Sud Bosne i Hercegovine razmatrao je na ročištu 23. januara zamolnicu Rusije za izručenje ruskog državljanina Aleksandra Bezrukvja, koji je u ekstradicijskom pritvoru od 16. novembra prošle godine, a koji se u BiH dovodi u vezu s kampovima za obuku moldavskih državljana za izazivanje nereda.
Rusija je početkom januara uputila zamolnicu za njegovo izručenje zbog sumnje na krivična djela u vezi s nezakonitim posjedovanjem oružja, narkotika i sumnje da je počinio krađu.
On se na ročištu izjasnio da želi biti izručen Rusiji po skraćenom postupku.
Dubravko Čampara, tužilac u ovom predmetu je na ročištu podsjetio da su zaprimili rješenje suda za izručenje Bezrukavja u Poljsku.
Pred Sudom BiH se od ranije odlučuje o ekstradiciji ruskog državljanina u Poljsku, koja je zatražila od BiH da izruči Bezrukavja, jer se u toj zemlji sumnjiči za krivična djela sudjelovanja u aktivnostima strane obavještajne službe s ciljem diverzije i sabotaže terorističke prirode.
Bezrukavji je uhapšen u Bosanskoj Krupi, na krajnjem sjeverozapadu BiH, 16. novembra. Tada je rečeno da je priveden zbog krivotvorenih isprava.
Potom su potvrđene informacije da se sumnjiči i da je bio dio grupe ruskih državljana koji su obučavali Moldavce za izazivanje nereda.
On je u BiH došao iz Turske u februaru 2024. godine.
Pred Sudom BiH se ne raspravlja o njegovom boravku u BiH, niti o navodima da je obučavao Moldavce kod Banje Luke, već isključivo o uvjetima za izručenje ruskog državljanina.
Odluku o izručenju iz BiH donosi Sud, a konačnu riječ ima Ministarstvo pravde BiH.
Ranije su iz Okružnog suda u Varšavi za RSE naveli da je postupak protiv Bezrukavja u toku i da je 10. septembra izdan europski nalog za hapšenje.
"Sumnjiči se da je počinio djelo - špijunaža za strane obavještajne službe", navedeno je u decembru iz Suda.
Bezrukavji je kao ruski državljanin sa ruskim dokumentima ušao u Bosnu i Hercegovinu, a tokom hapšenja je kod sebe, umjesto ruskih, imao španske dokumente, ranije je potvrđeno za RSE u Službi za poslove sa strancima BiH.
On nije bio na popisu 11 osoba za koje je Moldavija navela da su bili instruktori u kampovima za obuku Moldavaca u BiH i Srbiji, ali su podatke da se dovodi u vezu s tom grupom potvrdile sigurnosne agencije u BiH.
Moldavija je uhapsila nekoliko osoba zbog sudjelovanja u obukama, a oko 100 drugih osoba je "dokumentirano" i nad njima se provodi istraga, ali su na slobodi.
Šef moldavske policije je rekao da je mrežu financirao Rusiji prijateljski nastrojeni odbjegli oligarh Ilan Shor, koji se traži u Moldaviji zbog umiješanosti u krađu oko milijardu dolara iz bankarskog sustava bivše sovjetske republike prije desetak godina.
Navodi se da se sumnjiče da su planirali "destabilizacije" Republike Moldavije nakon izbora i referenduma 20. oktobra.
