Dostupni linkovi

Međunarodni sud nadležan za procesuiranje mogućeg genocida u Mjanmaru


Rohinja izbjeglice sjede na improviziranom čamcu dok ih ispituje bangladeška granična straža nakon prelaska granice Bangladeša i Mjanmara, u blizini Cox's Bazara, Bangladeš, 9. novembra 2017.
Rohinja izbjeglice sjede na improviziranom čamcu dok ih ispituje bangladeška granična straža nakon prelaska granice Bangladeša i Mjanmara, u blizini Cox's Bazara, Bangladeš, 9. novembra 2017.

Međunarodni sud u Haagu je u petak odbacio prigovore Mjanmara na tužbu za genocid zbog postupanja prema muslimanskoj manjini Rohinja, otvarajući put da se slučaj u cijelosti sagleda i procesuira pred ovim sudom.

Mjanmar, kojim sada vlada vojna hunta koja je preuzela vlast 2021., tvrdio je da Gambija, koja je pokrenula tužbu, nema pravo to učiniti na najvišem sudu Ujedinjenih naroda, službeno poznatom kao Međunarodni sud pravde (ICJ).

Ali predsjedavajuća sutkinja Joan Donoghue rekla je da je vijeće od 13 sudaca zaključilo da svi članovi Konvencije o genocidu iz 1948. mogu i dužni su djelovati kako bi spriječili genocid, a sud ima nadležnost u ovom slučaju.

"Gambija, kao država potpisnica konvencije o genocidu, ima pravo", rekla je, čitajući sažetak presude.

Sud će sada pristupiti saslušanju merituma slučaja, procesu koji može trajati godinama.

Gambija, koja se zauzela za ovaj slučaj nakon što je njezin tadašnji državni odvjetnik posjetio izbjeglički kamp u Bangladešu, tvrdi da sve zemlje imaju dužnost poštivati Konvenciju o genocidu iz 1948. godine. Podržava je 57-člana Organizacija za islamsku suradnju u tužbi čiji je cilj pozvati Mjanmar na odgovornost i spriječiti daljnje krvoproliće.

Zasebna misija UN-a za utvrđivanje činjenica zaključila je da je vojna kampanja Mjanmara 2017. koja je otjerala 730.000 Rohingya u susjedni Bangladeš uključivala "genocidna djela".

Iako su odluke suda obvezujuće i države ih uglavnom slijede, on ih nema načina provesti.

U privremenoj odluci iz 2020. naredio je Mjanmaru da zaštiti Rohinje od genocida, što je pravna pobjeda kojom su utvrđena njihova prava prema međunarodnom pravu kao zaštićene manjine.

Međutim, Rohinja skupine i aktivisti za prava kažu da nije bilo značajnog pokušaja da se prekine njihov sustavni progon i ono što Amnesty International naziva sustavom aparthejd.

Rohinjama se i dalje uskraćuje državljanstvo i sloboda kretanja u Mjanmaru. Deseci hiljada sada su već desetljeće zatvoreni u neuvjetne logore za raseljenje.

Hunta je zatvorila demokratsku čelnicu Aung San Suu Kyi, koja je osobno branila Mjanmar na saslušanjima u Haagu 2019.

XS
SM
MD
LG