Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da će se ponovo kandidovati za funkciju na predstojećim izborima u martu, objavili su ruski mediji 8. decembra.
Ruske državne novinske agencije javile su da je Putin, koji je na vlasti kao premijer ili predsjednik od 1999. godine, rekao da će tražiti još jedan mandat nakon što je prisustvovao ceremoniji u Kremlju.
Na događaju je vojnicima koji su se borili u Ukrajini dodijeljena najveća vojna čast Rusije, Zlatna zvezda heroja Rusije.
Prema izvještajima, predsjednik de facto regionalnog parlamenta u ukrajinskoj regiji Donjeck koju je okupirala Rusija, Artjom Zhoga, zatražio je od Putina da učestvuje na izborima 17. marta, a Putin je "pristao" da to učini.
Zatvoreni opozicioni političar Aleksej Navaljni i njegove pristalice pozvali su 110 miliona ruskih birača s pravom glasa da glasaju za "bilo kojeg drugog kandidata", osim Putina, iako smatraju da će "konačni rezultati biti namješteni".
Putin (71) ima pravo da učestvuje na još dva izbora, prema nedavnim ustavnim amandmanima koji mu, između ostalog, otvaraju put da ostane na funkciji do 2036. godine.
Putinova izjava dolazi dan nakon što je gornji dom ruskog parlamenta, Vijeće Federacije, odredio 17. mart 2024. kao datum za predsjedničke izbore. Centralna izborna komisija je kasnije saopštila da će izbori trajati tri dana -- od 15. do 17. marta.
Putin, kojemu je Boris Jeljcin predao dužnost predsjednika posljednjeg dana 1999. godine, već je predsjednik duže od bilo kojeg drugog ruskog vladara od vremena Josifa Staljina, nadmašivši čak i 18-godišnji mandat Leonida Brežnjeva.
Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je 5. aprila zakon koji mu omogućava da potencijalno ostane na vlasti do 2036. godine.
Zakon, koji su nedavno usvojila oba doma parlamenta, usklađuje nacionalne izborne zakone s ustavnim promjenama koje su građani izglasali prošle godine.
Jedna od ustavnih promjena omogućava Putinu da bude ponovo izabran kada mu istekne aktuelni mandat 2024. godine, kao i 2030. ako to želi.
Putin je inače optuđenik najvišeg profila kojeg Međunarodni krivični sud traži u svojoj, više od dve decenije dugoj, istoriji.
Optužba protiv njega odnosi se na jedan od najstrašnijih zločina ruske okupacije Ukrajine. Pravni stručnjaci kažu da je nalog za hapšenje Vladimira Putina mnogo više nego simboličan.
