Stara priča vlasti RS o selektivnosti državnih pravosudnih institucija u procesuiranju zločina iz proteklog rata u BiH našla je svoje idejno rješenje u fondu za pravnu pomoć Srbima koji se terete za ratne zločine.
Predsjednik RS Milorad Dodik istakao je da oni nemaju odgovarajuću pravnu zaštitu, a da su Sud i Tužilaštvo BiH “arogantni”, te da “donose pretežno političke odluke”.
On je ipak precizirao da osnivanje fonda ne bi značilo podršku onima koji su zaista počinili zločine i podsjetio da niko nije kriv dok se to ne dokaže. A Republika Srpska, smatra njen prvi čovjek, nije pokazala odgovornost prema optuženima iz svojih redova - kako je to, poredi Dodik, učinila Hrvatska u slučaju Tihomira Purde.
„Pogledajte samo novi slučaj Purde, gdje je skočio čitav vrh hrvatske države da čovjeka kojeg do tog trenutka niko nije znao u vrhu hrvatske države zaštite, jer se smatra, s njihove strane, da svaka presuda mijenja karakter odnosa i karakter samog rata. A ovdje se želi da se stalnim procesuiranjem Stba napiše istorija“, kaže Dodik.
Iz državnog Tužilaštva oštar demant na optužbe da je njihov rad ispolitizovan. Naprotiv, portparol Tužilaštva BiH Boris Grubešić podsjeća da se upravo na tu instituciju vrše konstantni politički pritisci.
„Imuni smo na bilo kakve političke pritiske i nikada nećemo pristati na to da zbog težnje određenih političkih struktura pravimo neke vještačke balanse među nacionalnostima optuženih za ratne zločine“, navodi Grubešić.
Grubešić napominje da je Odjel za ratne zločine državnog Tužilaštva podigao više optužnica za stradanja žrtava srpske nacionalnosti nego neka tužilaštva u Republici Srpskoj.
Istinska potreba i politizacija
To potvrđuje i izvršni direktor Helsinškog komiteta za ljudska prava RS Branko Todorović, koji smatra da treba razdvojiti istinsku potrebu za pravnom podrškom optuženima i politizaciju cijele priče.
Branko Todorović„Svakako da nekoga može da iznenadi da udruženja ili vlade ili vladine institucije pokušavaju finansijski ojačati odbranu optuženih ako imamo u vidu da nije bilo značajnijih pritužbi da odbrana nekog od optuženih nema sredstava, ili da neki od optuženih nema adekvatnu odbranu. A sa druge strane, kada vidimo koliko i boračka populacija, koliko invalidi, koliko porodice u kojima je neko nastradao tokom rata, koliko djece bez roditelja su na ivici egzistencije, onda je zaista ovako nešto pomalo iznenađujuće. I mislim da se i u ovom trenutku sve to svodi samo na jednu retoriku kako bi institucije iz RS na neki način zadobile možda neke simpatije boračkih udruženja i te populacije“, kaže Branko Todorović.
S druge strane, za udruženja žrtava iz bošnjačkog naroda Dodikova najava pomoći optuženima za ratne zločine nije iznenađenje.
„Jasno nam je da on jednostavno štiti zločin i jednostavno ne želi imati ni s kim ništa, on hoće da se otcijepi. Ne može se reći da se više hapsi Srba od muslimana ili drugih. Zavisi sve ko je više počinio zla“, navodi potpredsjednica udruženja “Majke enklava Srebrenice i Žepe” Kada Hotić.
Koalicioni partneri u RS vladajućeg SNSD-a, Socijalistička partija RS i Demokratski narodni savez, takođe su pozvali građane da daju svoj doprinos fondu ističući da on treba da pomogne posebno onima koji su optuženi po komandnoj odgovornosti.
Iz državnog Tužilaštva napominju da odgovornost za ratne zločine snose pojedinci, te da je kontraproduktivno za bilo kakve političke opcije da stoje iza optuženih ili osuđenih jer - kako ističu - to ne vodi pravdi ni pomirenju u BiH.
U Republici Srpskoj na inicijativu o osnivanju fonda gotovo i nije bilo reakcija. Ipak, dio javnosti se upitao zbog čega predstavnici vladajuće koalicije nisu pozvali građane da se svojim dobrovoljnim prilozima uključe u finansiranje Fonda dječije zaštite, subvencije za struju najsiromašnijim porodicama ili pomaganje invalida.
Predsjednik RS Milorad Dodik istakao je da oni nemaju odgovarajuću pravnu zaštitu, a da su Sud i Tužilaštvo BiH “arogantni”, te da “donose pretežno političke odluke”.
On je ipak precizirao da osnivanje fonda ne bi značilo podršku onima koji su zaista počinili zločine i podsjetio da niko nije kriv dok se to ne dokaže. A Republika Srpska, smatra njen prvi čovjek, nije pokazala odgovornost prema optuženima iz svojih redova - kako je to, poredi Dodik, učinila Hrvatska u slučaju Tihomira Purde.
„Pogledajte samo novi slučaj Purde, gdje je skočio čitav vrh hrvatske države da čovjeka kojeg do tog trenutka niko nije znao u vrhu hrvatske države zaštite, jer se smatra, s njihove strane, da svaka presuda mijenja karak
Iz državnog Tužilaštva stigao je oštar demant na optužbe da je njihov rad ispolitizovan.
Iz državnog Tužilaštva oštar demant na optužbe da je njihov rad ispolitizovan. Naprotiv, portparol Tužilaštva BiH Boris Grubešić podsjeća da se upravo na tu instituciju vrše konstantni politički pritisci.
„Imuni smo na bilo kakve političke pritiske i nikada nećemo pristati na to da zbog težnje određenih političkih struktura pravimo neke vještačke balanse među nacionalnostima optuženih za ratne zločine“, navodi Grubešić.
Grubešić napominje da je Odjel za ratne zločine državnog Tužilaštva podigao više optužnica za stradanja žrtava srpske nacionalnosti nego neka tužilaštva u Republici Srpskoj.
Istinska potreba i politizacija
To potvrđuje i izvršni direktor Helsinškog komiteta za ljudska prava RS Branko Todorović, koji smatra da treba razdvojiti istinsku potrebu za pravnom podrškom optuženima i politizaciju cijele priče.
S druge strane, za udruženja žrtava iz bošnjačkog naroda Dodikova najava pomoći optuženima za ratne zločine nije iznenađenje.
„Jasno nam je da on jednostavno štiti zločin i jednostavno ne želi imati ni s kim ništa, on hoće da se otcijepi. Ne može se reći da se više hapsi Srba od muslimana ili drugih. Zavisi sve ko je više počinio zla“, navodi potpredsjednica udruženja “Majke enklava Srebrenice i Žepe” Kada Hotić.
Koalicioni partneri u RS vladajućeg SNSD-a, Socijalistička partija RS i Demokratski narodni savez, takođe su pozvali građane da daju svoj doprinos fondu ističući da on treba da pomogne posebno onima koji su optuženi po komandnoj odgovornosti.
Iz državnog Tužilaštva napominju da odgovornost za ratne zločine snose pojedinci, te da je kontraproduktivno za bilo kakve političke opcije da stoje iza optuženih ili osuđenih jer - kako ističu - to ne vodi pravdi ni pomirenju u BiH.
U Republici Srpskoj na inicijativu o osnivanju fonda gotovo i nije bilo reakcija. Ipak, dio javnosti se upitao zbog čega predstavnici vladajuće koalicije nisu pozvali građane da se svojim dobrovoljnim prilozima uključe u finansiranje Fonda dječije zaštite, subvencije za struju najsiromašnijim porodicama ili pomaganje invalida.