Piše: Cezar Amariei

Gotovo 60 posto vode rijeke Dunav teče duž Čilie u Rumuniji dok se rijeka kroz deltu dijeli na uske rukavce prije nego što se ulije u Crno more.

Ali dok tegljači i teretni brodovi čekaju na red za ulazak u užurbane ukrajinske luke Reni ili Izmajil, na rumunskoj strani Čilia, aktivnost plovidbe je gotovo nula. Ovdje pristaju samo izletnički čamci, ribarski i pokoji putnički brod, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.

U ovom mirnom kutku Rumunije od nedavno su se aktivnosti dodatno smanjile zbog stalnih napada ruskih bespilotnih letjelica kamikaza koji su ciljale ukrajinske luke na drugoj obali rijeke, a ponekad su zadirale i na teritoriju Rumunije, te gotovo konstantne brodske gužve prema Ukrajini, za koje lokalno stanovništvo kaže da je uticalo na ribolov ovdje.

Iako je rumunska delta Dunava popularna među turistima, većina ih odlazi prema drugim, pitoresknijim rukavcima rijeke prema ušću. Duž svih 111 kilometara rukavca Čilia broj pansiona je svega desetak. Većina njih je u gradu Čilia Vekja.

"To je stvarno ribolovna destinacija", rekao je Aleksandru Ceaus Timur, gradonačelnik Čilia Vekje. Ribari će na svoj hobi krenuti bez obzira na kišu, nevrijeme čak i rat.

Ali mnoge ribare zapravo su uplašili nedavni napadi dronovima na ukrajinske luke na drugoj obali. Prema gradonačelniku, broj turista u Čilia Vekji opao je u 2023. za otprilike jednu trećinu u poređenju s prethodnim godinama.

Pad broja turista potvrdilo je osoblje pansiona Talianu u Pardini. Usred sezone ribolova ovog ljeta, kažu, mnoge rezervacije su otkazane početkom avgusta nakon prvih napada na luku Izmajil, udaljenu samo pet kilometara.

Nakon što je u julu propao sporazum koji je omogućio izvoz ukrajinskog žita preko Crnog mora, Rusija je obećala da će svaki brod u Crnom moru koji prolazi kroz ukrajinske luke tretirati kao vojni cilj. Od tada su milioni tona žitarica i drugih zaliha otpremljeni preko Dunava iz Ukrajine u luke u susjednoj Rumuniji, a odatle dalje u svijet.

Kao rezultat ogromnog porasta riječnog saobraćaja koji se kreće do i od ukrajinskih riječnih luka, rumunski ribari kažu da su se ribe uplašile.

"Otkako su počeli više utovaravati u dunavskim lukama, ne možete baciti mrežu u rijeku jer prolaze brodovi", rekao je Marius Tanase, ribar i poljoprivrednik iz Plaurua. "Čak i kad zabaciš udicu, više nije isto, jer brodovi prolaze cijelo vrijeme i plaše ribu."

Međutim, cijene su dobre. Ribari mogu dobiti 20-25 leja (5,40 dolara) po kilogramu za šarana, soma ili ribu list, što je duplo više od cijene za koju se riba prodavala posljednjih godina.

Ali jedina ribarnica u tom području nalazi se u Tulcei. Ako Tanas želi da proda svoj ulov, mora prijeći gotovo 100 kilometara kružnog putovanja brodom. Prije rata i povećanja riječnog saobraćaja, Tanas tvrdi da je oko 50 kilograma ulova bilo uobičajeno. Sada se svaki dan izvuče manje od 20 kilograma.

Infrastruktura u ovom području je ograničena. Tulcea i Čilia povezani su putem dugim 70 kilometara za koji je potrebno oko tri sata da se pređe. Na vodi, jedina veza između dva grada je putnički trajekt koji polazi samo tri puta sedmično i putuje od Tulcee do Čilie za nešto više od četiri sata.

Postoji, međutim, jedna nedavno nastala duhovna inicijativa, koja ima mali uticaj na ovdašnju ekonomiju.

Na ivici Ceatalčioija, samostan polako poprima oblik. Sve je napravljeno radom tri časne sestre i nekoliko sveštenika koji su direktno učestvovali u njegovoj izgradnji.

Kada su sveštenici tek došli 2010., ovdje je postojala samo crkva. Započeli su radove na zgradi sa 13 prostorija 2011. godine, koja je već uslovna za život.

"Vodila sam se mišlju da će se u manastiru okupiti vjernici. Za sada ljudi ovdje rijetko dolaze jer još nismo zvanično priznati, ali vjerujemo da će sigurno doći", rekla je igumanija manastira Pajsija.

Na zemljištu uz samostan nalazi se minijaturni zoološki vrt s nojevima, fazanima, paunovima i desetinama košnica. Izvor prihoda za samostan su svijeće, med i nojeva jaja.

Ioan Macra, učitelj u školi u Ceatalčioiju, rekao je za RSE da su "ovdašnja populacija uglavnom penzioneri. Većina mladih je napustila zemlju, mnogi su vozači kamiona."

Čak i da se vrate, rekao je, "ne bi imali puno posla osim uzgoja životinja, ali i ovdje bi naišli na mnoge poteškoće".

Jedina aktivnost koja se desila posljednjih dana u Plaruu je izgradnja skloništa koja su napravljena nakon što je, tokom ruskih napada na obližnje ukrajinske luke, nekoliko dronova zalutalo na teritoriju Rumunije.

Bukurešt je rekao da će poslati dodatne trupe u to područje, te da će mještani biti obavješteni o tome kada se trebaju skloniti u slučaju budućih napada.