Sjedinjene Države i NATO u petak su odlučno odbacili ruske zahtjeve da Alijansa neće primati nove članice zbog rastuće zabrinutosti da bi Rusija mogla napasti Ukrajinu, koja teži da se pridruži savezu.
Državni sekretar SAD Antony Blinken i generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg rekli su da Rusija neće imati pravo glasa o tome kome treba dozvoliti da se pridruži bloku. I upozorili su Rusiju na "snažan" odgovor na svaku dalju vojnu intervenciju u Ukrajini.
Njihovi komentari doveli su do potpunog odbacivanja ključnog dijela zahtjeva ruskog predsjednika Vladimira Putina za ublažavanje tenzija s Ukrajinom. Putin želi da NATO zaustavi planove za članstvo za sve zemlje, uključujući Ukrajinu. Malo je vjerovatno da će se bivša sovjetska republika pridružiti Alijansi u doglednoj budućnosti, ali članice NATO-a to ne isključuje.
Blinken i Stoltenberg razgovarali su odvojeno nakon vanrednog virtuelnog sastanka ministara vanjskih poslova NATO-a. Sastanak Sjevernoatlantskog vijeća bio je prvi u nizu razgovora na visokom nivou s ciljem ublažavanja tenzija.
"Spremni smo snažno odgovoriti na dalju rusku agresiju, ali diplomatsko rješenje je i dalje moguće i poželjno ako Rusija to izabere", rekao je Blinken novinarima u Washingtonu. On je kategorično odbacio tvrdnju Rusije da se NATO obavezao da se neće širiti na istok nakon prihvatanja nekoliko bivših sovjetskih satelitskih zemalja poslije Hladnog rata.
“NATO nikada nije obećao da neće primiti nove članove; nije mogao i ne bi,” rekao je Blinken, optužujući Putina da je pokrenuo čudan argument kako bi odvratio pažnju od ruskih vojnih poteza duž ukrajinske granice.
“Oni žele da nas uvuku u debatu o NATO-u, a ne da se fokusiraju na stvar koja je u pitanju, a to je njihova agresija na Ukrajinu. Nećemo biti skrenuti sa tog pitanja”, rekao je Blinken.
Ranije u Briselu, Stoltenberg je dao slične primjedbe dok su se saveznici pripremali za seriju diplomatskih kontakata koji će započeti između SAD-a i Rusije u ponedjeljak u Ženevi i preći na sastanak Vijeća NATO-a i Rusija i panevropski sastanak s Rusijom u srijedu i četvrtak.
„Nećemo praviti kompromise u vezi sa osnovnim principima, uključujući pravo svake nacije da odluči o svom putu, uključujući i to kakvih sigurnosnih aranžmana želi da bude dio“, rekao je Stoltenberg.
Sastanak Vijeeća NATO-a i Rusije će biti prvi u više od dvije godine i pružit će ambasadorima NATO-a priliku da razgovaraju o Putinovim sigurnosnim prijedlozima s ruskim izaslanikom licem u lice.
Mnogo toga sadržano je u dokumentima koje je Moskva objavila, nacrt sporazuma sa zemljama NATO-a i ponuda sporazuma između Rusije i Sjedinjenih Država, čini se da nije pokretač u vojnoj organizaciji 30 zemalja, uprkos strahovima da bi Putin mogao narediti invazija na Ukrajinu.
NATO bi morao pristati da zaustavi sve planove za članstvo, ne samo s Ukrajinom, i da prekine vojne vježbe blizu ruskih granica. Zauzvrat, Rusija bi poštovala međunarodne obaveze koje je potpisala o ograničavanju ratnih igara, kao i da okonča incidente nadlijetanja aviona i druga neprijateljstva niskog nivoa.
Potvrđivanje takvog sporazuma zahtijevalo bi od NATO-a da odbaci ključni dio svog osnivačkog ugovora. Prema članu 10 Washingtonskog ugovora iz 1949. godine, organizacija može pozvati bilo koju evropsku državu koja to želi i koja može doprinijeti sigurnosti u sjevernoatlantskom području, kao i ispuniti obaveze iz članstva.
Blinken je rekao da je Moskva svjesna da NATO neće prihvatiti zahtjeve.
„Svakako je dio (Putinovog) plana da se stavi spisak apsolutno nerealnih zahtjeva, a zatim da se tvrdi da se druga strana ne angažuje i da se to na neki način iskoristi kao opravdanje za agresivnu akciju“, rekao je Blinken.
Stoltenberg je rekao da se nastavlja jačanje ruske vojske koje je izazvalo zabrinutost zbog invazije.
"Vidimo oklopne jedinice, vidimo artiljeriju, vidimo borbeno spremne trupe, vidimo opremu za elektronsko ratovanje i vidimo mnogo različitih vojnih sposobnosti", rekao je on.
Ovo nagomilavanje, u kombinaciji sa sigurnosnim zahtjevima Rusije i njenim iskustvom u Ukrajini i Gruziji, "šalje poruku da postoji stvarni rizik od novog oružanog sukoba u Evropi", rekao je Stoltenberg.
Rusija je anektirala ukrajinsko poluostrvo Krim 2014., a kasnije je podržala separatističku pobunu na istoku zemlje. Tokom više od sedam godina, u borbama je nastradalo 14.000 osoba i devastirale industrijsko srce Ukrajine, poznato kao Donbas.
Rusija poriče da ima nove planove za napad na svog susjeda, ali Putin želi pravne garancije koje bi isključile širenje NATO-a i raspoređivanje oružja. Moskva kaže da očekuje odgovore na svoje sigurnosne prijedloge ovog mjeseca.
„Ukrajina je veoma blizak partner“, rekao je Stoltenberg. “Pružamo podršku Ukrajini. Ali Ukrajina nije obuhvaćena klauzulom o kolektivnoj odbrani NATO-a jer Ukrajina nije članica NATO-a.”
Blinken i Stoltenberg su rekli da su SAD i NATO voljni da razgovaraju o kontroli naoružanja s Moskvom, ali da se Putinu ne može dozvoliti da nametne ograničenja na način na koji organizacija štiti zemlje članice u blizini ruskih granica poput Estonije, Letonije, Litvanije i Poljske.
“Ne možemo doći u situaciju da imamo neku vrstu drugorazrednih članica NATO-a; gdje NATO-u kao savezu nije dozvoljeno da ih štiti na isti način kao što štitimo druge saveznike”, rekao je.
Vijeće NATO-Rusija osnovano je prije dvije decenije. Ali NATO je prekinuo praktičnu saradnju sa Rusijom preko NRC-a 2014. nakon što je anektirao Krim. Sastanak u srijedu će biti prvi od jula 2019. Zvaničnici NATO-a kažu da je Rusija odbijala da učestvuje u sastancima sve dok je Ukrajina bila na dnevnom redu.
