Romi su najbrojnija nacionalna manjina u BiH. Istraživanja koja su rađena u 2007. godini pokazala su da u BiH živi najmanje 76 hiljada Roma.
Potpisivanjem pristupne deklaracije, BiH je iskazala političku volju da kroz Dekadu uključenja Roma na institucionalni način riješi njihove probleme, značajno smanji diskriminaciju prema Romima i utječe na poboljšanje njihovog socioekonomskog statusa. Zbog toga je 2008. godine izrađen i Akcioni plan za rješavanje problema Roma u oblastima zapošljavanja, stambenog zbrinjavanja i zdravstvene zaštite.
O finansijskim sredstvima neophodnim za provođenje sva tri programa iz Akcionog plana, Samir Šlaku, savjetnik u Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH kaže:
„U ovom dokumentu predviđena su do 2015. godine velika sredstva, otprilike 664 miliona konvertibilnih maraka. Na taj iznos ocjenjujemo potrebu romske manjinske zajednice do 2015. godine. Ovaj iznos, koji nije mali, trošiće su u najvećem dijelu za rješavanje stambene problematike, zdravstvene zaštite, te i za podsticajne mjere za zapošljavanje Roma.“
Nacionalni koordinator Bosne i Hercegovine za provođenje Dekade, Maksim Stanišić, ističe da je ove godine državnim budžetom za ove namjene predviđeno svega tri milona maraka:
„Od ovih tri miliona, otprilike dva miliona će biti usmjereno prema rješavanju stambenih problema Roma, oko 700 hiljada maraka na zapošljavanje Roma, i negdje oko 150 hiljada za zdravstvenu zaštitu. Sredstva će se, prema nekim mojim informacijama, morati trošiti na transparentan način, što znači putem javnih oglasa, konkursa. Ja očekujem i nema nikakvog razloga da Ministarstvo što prije ne raspiše oglas i prikuplja ponude opština, nevladinih organizacija i svih onih koji će raditi na rješavanju problema Roma.“
Prema procjenama romskih udruženja, u BiH živi oko 10.000 stambeno nezbrinutih romskih porodica, a svega jedan posto Roma je zaposleno, dok ih samo 33 posto ima zdravstveno osiguranje.
Predsjednik Saveza Roma BiH, Dervo Sejdić, smatra da zbog toga ova sredstva nisu dovoljna, ali da je i to napredak u odnosu na vrijeme kada za Rome nije bilo ništa:
„Nije mala suma, ali moram vam reći da je to svega tri posto od planirane sume. Mi nismo nezadovoljni, mi smo zadovoljni prije svega što je to prvi zvaničan budžet izdvojen za rješavanje problema Roma u BiH. I na taj način država pokazuje ozbiljnost.“
Po već ustaljenoj praksi u BiH, vlasti sve dobro smisle, stave na papir, ali kada se to treba provesti u djelo to malo teže ide, dodaje Sejdić:
„...tako da do dan danas još uvijek nismo potrošili ni jednog feninga od sredstava koje je izdvojila država BiH. Radi se o tri miliona maraka za implementaciju akcionih planova ili aktivnosti u okviru tih planova, stanovanja, zapošljavanja i zdravstvene zaštite Roma.“
Proces Dekade podrazumijeva aktivnosti kako državnih i entitetskih tako i lokalnih nivoa vlasti. Svaka opština u Bosni i Hercegovini u budžetima mora izdvojiti i planirati dio sredstava namijenjenih realizaciji akcionih planova ali do sada na ovom planu je malo urađeno, kaže predsjednik Saveza Roma Republike Srpske, Saša Mašić:
„Zabrinjava nas jedna sporost u rješavanju ovih problema Roma. Znači, imamo sredstva, imamo namjene za koje trebamo trošiti, ali nešto usporava proces. Mi u Republici Srpskoj i načelnici opština u RS, želimo da dobijemo taj operativni plan kako treba rasporediti sredstva, tako da bi implementirali taj Akcioni plan za stanovanje u našim mjestima gdje živimo.“
Zbog toga, ako BiH zaista želi da ispuni preuzete obaveze iz Dekade i Akcionih planova, moraće se ozbiljnije posvetiti ovom problemu, smatraju naši sagovornici.
Potpisivanjem pristupne deklaracije, BiH je iskazala političku volju da kroz Dekadu uključenja Roma na institucionalni način riješi njihove probleme, značajno smanji diskriminaciju prema Romima i utječe na poboljšanje njihovog socioekonomskog statusa. Zbog toga je 2008. godine izrađen i Akcioni plan za rješavanje problema Roma u oblastima zapošljavanja, stambenog zbrinjavanja i zdravstvene zaštite.
O finansijskim sredstvima neophodnim za provođenje sva tri programa iz Akcionog plana, Samir Šlaku, savjetnik u Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH kaže:
„U ovom dokumentu predviđena su do 2015. godine velika sredstva, otprilike 664 miliona konvertibilnih maraka. Na taj iznos ocjenjujemo potrebu romske manjinske zajednice do 2015. godine. Ovaj iznos, koji nije mali, trošiće su u najvećem dijelu za rješavanje stambene problematike, zdravstvene zaštite, te i za podsticajne mjere za zapošljavanje Roma.“
Nacionalni koordinator Bosne i Hercegovine za provođenje Dekade, Maksim Stanišić, ističe da je ove godine državnim budžetom za ove namjene predviđeno svega tri milona maraka:
„Od ovih tri miliona, otprilike dva miliona će biti usmjereno prema rješavanju stambenih problema Roma, oko 700 hiljada maraka na zapošljavanje Roma, i negdje oko 150 hiljada za zdravstvenu zaštitu. Sredstva će se, prema nekim mojim informacijama, morati trošiti na transparentan način, što znači putem javnih oglasa, konkursa. Ja očekujem i nema nikakvog razloga da Ministarstvo što prije ne raspiše oglas i prikuplja ponude opština, nevladinih organizacija i svih onih koji će raditi na rješavanju problema Roma.“
Prema procjenama romskih udruženja, u BiH živi oko 10.000 stambeno nezbrinutih romskih porodica, a svega jedan posto Roma je zaposleno, dok ih samo 33 posto ima zdravstveno osiguranje.
Predsjednik Saveza Roma BiH, Dervo Sejdić, smatra da zbog toga ova sredstva nisu dovoljna, ali da je i to napredak u odnosu na vrijeme kada za Rome nije bilo ništa:
„Nije mala suma, ali moram vam reći da je to svega tri posto od planirane sume. Mi nismo nezadovoljni, mi smo zadovoljni prije svega što je to prvi zvaničan budžet izdvojen za rješavanje problema Roma u BiH. I na taj način država pokazuje ozbiljnost.“
Po već ustaljenoj praksi u BiH, vlasti sve dobro smisle, stave na papir, ali kada se to treba provesti u djelo to malo teže ide, dodaje Sejdić:
„...tako da do dan danas još uvijek nismo potrošili ni jednog feninga od sredstava koje je izdvojila država BiH. Radi se o tri miliona maraka za implementaciju akcionih planova ili aktivnosti u okviru tih planova, stanovanja, zapošljavanja i zdravstvene zaštite Roma.“
Proces Dekade podrazumijeva aktivnosti kako državnih i entitetskih tako i lokalnih nivoa vlasti. Svaka opština u Bosni i Hercegovini u budžetima mora izdvojiti i planirati dio sredstava namijenjenih realizaciji akcionih planova ali do sada na ovom planu je malo urađeno, kaže predsjednik Saveza Roma Republike Srpske, Saša Mašić:
„Zabrinjava nas jedna sporost u rješavanju ovih problema Roma. Znači, imamo sredstva, imamo namjene za koje trebamo trošiti, ali nešto usporava proces. Mi u Republici Srpskoj i načelnici opština u RS, želimo da dobijemo taj operativni plan kako treba rasporediti sredstva, tako da bi implementirali taj Akcioni plan za stanovanje u našim mjestima gdje živimo.“
Zbog toga, ako BiH zaista želi da ispuni preuzete obaveze iz Dekade i Akcionih planova, moraće se ozbiljnije posvetiti ovom problemu, smatraju naši sagovornici.
