Piše: Oana Despa
Ogorčeni suosnivači marginalne organizacije pod nazivom Grupa za Rumuniju (GPR) distanciraju se od grupe i njene antizapadne poruke nakon apela za kinesku pomoć i rusku intervenciju kako bi obnovila izgubljeni rumunski "suverenitet", piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.
Posljednjih sedmica grupa, u kojoj su bili univerzitetski profesori, bivši sudija, ekonomisti, kao i istaknuti glumci, pozvala je ruskog predsjednika Vladimira Putina i kineskog predsjednika Si Đinpinga da ih spasu od "judeo-evroatlantskog političkog režima". Neki intelektualci koji istupaju iz grupe kritikovali su tu poruku kao "sramotnu" i "neoprostivu", a poznati rumunski politolog opisao ju je kao rizičnu posljedicu "halucinacije".
U peticiji na internetu od 26. marta pod naslovom Komunike br.9 o odnosima sa Ruskom Federacijom upućenoj Putinu i drugim ruskim liderima, Grupa za Rumuniju nevela je uočene rasne, etnonacionalističke i istorijske pritužbe i rekla da je "Rumunija spala sa statusa kolonije na status teritorije pod stranom vojnom okupacijom. Nadamo se predsjedniče Putine da ćete u budućim istorijskim trenucima pomoći Rumuniji da ponovo postane suverena država". Peticija je do 5. aprila prikupila 17 potpisa.
Nekoliko dana kasnije, Komunike br. 10 upućen je Kini i pozvao je Sija i Peking da pomognu Rumuniji da "pobjegne od nerazvijenosti koja joj je nametnuta od strane judeo-zapadnjaka koji su okupirali zamlju u decenijama nakon ubistva bivšeg predsjednika Nikolaua Čaušeskua", omraženog komunističkog diktatora koji je pogubljen zajedno sa svojom suprugom u decembru 1989.
Mišljenje rumunske javnosti i djelovanje njene vlade uveliko su ujedinjeni u njihovom protivljenju invaziji Rusije na susjednu Ukrajinu koja je počela u februaru 2022. godine. Rumunija takođe Kijevu daje vojnu pomoć zajedno sa drugim NATO članicama.
Brojni članovi i osnivači Grupe za Rumuniju, koje je kontaktirao Rumunski servis Radija Slobodna Evropa, negirali su da imaju ikakve veze sa pozivima u pomoć upućenim Moskvi i Pekingu.
Glumac Florin Zamfiresku koji je bio član grupe cijelu deceniju i njen portparol sve do januara, rekao je da se protivi okretanju ka Moskvi i istupio je iz grupe nakon što je vidio tekst pisama za Moskvu i Peking.
"Da, situacija je teška u Evropskoj uniji, ali obraćanje protivniku kako je napisano u komunikeu je neoprostivo", naveo je Zamfiresku u pisanoj izjavi. "Mi smo u evropskom taboru i jedini način da ispravimo nešto sa čime se ne slažemo je da to uradimo među nama, a ne odvojeno."
Zamfiresku je povezao komunike Putinu sa kapitulacijom rumunskih komunista 1944., "kada su zemlju predali Sovjetima".
Jedan od navodnih potpisnika, glumac i režiser, Dan Puric, rekao je za RSE da se odavno povukao iz Grupe za Rumuniju, mada nije precizirao tačno kada. On je bio na listi članova organizacije u strateškom dokumentu iz januara. "Bilo da se radi o Sjedinjenim Američkim Državama ili o Ruskoj Federaciji, naša pozicija mora biti izbalansirana, dostojanstvena i oslobođena poslušničkog ponašanja", rekao je Puric. "Smatram da je ova peticija sramotna."
Adrian Toni Neasku, uticajni advokat i državni službenik koji je bio među članovima u januaru, takođe se distancirao od komunikea. "Ja nisam potpisao peticiju i o njoj nisam raspravljao", rekao je. "Ja se ne bavim politikom i moja mišljenja se isključivo tiču pravnih i ustavnih pitanja."
Grupa za Rumuniju pojavila se na javnoj sceni 2015. godine sa građanskom inicijativom koja je nazvana Građanski ustav, koja je preporučivala radikalna populistička rješenja za ponovo preuzimanje političke i ekonomske moći i obnovu moralnih i duhovnih vrijednosti.
Ova inicijativa tvrdi da je "transnacionalna finansijska mafija ukrala našu državu" i postavila svoj cilj kao pobjedu na parlamentarnim, predsjedničkim, lokalnim izborima i izborima za Evropski parlament kako bi ponovo preuzela Rumuniju "čišćenjem državnog vodstva od izdajnika i postavljanjem patriota na njihova mjesta."
Međutim, inicijativa nikada nije ostvarila ozbiljno političko utemeljenje i od tada je nekoliko puta mijenjala svoj imidž, naročito 2019. nakon smrti njenog originalnog ideološkog arhitekte, ekonomiste i glasnog suvereniste Konstantina Kožokarua.
U januaru je grupa u izjavi objavila da je njeno vodstvo uspostavljalo "građanski entitet za dijalog o temeljnim problemima sa kojima se suočava naše društvo". Rečeno je da je njihov deklarisani cilj da "osiguraju obnovu vlasničkih prava Rumuna nad njihovom zemljom i odbrana vrijednosti rumunske civilizacije".
- Izgladnjivanje i zlostavljanje, novi detalji o užasima u rumunskim sirotištima iz ere komunizma
- 'Čaušeskuova deca': Rumuni usvojeni u inostranstvu traže odgovore i pravdu
Od najave, zvanični profili na društvenim mrežama Grupe za Rumuniju bili su aktivniji, šireći primarno hrišćanske i nacionalističke poruke, ali i napadajući liberalne političke grupe u Rumuniji ili na Zapadu i upozoravajući na korupciju i pogrešno predstavljanje istorije.
Među drugim temama teorija zavjere, oni su rat u Ukrajini opisali kao konflikt "između ruskih nacionalista i jevrejske moći širom svijeta", citirajući "dobro informisane izvore" kako bi ponovo interpretirali rusku revoluciju kao jevrejsku zavjeru.
Čini se da je nova strategija direktno dovela do apela Siju i Putinu, što je bio šok za neke od njenih dugogodišnjih članova ili pristalica. "Jasno je da je tekst (komunikea) napisan na nivou halucinacije od strane nekoga ko vjeruje da može intervenisati kod velikih svjetskih vlada kako bi spasio Rumuniju od navodne političko-ekonomske katastrofe", rekao je Andrei Taranu, prodekan Univerziteta političkih studija i javne uprave u Bukureštu (SNSPA), koje nije povezano s Grupom za Rumuniju.
Bilo je nelogično, rekao je, da se pozovu strani lideri da osiguraju opstanak Rumunije, te se naglas zapitao je li takav očiti zahtjev za vanjskom intervencijom u kontekstu trenutnog rata u Ukrajini rizikovao istragu za izdaju.
"Da li vi to pozivate vojsku Ruske Federacije da dođe i okupira Rumuniju, da se pobrine za Rumuniju?", rekao je Taranua. "To je užasan pristup, sa moje tačke gledišta."
Nisu se svi potpisnici odrekli januarskog pisma.
Cezar Dinu-Avramuta, aktivista i prosvjetni radnik prozvan "bajraktarem Dačije" nakon što su njegove slike kako maše starom vojnom zastavom sa grbom zmije sa vučijom glavom tokom prošlogodišnjeg štrajka nastavnika postale viralne, rekao je da su saopštenja korisna i potrebna za "duboke" interese Rumunije.
Za Rumunski servis RSE je rekao kako to traži "dubinsko poznavanje istorije, međunarodnih odnosa i međunarodne sigurnosti" i dodao da bi Putin i političari iz Kremlja to razumjeli.
Pisac Miron Manega takođe je potpisao komunike. "Danas u svijetu su dva stuba suvereniteta: (bivši američki predsjednik i mogući predsjednički kandirat republikanaca) Donald Trump i Vladimir Putin", rekao je on. "Postojanje ovih globalnih obilježja suvereniteta omogućava suverenizam manjih država poput Rumunije. Međutim, Donald Trump je daleko i još nije predsjednik. S druge strane, Vladimir Putin jeste predsjednik, blizak nam je i moćan."
Facebook Forum