Dva plakata u gradovima Republike Srpske, sa provokativnim porukama koji se kritički odnose prema vladajućoj strukturi, ovog mjeseca izazvala su veliku pažnju javnosti. Jedan je Centra za humanu politiku iz Doboja, a drugi je djelo anonimne grupe “Pritisak”.
Uz fotografiju čovjeka koji kopa po kontejneru, na jednom od njih piše: “Dođi, Mile, u naš kraj, pa da vidiš šta je raj.” Plakatom se nedvosmisleno želi najaviti i okončanje vladavine SNSD-a isticanjem riječi “Mile” i “kraj”.
Autori su, međutim, ostali nepoznati, iako se potpisuju kao grupa “Pritisak”. Na internetu se ne može saznati ko stoji iza grupe, kao nijedan njihov kontakt telefon.
Iako u vladajućem SNSD-u tvrde da plakat neće proizvesti nikakve efekte, prema njegovoj pojavi nisu ravnodušni.
„Ovo je ipak jedan primitivni, balkanski prilog - dosjetkama iz kaljuža koje neće proizvesti nikakve efekte“, kaže izvršni sekretar te stranke Rajko Vasić.
Grupi „Pritisak“ mnogi zamjeraju na anonimnosti, ali slučaj jednog drugog plakata pokazuje da prozvati vlast i potpisati s - ipak ne može proći bez posljedica.
Zabrana
Plakat Centra za humanu politikuKada je Centar za humanu politiku iz Doboja postavio plakate sa natpisom: “Penzija 160 KM, nacionalna sramota”, nazvao ih je predstavnik firme koja ima bilborde i rekao da plakate mora skinuti jer ima problema sa inspekcijom, priča predsjednik Centra Momir Dejanović.
„Ja ga pitam možemo li na nekom drugom mjestu u RS, on kaže ne može. I to se tako završilo. On kaže jednostavno:’Ja moram ovog časa skidati plakate", kaže Dejanović.
Dejanović kaže da je kasnije obaviješten da su plakati vraćeni, ali nije bio u mogućnosti da to provjeri. Izvjesno je, tvrdi on, da ako su i ponovo postavljeni, desio se pokušaj njihove zabrane.
Izvršni sekretar SNSD-a Rajko Vasić ne zna za zabranu plakata, ali kaže da je poruka o penzijama laž.
Neuspjeli pokušaji
Ono što je sigurno je da vladajućim strukturama nije svejedno. Grupa “Pritisak” dodatno ih intrigira svojom anonimnošću, iako u SNSD-u vjeruju da znaju ko stoji iza njih. Neformalno se spominju imena dvojice stranačkih lidera: Bojana Bajića, predsjednika Naše stranke i Zdravka Krsmanovića, prvog čovjeka Nove socijalističke partije.
Bajića smo pitali zna li ko stoji iza grupe „Pritisak“.
„Ne znam. Ali svakako podržavam da se promovišu slobode, dakle sloboda izražavanja, sloboda misli, sloboda govora, i ta kreativnost treba u ovom društvu da dođe do izražaja. Evidentno je da u ovom društvu postoji dosta strahova jer vlasti su autokratske i ne dozvoljavaju slobode“, odgovara Bajić.
Spomenuti plakati su još jedan neuspio pokušaj nevladinih i međunarodnih organizacija da promijene postojeće stanje - smatra direktor PR agencije “Prime communications” Dragan Močević. Podsjeća na sličnu kampanju udruženja “Grozd” prije četiri godine, koje su, tvrdi, činile iste organizacije koje se danas potpisuju iza spornih plakata.
Stotine bilborda širom BiH i utrošenih stotine hiljada maraka ništa nisu promijenile osim što je „Grozd“ nestao - ističe Močević.
„Nevladin sektor i međunarodne organizacije koje sponzorišu takve kampanje u BiH bi trebalo da već jednom nauče lekciju da se ni vlast ni bilo šta od postojećeg stanja, za koje svi znamo da nije dobro, neće promijeniti bilbordima. Bilbord kao komunikacijski kanal je potpuno pogrešan za ovo što nama treba i za probleme koje mi imamo. Bilbord je kampanja kojom možete promovisati paštetu, salamu i ostale stvari, a svakako ne promjenu svijesti građana o tome da li vam je vlast korumpirana ili nije, i da li je potrebno da penzioneri imaju veće penzije ili nije“, kaže Močević.
Ako su sporni plakati neka vrsta probnog balona za puls masa uoči izbora, niko ne može osporiti da su izazvali reakcije. Odobravanje ili ljutnju - zavisi od političkih simpatija. A da ipak imaju efekta, potvrđuju kritike pozicije koja se na potpuno beznačajne predizborne poruke uopšte ne bi ni oglasila.
Uz fotografiju čovjeka koji kopa po kontejneru, na jednom od njih piše: “Dođi, Mile, u naš kraj, pa da vidiš šta je raj.” Plakatom se nedvosmisleno želi najaviti i okončanje vladavine SNSD-a isticanjem riječi “Mile” i “kraj”.
Autori su, međutim, ostali nepoznati, iako se potpisuju kao grupa “Pritisak”. Na internetu se ne može saznati ko stoji iza grupe, kao nijedan njihov kontakt telefon.
Iako u vladajućem SNSD-u tvrde da plakat neće proizvesti nikakve efekte, prema njegovoj pojavi nisu ravnodušni.
„Ovo je ipak jedan primitivni, balkanski prilog - dosjetkama iz kaljuža koje neće proizvesti nikakve efekte“, kaže izvršni sekretar te stranke Rajko Vasić.
Grupi „Pritisak“ mnogi zamjeraju na anonimnosti, ali slučaj jednog drugog plakata pokazuje da prozvati vlast i potpisati s - ipak ne može proći bez posljedica.
Zabrana
„Ja ga pitam možemo li na nekom drugom mjestu u RS, on kaže ne može. I to se tako završilo. On kaže jednostavno:’Ja moram ovog časa skidati plakate", kaže Dejanović.
Dejanović kaže da je kasnije obaviješten da su plakati vraćeni, ali nije bio u mogućnosti da to provjeri. Izvjesno je, tvrdi on, da ako su i ponovo postavljeni, desio se pokušaj njihove zabrane.
Izvršni sekretar SNSD-a Rajko Vasić ne zna za zabranu plakata, ali kaže da je poruka o penzijama laž.
Neuspjeli pokušaji
Ono što je sigurno je da vladajućim strukturama nije svejedno. Grupa “Pritisak” dodatno ih intrigira svojom anonimnošću, iako u SNSD-u vjeruju da znaju ko stoji iza njih. Neformalno se spominju imena dvojice stranačkih lidera: Bojana Bajića, predsjednika Naše stranke i Zdravka Krsmanovića, prvog čovjeka Nove socijalističke partije.
Bajića smo pitali zna li ko stoji iza grupe „Pritisak“.
"Evidentno je da u ovom društvu postoji dosta strahova jer vlasti su autokratske i ne dozvoljavaju slobode", kaže lider Naše stranke Bojan Bajić.
„Ne znam. Ali svakako podržavam da se promovišu slobode, dakle sloboda izražavanja, sloboda misli, sloboda govora, i ta kreativnost treba u ovom društvu da dođe do izražaja. Evidentno je da u ovom društvu postoji dosta strahova jer vlasti su autokratske i ne dozvoljavaju slobode“, odgovara Bajić.
Spomenuti plakati su još jedan neuspio pokušaj nevladinih i međunarodnih organizacija da promijene postojeće stanje - smatra direktor PR agencije “Prime communications” Dragan Močević. Podsjeća na sličnu kampanju udruženja “Grozd” prije četiri godine, koje su, tvrdi, činile iste organizacije koje se danas potpisuju iza spornih plakata.
Stotine bilborda širom BiH i utrošenih stotine hiljada maraka ništa nisu promijenile osim što je „Grozd“ nestao - ističe Močević.
„Nevladin sektor i međunarodne organizacije koje sponzorišu takve kampanje u BiH bi trebalo da već jednom nauče lekciju da se ni vlast ni bilo šta od postojećeg stanja, za koje svi znamo da nije dobro, neće promijeniti bilbordima. Bilbord kao komunikacijski kanal je potpuno pogrešan za ovo što nama treba i za probleme koje mi imamo. Bilbord je kampanja kojom možete promovisati paštetu, salamu i ostale stvari, a svakako ne promjenu svijesti građana o tome da li vam je vlast korumpirana ili nije, i da li je potrebno da penzioneri imaju veće penzije ili nije“, kaže Močević.
Ako su sporni plakati neka vrsta probnog balona za puls masa uoči izbora, niko ne može osporiti da su izazvali reakcije. Odobravanje ili ljutnju - zavisi od političkih simpatija. A da ipak imaju efekta, potvrđuju kritike pozicije koja se na potpuno beznačajne predizborne poruke uopšte ne bi ni oglasila.