Ruski predsjednik Vladimir Putin poduzima korake za eskalaciju invazije na Ukrajinu i svog sukoba sa Kijevom i Zapadom, uključujući "djelimičnu mobilizaciju" koju je najavio 21. septembra, nakon zapanjujućeg vojnog neuspjeha u Harkivu koji je izazvao reakciju nacionalista kod kuće i povećao izglede za poraz.
Nakon nekoliko mjeseci navodnih odgađanja, čelnici ukrajinskih regija koje djelimično kontrolišu ruske snage koje je postavio Kremlj iznenada su 20. septembra objavili da će održati takozvane referendume o pridruživanju Rusiji od 23. do 27. septembra, čak i dok borbe bjesne.
Izjave su uslijedile nakon što je ruski parlament pod kontrolom Kremlja brzo usvojio amandmane kojima se pooštravaju kazne za vojnike koji se predaju, dezertiraju ili odbiju da se bore tokom perioda mobilizacije ili ratnog stanja. U zakon su prvi put dodane riječi "mobilizacija" i "vanredno stanje".
Sljedećeg jutra, Putin je rekao da će odmah započeti mobilizacija koja će se odnositi na "samo građane koji su trenutno u rezervnom sastavu... a prvenstveno one koji su služili u oružanim snagama [i] imaju određenu vojnu specijalnost i relevantno iskustvo".
Ovi potezi bi mogli biti dio plana Kremlja da počne preinačavati takozvanu rusku "specijalnu vojnu operaciju" u Ukrajini u rat, riječ koju je u biti zabranio, i da pojačaju prijetnje, uključujući zveckanje nuklearnim oružjem, usred rastuće zabrinutosti zbog napretka Ukrajine na istoku.
Putin je brzo pojačao nuklearnu prijetnju u svom obraćanju emitovanom 21. septembra, rekavši da će Rusija upotrijebiti sva sredstva koja su joj na raspolaganju da zaštiti svoj teritorij i dodao: "Ovo nije blef."
Glasanje koje Rusija organizuje u ukrajinskim regijama Donjeck, Luhansk, Herson i Zaporožje dodaju važan novi zaokret toj prijetnji. U inostranstvu je naširoko osuđeno kao nezakonito, nameće se stranoj zemlji tokom rata kojeg su pokrenule nacije koje ih održavaju, i postoji strah da će Ukrajinci biti prisiljeni podržati pridruživanje Rusiji.
Ali Putin, koji sljedeći mjesec puni 70 godina, mogao bi iskoristiti takozvane referendume da okrene svoju invaziju naglavačke, tvrdeći da je sada "ruski" teritorij napadnut i da ga djelomično okupiraju ukrajinske snage, kažu analitičari.
"Putin će iskoristiti strane trupe koje prelaze ruske granice, čak i ako se granica upravo pomjerila, da opravda… kretanje prema mobilizaciji, ciljanje ukrajinskih lokacija koje je prethodno izbjegavao, [i] čineći svoje nuklearne prijetnje manje apstraktnim", napisao je na Twitteru 20. septembra Aleksandr Baunov, analitičar Carnegie Fondacije za međunarodni mir, nakon najava referenduma, ali prije emitovanja Putinovog obraćanja.
"Moskva se nada da će ta razlika učiniti sukob legitimnijim u očima običnih Rusa", napisao je.
Dara Massicot, vojna analitičarka organizacije Rand Corp sa sjedištem u Washingtonu, rekla je da se Kremlj nada da će potaknuti strah u Kijevu i u zapadnim državama čija je vojna podrška bila ključna za uspjeh Ukrajine na bojnom polju.
"Oni se nadaju da će aneksija šokirati [međunarodni] sistem i da će njihove nuklearne prijetnje nad 'ruskim teritorijem' iznuditi prekid vatre ili usporiti podršku Ukrajini", napisala je Massicot, također 20. septembra.
Sjedinjene Države i njihovi zapadni saveznici bili su zabrinuti zbog izazivanja ruske vojne eskalacije čak i prije invazije, a tempo vojne pomoći Ukrajini često je izazivao zaprepaštenje Kijeva.
Posljednji potezi Kremlja naglašavaju Putinovu zabrinutost zbog zadržavanja njegove moći na vlasti ako izgubi rat, rekao je Rob Lee, vojni analitičar.
Također pišući prije emitiranja Putinovog obraćanja, Lee je rekao da se Putin suočava s pitanjem: "Što je za njega veći rizik: mobilizacija, upotreba taktičkog nuklearnog oružja ili gubitak Donbasa i drugih okupiranih područja Ukrajine?"
Putinova najava "djelimične mobilizacije" sugeriše da se on još uvijek pokušava zaštititi i zadržati svoje mogućnosti otvorenima, nešto što analitičari kažu da vrlo često čini kada se nađe pred dilemom.
Ukrajinske pobjede
Najnoviji potezi Kremlja dolaze dok ukrajinske snage guraju naprijed sa svojom munjevitom protuofanzivom na sjeveroistoku i usred rastućih pritužbi na domaćem terenu zbog lošeg učinka ruske vojske.
Ukrajinska vojska razbila je ruske snage u regiji Harkiv ranije ovog mjeseca i povratila velike dijelove teritorija, te zadala još jedan neugodan udarac ruskoj vojsci nakon potonuća vodećeg broda crnomorske flote i djelomičnog uništenja glavne mornaričke zračne baze na Krimu.
Brzina ukrajinske protuofanzive razljutila je ruske nacionaliste, koji su pojačali svoje kritike ratnih napora Kremlja. Pozvali su Putina da proglasi opću mobilizaciju, bombardira ukrajinsku civilnu infrastrukturu, pa čak i rasporedi nuklearno oružje.
Putin je pokrenuo invaziju na Ukrajinu 24. februara vjerujući, kažu analitičari, u očekivanju da će ruske snage zauzeti Kijev za nekoliko dana i postaviti promoskovsku vladu.
Stavio je rusku ekonomiju na kocku, znajući da će zapadne zemlje nametnuti dodatne sankcije, ali, po mišljenju mnogih, ozbiljno podcjenjujući sposobnost ukrajinske vojske, jedinstvo Ukrajinaca i njihovu odlučnost da održe nezavisnost, kao i odlučnost Zapada.
Sada, s ratom koji će uskoro ući u osmi mjesec i s Ukrajinom u zamahu, Rusija je na rubu odricanja od svojih manjih vojnih dobitaka koji su došli po cijenu izolacije Zapada i oštrog pada ekonomije, što potencijalno potkopava Putinovu podršku kod kuće.
Najnoviji uspjeh Ukrajine navodno je zaprepastio Kremlj, a analitičari kažu da je potaknuo iznenadne poteze 20. septembra.
Održavanje referenduma u danima umjesto u mjesecima, kako se očekivalo, "nije plan, to je neuspjeh plana", napisali su 20. septembra na Twitteru iz R.Politik, analitičke organizacije na čelu s ruskom stručnjakinjom Tatjanom Stanovavom.
Massicot je upozorila da bi Kremlj mogao "napasti", uključujući pokretanje raketnih napada, cyber napade ili razmetanje svojim nuklearnim oružjem tokom vježbi ili kretanja, ako njegova strategija aneksije ne uspije okončati borbe i zapadnu podršku Ukrajini.
'Ogromni politički rizici'
Ruski neuspjesi na bojnom polju djelomično su posljedica ograničenog pristupa vojsci.
Ruski ministar odbrane Sergej Šojgu objavio je 21. septembra, kako je rekao, brojke o gubicima po prvi put od kraja marta, rekavši da je od 24. februara u Ukrajini ubijeno 5.937 ruskih vojnika.
Ali, zapadne obavještajne agencije kažu da je ruski broj mrtvih daleko veći od toga, procjenjujući da je na desetine hiljada vojnika ubijeno, ranjeno ili zarobljeno. I postoji mnoštvo dokaza da se vojska bori da ih zamijeni.
U isto vrijeme, sve veći broj vojnika odbija se boriti zbog kombinacije, kako kažu, lošeg vodstva i žestokog ukrajinskog otpora.
Kremlj je dosad odbijao nazvati invaziju "ratom", koji bi vojsci omogućio regrutaciju građana, zbog straha od reakcije naroda.
Umjesto toga, Kremlj je pokrenuo tajnu kampanju za regrutiranje boraca, uključujući nuđenje velikih finansijskih poticaja, produžavanje dobnih ograničenja i oslobađanje kriminalaca po završetku njihove službe.
Ruski aktivisti za ljudska prava kažu da stotine, ako ne i hiljade vojnika odbijaju naredbe da se rasporede, da nastave borbu ili da ostanu na bojnom polju bez rotacije ili kući.
Najnovije izmjene i dopune imaju za cilj riješiti to pitanje.
Lee je 20. septembra napisao da će se Putin suočiti sa "velikim političkim rizicima" ako sazove opću mobilizaciju jer "nema garancije" da će to pomoći ruskim ratnim naporima.
Također je napisao da bi tvrdnja da su dijelovi Ukrajine pod ruskom kontrolom ruski, omogućila Moskvi da "legalno", prema ruskim zakonima, rasporedi regrute na prvoj liniji, iako to jasno ne bi bilo priznato kao legalno u inostranstvu - a da se ne nazove ratom.
" I ja bih dozvolio Rusiji da koristi regrute s okupiranih teritorija", napisao je, ali je dodao da takvi potezi neće nadoknaditi prednosti Ukrajine u ljudstvu, moralu, vodstvu, preciznom oružju i strateškim ciljevima.
"Veliki broj slabo obučenih i motiviranih [ruskih] vojnika nije velika prednost", napisao je Lee.
Facebook Forum