Nakon više od 70 godina Rudnik zlata i srebra u Bakovićima kod Fojnice trebao bi ponovo biti aktiviran. Prema svim stručnim analizama, na ovom području postoje nalazišta sa oko pet tona rude iz koje se dobija zlato i srebro. Njihova vrijednost mjeri se stotinama milijuna dolara. U federalnom Parlamentu čeka se usvajanje zakona o koncesijama, nakon čega će koncesija biti dodijeljena kompaniji koja ponudi najviše novca. Cijeli projekat doprinio bi razvoju općine Fojnica. Mještani Bakovića su skeptični jer ne znaju koliko će koristi od svega toga imati mjesna zajednica.
Rudnik Bakovići kod Fojnice jedno je od najpoznatijih nalazišta zlata i srebra u jugoistočnoj Europi. Do 1939. godine, do kada je rudnik bio aktivan, iz njega je izvađeno preko 2.000 kg čistog zlata i puno više srebra. Vlasti Federacije BiH odlučile su ponovno pokrenuti eksploataciju zlata i srebra iz tog nalazišta jer će to, po njihovom mišljenju, doprinijeti razvoju toga kraja, kao i punjenju proračuna.
Mještani fojničkog sela Bakovići pozdravili su mogućnost aktiviranja rudnika, ali uz određene uvjete.
„Normalno da su svi za napredak svoga mjesta, tako i mi Bakovića, ali ne po svaku cijenu. Treba voditi računa i treba znati kakva će biti eksploatacija, da li će to biti površinski kopovi - iako oni tvrde da će to biti dubinska bušenja suvremenim metodama, da ne bi puno utjecali na okoliš i da se ne bi uništila šuma i napravilo ruglo. Jer šta bi značilo kada bi sada u Bakovićima svaki dan kamioni prolazili i prašina se dizala?“ kazao je predsjednik Savjeta Mjesne zajednice Bakovići Tomislav Bošnjak.
Mještanin Bakovića Tomislav Šušnjara kaže:
„Ako će biti podzemna eksploatacija - može. Ako će biti površinska - ode ovo sve.“
Iz Rudnika zlata Bakovići nekada se dnevno vadilo i do sedam kilograma zlata. Rudnik je u svojim najboljim vremenima zapošljavao i do nekoliko stotina radnika.
Osamdesetpetogodišnji Mato Bučo sjeća se još kao dječak tog vremena jer u mu je otac bio nadzornik rudnika. Bila su to, kaže, zlatna vremena, za ovaj kraj.
„Po 700 ljudi, koliko se ja sjećam, tada je radilo u rudniku. Ovdje su bile velike barake, zgrade, kuće. Cesta je bila. Još onda je bio telefon ovdje proveden iz Fojnice, i mi smo imali telefon. Poslije je, pred ovaj rat uništen. Sjećam se da su ljudi tu radili i dolazili sa raznih mjesta, naseljavali se tu - i bili su raznih struka“, priča Bučo.
Veliko interesovanje stranaca
Fojnica je kroz povijest poznata kao rudarsko mjesto. Uz Rudnik zlata u Bakovićima, poznati su bili rudnici srebra i žive u fojničkim selima Ostružnica i Čemernica. Nevres Jemendžić, predstavnik Općine Fojnica, kaže da će ovaj projekt višestruko doprinijeti razvoju ove lokalne zajednice.
„Kad je u pitanju stav općine Fojnica, naša će lokalna zajednica podržati takvo otvaranje. Dosadašnji zakon je davao lokalnim zajednicama veoma malo mogućnost da iskoriste svoja prirodna bogatstva koja se mogu dati putem koncesija. Općina Fojnica je imala vrlo malo koristi od koncesije koje su davane na izvoz šuma, na izgradnju mini centrala i ostalog. Vjerovatno je zbog toga pokrenuta inicijativa u Parlamentu Federacije o promjeni zakona o koncesijama, tako da bi lokalne zajednice imale daleko više koristi od eksploatacije svojih prirodnih bogatstava“, smatra Jemendžić.
Brojne dokaze o ekploataciji zlata i srebra iz Rudnika Bakovića sačuvali su i fojnički franjevci. U Muzeju Franjevačkog samostana u Fojnici izloženi su rude iz kojih se prerađivalo zlato, alat kojim se kopao, te nakit koji su izrađivali fojnički zlatari.
Jedna od najvažnijih stavki u cijelom projektu je utvrditi ekonomičnost ponovne ekspolatacije zlata iz Bakovića, ističe Hazim Hrvatović, direktor Federalnog zavoda za geologiju.
„Mi znamo da zlato danas ima jako visoku cijenu na tržištu - možeš ga uvijek prodati, možeš ga koristiti sebi kao neku rezervu, atraktivno je za istraživanje i eksploataciju, ima i ekonomiju u toj eksploataciji. Međutim, prije donošenja konačne odluke o eksploataciji zlata mi trebamo tačno izdefinirati koliko sredstava treba da dobije lokalna zajednica, koliko Federacija, koliko stanovnici koji žive na području Fojnice“, kaže on.
Ostalo je još sačekati konačno donošenje zakona o koncesijama FBiH, nakon čega će biti raspisan međunarodni tender za izbor koncesionara. Koncesija će biti dodijeljena kompaniji koja bude ponudila najviše novca.
„Interes je sada veoma veliki kad govorimo o zlatu. Čim smo obznanili prošle godine da planiramo ući u jedan takav projekat, bilo je poziva iz čitavog svijeta - od Kine, Rusije, SAD-a, nekih evropskih zemalja, Turske“, navodi Erdal Trhulj, ministar energije, rudarstva i industrije FBiH.
Osim financijskih efekata, aktiviranje Rudnika Bakovići doprinijet će i u znanstvenom smislu jer će se ovaj kraj, koji oduvijek poznat po rudnom bogatstvu, i adekvatno istražiti.
Rudnik Bakovići kod Fojnice jedno je od najpoznatijih nalazišta zlata i srebra u jugoistočnoj Europi. Do 1939. godine, do kada je rudnik bio aktivan, iz njega je izvađeno preko 2.000 kg čistog zlata i puno više srebra. Vlasti Federacije BiH odlučile su ponovno pokrenuti eksploataciju zlata i srebra iz tog nalazišta jer će to, po njihovom mišljenju, doprinijeti razvoju toga kraja, kao i punjenju proračuna.
Mještani fojničkog sela Bakovići pozdravili su mogućnost aktiviranja rudnika, ali uz određene uvjete.
„Normalno da su svi za napredak svoga mjesta, tako i mi Bakovića, ali ne po svaku cijenu. Treba voditi računa i treba znati kakva će biti eksploatacija, da li će to biti površinski kopovi - iako oni tvrde da će to biti dubinska bušenja suvremenim metodama, da ne bi puno utjecali na okoliš i da se ne bi uništila šuma i napravilo ruglo. Jer šta bi značilo kada bi sada u Bakovićima svaki dan kamioni prolazili i prašina se dizala?“ kazao je predsjednik Savjeta Mjesne zajednice Bakovići Tomislav Bošnjak.
Mještanin Bakovića Tomislav Šušnjara kaže:
„Ako će biti podzemna eksploatacija - može. Ako će biti površinska - ode ovo sve.“
Iz Rudnika zlata Bakovići nekada se dnevno vadilo i do sedam kilograma zlata. Rudnik je u svojim najboljim vremenima zapošljavao i do nekoliko stotina radnika.
Osamdesetpetogodišnji Mato Bučo sjeća se još kao dječak tog vremena jer u mu je otac bio nadzornik rudnika. Bila su to, kaže, zlatna vremena, za ovaj kraj.
„Po 700 ljudi, koliko se ja sjećam, tada je radilo u rudniku. Ovdje su bile velike barake, zgrade, kuće. Cesta je bila. Još onda je bio telefon ovdje proveden iz Fojnice, i mi smo imali telefon. Poslije je, pred ovaj rat uništen. Sjećam se da su ljudi tu radili i dolazili sa raznih mjesta, naseljavali se tu - i bili su raznih struka“, priča Bučo.
Veliko interesovanje stranaca
Fojnica je kroz povijest poznata kao rudarsko mjesto. Uz Rudnik zlata u Bakovićima, poznati su bili rudnici srebra i žive u fojničkim selima Ostružnica i Čemernica. Nevres Jemendžić, predstavnik Općine Fojnica, kaže da će ovaj projekt višestruko doprinijeti razvoju ove lokalne zajednice.
„Kad je u pitanju stav općine Fojnica, naša će lokalna zajednica podržati takvo otvaranje. Dosadašnji zakon je davao lokalnim zajednicama veoma malo mogućnost da iskoriste svoja prirodna bogatstva koja se mogu dati putem koncesija. Općina Fojnica je imala vrlo malo koristi od koncesije koje su davane na izvoz šuma, na izgradnju mini centrala i ostalog. Vjerovatno je zbog toga pokrenuta inicijativa u Parlamentu Federacije o promjeni zakona o koncesijama, tako da bi lokalne zajednice imale daleko više koristi od eksploatacije svojih prirodnih bogatstava“, smatra Jemendžić.
Brojne dokaze o ekploataciji zlata i srebra iz Rudnika Bakovića sačuvali su i fojnički franjevci. U Muzeju Franjevačkog samostana u Fojnici izloženi su rude iz kojih se prerađivalo zlato, alat kojim se kopao, te nakit koji su izrađivali fojnički zlatari.
Jedna od najvažnijih stavki u cijelom projektu je utvrditi ekonomičnost ponovne ekspolatacije zlata iz Bakovića, ističe Hazim Hrvatović, direktor Federalnog zavoda za geologiju.
„Mi znamo da zlato danas ima jako visoku cijenu na tržištu - možeš ga uvijek prodati, možeš ga koristiti sebi kao neku rezervu, atraktivno je za istraživanje i eksploataciju, ima i ekonomiju u toj eksploataciji. Međutim, prije donošenja konačne odluke o eksploataciji zlata mi trebamo tačno izdefinirati koliko sredstava treba da dobije lokalna zajednica, koliko Federacija, koliko stanovnici koji žive na području Fojnice“, kaže on.
Ostalo je još sačekati konačno donošenje zakona o koncesijama FBiH, nakon čega će biti raspisan međunarodni tender za izbor koncesionara. Koncesija će biti dodijeljena kompaniji koja bude ponudila najviše novca.
„Interes je sada veoma veliki kad govorimo o zlatu. Čim smo obznanili prošle godine da planiramo ući u jedan takav projekat, bilo je poziva iz čitavog svijeta - od Kine, Rusije, SAD-a, nekih evropskih zemalja, Turske“, navodi Erdal Trhulj, ministar energije, rudarstva i industrije FBiH.
Osim financijskih efekata, aktiviranje Rudnika Bakovići doprinijet će i u znanstvenom smislu jer će se ovaj kraj, koji oduvijek poznat po rudnom bogatstvu, i adekvatno istražiti.
