Rusija je potajno potrošila više od 300 miliona dolara od 2014. godine na napore da utiče na političare i druge zvaničnike u više od dvadeset zemalja, tvrdi američki State Department 13. septembra.
Novac je potrošen za podršku trustovima mozgova koje podržavaju krajnje desničarske nacionalističke političke stranke i na stvari kao što su organizacije koje se koriste za usmjeravanje novca u željene ciljeve ili političare.
Američka obavještajna služba vjeruje da je 300 miliona dolara "minimalna" procjena i da je Rusija vjerovatno prebacila dodatna sredstva u slučajevima koji su ostali neotkriveni, rekao je zvaničnik koji je izvijestio novinare.
"Mislimo da je ovo samo vrh ledenog brega i sarađujemo sa saveznicima i partnerima kako bismo prikupili više informacija o ovoj prijetnji", rekao je zvaničnik.
Američke diplomate podijelile su svoja otkrića s vladama u više od 100 zemalja.
Informacija je uslijedila nakon pregleda američke obavještajne zajednice o naporima Rusije da utiče na politiku drugih zemalja, rekao je zvaničnik.
State Department javno daje neke informacije iz pregleda zbog očekivanja da će se Rusija u narednim mjesecima "sve više oslanjati na svoj prikriveni alat za uticaj", rekli su oni.
Izvještaj ne navodi konkretne ruske ciljeve, ali kaže da će se Moskva vjerovatno sve više okretati tajnom političkom finansiranju kako bi potkopala međunarodne sankcije zbog svog rata u Ukrajini.
Zvaničnik je napomenuo da je predsjednik Joe Biden nedavno proširio nacionalnu deklaraciju o vanrednom stanju koja se bavi kontinuiranom prijetnjom stranog uplitanja u izbore.
Ruska ambasada u Washingtonu nije odmah odgovorila na zahtjev RSE za komentar.
Zvaničnik, koji je informisao novinare pod uslovom da ostane anoniman, nije pružio konkretne dokaze o navodnom tajnom finansiranju. Američki zvaničnici su ranije ukazivali na Bosnu i Hercegovinu i Ekvador kao na zemlje u kojima je Rusija direktno intervenisala putem svoje finansijske moći.
Ruske kompanije u državnom vlasništvu direktno su usmjerile tajno finansiranje u Centralnu Ameriku, Aziju, Bliski Istok i Sjevernu Afriku, navodi se u procjeni. Rusija je koristila gotovinu, vršila plaćanja u kriptovalutama i slala "raskošne" poklone, navodi se u procjeni.
Bajdenova administracija je zatražila procjenu nakon ruske invazije na Ukrajinu, što je izazvalo međunarodne sankcije u nastojanju da se izoluje Moskva.
Zvaničnik je također odbio reći koliko je novca Rusija, kako se vjeruje, potrošila u Ukrajini, gdje su predsjednik Volodimir Zelenski i njegovi najviši zamjenici dugo optuživali ruskog predsjednika Vladimira Putina za miješanje u unutrašnju politiku.
Zvaničnik je odbacio poređenja između aktivnosti Rusije i američkog finansiranja medija i političkih inicijativa.
Zvaničnik je rekao da je razlika u tome što je Putin potrošio ogromne sume "u pokušaju da manipuliše demokratijama iznutra".
Uz izvještaje Reutersa, AFP-a i AP-a
