represije osmišljenog da uguši neslaganje i kontroliše javni diskurs u vezi s ruskim akcijama u Ukrajini.
Slučaj Bujanove je takođe izazvao zabrinutost zbog politizacije zdravstvenih radnika, jer se čini da se zakon sve više koristi protiv onih koji daju izjave za koje se smatra da su suprotne službenom narativu države.
