Ministri obrane NATO saveza održali su hitan sastanak zbog eskalacije krize u Ukrajini. Kijev poručuje da je poziv Vladimira Putina proruskim separatitima da se osigura “humanitarni koridor” kako bi se omogućilo povlačenje ukrajinskih vojnika, još jedan dokaz da je Moskva ta koja kontrolira separatiste. Istodobno je u Ženevi i Kijevu objavljen izvještaj UN –a o kršenju ljudskih prava koja su uglavnom počinile proruske snage.
Nekoliko ministara vanjskih poslova zemalja EU optužili su Rusiju za invaziju na istok Ukrajine, navodeći da Moskva treba biti kažnjena dodatnim oštrim ekonomskim sankcijama.
"Moramo biti svjesni onoga sa čim se suočavamo: U jeku smo druge ruske invazije na Ukrajinu u roku od godinu dana", izjavio je švedski šef diplomatije Carl Bildt u Milanu gdje su se ministri vanjskih poslova sastali na dvodnevnim neformalnim razgovorima.
Holandski ministar vanjskih poslova Frans Timmermans je kazao da se ne može učiniti ništa ako Rusija ne mijenja svoj stav, ali da se može izoštriti stav zemalja Unije.
Estonski šef diplomatije Urmas Paet upozorio je da "trebao biti spreman da se krene naprijed s mogućim novim mjerama protiv Rusije", jer se situacija nastavlja pogoršavati.
Očekuje se da ministri vanjskih poslova u subotu, na samitu u Briselu, predlože nove sankcije protiv Rusije.
Agencije su prethodno javile da su se ministri Alijanse okupili u petak na hitnom sastanku komiteta NATO, i to na zahtjev Kijeva, a nakon što je i Vijeće sigurnosti UN razmotrilo zbivanja u Ukrajini. Washington je optužio Moskvu da potiče konflikt i da je vrijeme da Rusija prestane lagati.
Glavni tajnik Alijanse Anders Fogh Ramssusen je osudio rusko kršenje međunarodnog prava i agresiju na Ukrajinu. Zatražio je od Moskve da prestane podržavati separatiste i učini korake prema smirivanju situacije.
„Usprkos negiranju Moskve, jasno je da su ruske snage i oprema ilegalno ušli na istok i jugoistok Ukrajine. Ovo nije izoliran slučaj već dio opasne namjere da se destabilizira Ukrajina kao suverena zemlja“, rekao je Fogh Ramssusen.
Ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk kazao je kako će zatražiti od parlamenta da se zemlja okrene članstvu prema NATO savezu i napusti dosadašnji nesvrstani status.
Australski premijer Toni Abbot ocjenjuje da ono što je na djelu u Ukrajini potvrđuje agresivnu ulogu Rusije, te smatra da Moskva izlazi iz sjene pokušavajući da postigne svoj cilj – dominaciju nad Ukrajinom.
“Ruske oružane snage su jednostavno prešle granicu. To je invazija i to je za svaku osudu”, kaže on. “Jasno je da je ovdje riječ o nasilničkom ponašanju veće prema manjoj zemlji, što je neprihvatljivo. Ne možete imati bezbjedan i siguran svijet ako moćne države mogu raditi što žele.“
Ruski šef diplomacije Sergei Lavrov odbacio je zapadna, kako je rekao nagađanja, o angažmanu ruske vojske u Ukrajini, te nakon sastaka s iranskim kolegom Mohamedom Džavadom Zarifom u Moskvi ponovio kako su takve optužbe tvrdnja bez pokrića.
„Nisu nam predočeni nikakvi dokazi o invaziji. Mislim da je prikrivanje činjenica tipično ponašanje SAD, ali i nekih evropskih država kada je riječ o tome što se dogadja u Ukrajini”, rekao je Lavrov.
Obama isključio mogućnost vojne intervencije
Američki predsjednik Barack Obama u Bijeloj kući je u četvrtak uveče podsjetio da Rusija već snosi posljedice međunarodnih sankcija, i da je sada izoliranija nego ikada od Hladnoga rata. Isključio je mogućnost vojne intervencije.
Obama je dodao da je razgovarao s njemačkom kancelarkom Angelem Merkel i da su se oboje složili da Rusija mora snositi posljedice zbog svojih akcija.
Američki predsednik optužio je Rusiju da je odgovorna za talas nasilja u istočnoj Ukrajini, prenose svetski mediji. On je istakao da su borbe u tom delu zemlje posledica “duboke umešanosti Rusije”, te je dodao da novi satelitski snimci to i dokazuju.
Prema rečima predsednika SAD, pobuna na istoku Ukrajine nije stvorena iznutra, već je vođena iz Rusije.
“Separatisti su obučavani u Rusiji, naoružavani su u Rusiji, finansirani su iz Rusije. Rusija je namerno i kontinuirano kršila suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine i nove slike ruskih snaga na ukrjinskoj teritoriji otkrivaju taj plan čitavom svetu”, rekao je Obama na press konferenciji u Vašingtonu.
O ukrajinskoj krizi Obama će iduće nedelje razgovarati sa evropskim zvaničnicima i čelnicima NATO na samitu u Velikoj Britaniji.
U međuvremenu je objavljen UN-ov izvještaj u kojem se kaže da je je od početka sukoba na istoku Ukrajine poginulo 2.600 ljudi, te da je bilo ozbiljnog kršenja ljudskih prava, poput otmica i mučenja, koji se prvenstveno počinile proruske snage. U dokumentu se kaže da je bilo kršenja prava koje je počinila ukrajinska vojska tokom pokušaja da od separatsita pod svoju kontrolu vrati djelove Ukrajine.
Zbog borbi koje se vode u gusto naseljenim područjima dnevno pogine oko 36 ljudi. Vjeruje se da je u rukama raznih naoružanih grupa najmanje 468 otetih osoba.
Povjerenica za ljudska prava Navi Pillay istaknula je da je namjerno gađanje civila kršenje međunarodnog humanitarnog prava, te da se treba učinii sve kako bi se zaštitili civili.
Rusija negira tvrdnje NATO da se više od 1.000 pripadnika ruskih trupa bori na strani proruskih separatista. Iz Kremlja optužuju Kijev da napada sopstveni narod.
Sastanak NATO-a se održan je dan nakon što je Savet bezbednosti UN održao hitno zasedanje u Njujorku, gde se raspravljalo o ukrajinskoj krizi koja se razbuktala nakon što su separatisti otvorili novi front zauzevši grad Novoazovsk, na jugoistoku zemlje. To je probudilo strepnje da Moskva možda želi da napravi koridor između Rusije i Krima, teritorije koju je Rusija pripojila sebi u martu ove godine.
Na hitnom sastanku Saveta bezbednosti UN koji je održan u četvrtak, ruski ambasador Vitalij Čurkin nije osporio rusko prisustvo u Ukrajini, navodeći da u istočnom delu te zemlje “dejstvuju ruski dorovoljci”.
“Niko to ne spori”, rekao je Čurkin, optuživši ukrajinsku vladu da “vodi rat protiv svog naroda”.
On je takođe postavio pitanje o prisustvu zapadnih konsultanata u Ukrajini, zapitavši odakle ukrajinske trupe nabavljaju oružje.
Američka ambasadorka Samanta Pauer izjavila je na hitnoj sednici SB UN da Rusija "mora prestati lagati" o svojoj invaziji na istoku Ukrajine i direktnoj vojnoj podršci proruskim separatistima tamo. Pauer je kazala da će Vašington nastaviti da radi sa partnerima u G-7 na intenziviranju posledica po Rusiju.
Navodeći da je ruska "maska počela padati", Pauer je rekla da rusko nesumnjivo ignorisanje Povelje UN-a neće biti tolerisano.
"Sada je ključno pitanje na koje treba odgovoriti – ne šta uraditi da nas Rusija čuje, nego šta mi možemo učiniti", kazala je ona.
Pozivajući na jaku međunarodnu reakciju protiv Moskve, Pauer je navela da je cena nedelovanja, uprkos suočavanju sa ruskom prijetnjom, neprihvatljiva.
Ambasador Velike Britanije Mark Lajal ističe: “Sada imamo nepobitni dokaz o regularnom prisustvu ruskih snaga koje deluju u Ukrajini.”
U napredovanju pobunjenika mnogi delovi ukrajinske vojske ostali su opkoljeni, ali je ruski predsednik Vladimir Putin u noći između četvrtka i petka pozvao pobunjenike da otvore “humanitarni koridor” kojim bi se ukrajinskim trupama dozvolilo povlačenje, kako bi se izbegle nepotrebne žrtve. Jedan od lidera pobunjenika Aleksandar Zaharčenko rekao je ruskoj televiziji da su pristali na taj zahtev.
Ukrajinski predsednik Petro Porošenko u četvrtak je održao hitan sastanak sigurnosnog saveta Ukrajine zbog “naglog pogoršanja situacije”.
“Ruske snage su ušle na teritoriju Ukrajine”, rekao je Porošenko, apelujući na ljude da ostanu mirni.
NATO je objavio satelitske snimke koji pokazuju kolone ruskih naoružanih trupa na ukrajinskoj teritoriji. Brigadir NATO Niko Tak izjavio je da više od 1.000 ruskih trupa operira u Ukrajini, podržavajući separatiste i boreći se na njihovoj strani.
Tak je za BBC rekao da je u poslednje dve sedmice došlo do “značajne eskalacije nivoa i sofisticiranosti ruskog vojnog mešanja u Ukrajini”.
Ruski ambasador u EU Vladimir Čizov rekao je za BBC da NATO “nikada nije izneo ni jedan dokaz” da ruske trupe dejstvuju u Ukrajini. Prema njegovim rečima, da je na ukrajinskoj teritoriji bilo samo 10 ruskih vojnika, koji su ove sedmice zarobljeni i za koje Rusija uporno tvrdi da su granicu prešli slučajno.
Ukrajinska vlada potvrdila je u četvrtak da su pobunjenici, koje su opisali kao “ruske trupe”, zauzeli grad Novoazovsk. Kijev je saopštio da je povukao oružane snage kako bi sačuvao živote, te da se ukrajinska vojska pregrupisala kako bi branila strateški važana lučki grad Mariupolj.
Proruski pobunjenici već nedeljama pokušavaju da se probiju dalje na sever donjecke oblasti, gde su gotovo potpuno opkoljeni od strane ukrajinske vojske.
U poslednja četiri meseca, koliko traju sukobi u Ukrajini, poginulo je više od 2.000 ljudi.
