Ogromna i nevjerojatno skupa pravoslavna crkva u Bukureštu, iako je odavno probila rok za otvaranje vrata vjernicima, već dominira horizontom rumunjske prijestolnice.

Ovo je Crkva Narodnog Spasenja, doduše - još u izgradnji.

Znamenitost, u središtu rumunjske prijestolnice, trebala bi biti dovršena do 2025. Međutim, i sada je najveća i najviša pravoslavna crkva na svijetu.

Kada se na središnju kupolu doda i posljednji križ, zgrada će biti visoka 127 metara.

Planovi za izgradnju velike crkve u cilju proslave uspona pravoslavnog kršćanstva potječu iz ruske i rumunjske pobjede nad Otomanskim Carstvom 1878. godine. Rumunji taj sukob nazivaju svojim Ratom za neovisnost.

No, svjetski ratovi u 20. stoljeću, praćeni komunističkom diktaturom, uz poteškoće oko odabira lokacije, doveli su do toga da se o projektu gradnje crkve nanovo odustajalo.

Naposljetku, 2010. godine na neiskorištenom komadu zemlje na području zloglasne Palače parlamenta komunističkog diktatora Nikolajea Čaušeskua, izliven je kamen temeljac, a gradnja od tada nastavljena.

Do sada je, na osnovu izvještaja, u projekt potrošeno 200 milijuna eura, pri čemu većina novca dolazi iz javnih fondova, a oko četvrtina su donacije. Kritičari gradnju nazivaju "faraonskom" i uspoređuju ju s megalomanijom Čaušekuovog doba.

No, u kapelici ispred gradilišta Mihai Gabriel Perju kaže za Radio Slobodna Europa (RSE) kako će ovaj objekt i vjerski i praktično opravdati visoke financijske troškove. Ovaj student teologije, koji će početi služiti u crkvi, smatra kako će ona postati glavno mjesto hodočašća i za pravoslavne kršćane, ali i za ostale.

"Jednostavni ljudi imaju tu znatiželju o svetim stvarima", ističe Perju, "i kada vide ovu zgradu, pomislit će - 'moram saznati više o kršćanskoj religiji'. To će biti kao da bacite kamen u jezerce - valovi će krenuti u svijet, imat će utjecaja i van Rumunjske."

Suprotno Perjuovom stavu, povjesničar arhitekture Valentin Mandače oštro se protivi projektu crkve.

On za RSE ocjenjuje da je ona poput trn u oku, jer nalikuje građevinama iz komunističkog doba.

Stava je da je ovo zdanje primjer za "korupciju, pretjerani populizam, sklonosti moćnicima i diktaturama i, u biti, kulturološke zaostalosti" njegove zemlje.

Crkva će u svojoj glavnoj dvorani moći primiti zbor od tisuću ljudi i 6.000 vjernika. Veliki tim umjetnika trenutno radi na mozaicima koji će krasiti njezinu unutarnjost.

Zvono težine 25 tona kreirao je tim predvođen talijanskim kampanologom Flaviom Zambottoom. On je u izjavi za rumunjske medije kazao da mu je svako zvono koje proizvede "poput sina". "Čudovišni instrument dizajniran za crkvu u Bukureštu "je prvi puta bilo emotivno za čuti: snažno, duboko, dugo. To je zvuk koji vas grli."

Prema medijskim natpisima, zvono će se moći čuti na udaljenosti od oko 20 kilometara.

Sigurnost na gradilištu pojačana je nakon svibnja 2022. kada se neidentificirani base skakač (skakanje s čvrstih podloga) popeo na kupolu i uskočio u glavnu dvoranu crkve.