Iranski i američki predsjednici podržali su obnavljanje pregovora o rješavanju spornog iranskog nuklearnog programa. Iako se očekivalo, do susreta Baracka Obame i Hasana Rohanija, na marginama Glavne skupštine UN, ipak nije došlo. Washington tvrdi da je Obama bio spreman pružiti ruku Rohaniju, ali da je to iranska strana otklonila, zbog nekih komlikpacija. Nije pojašnjeno o kakvim je komplikacijama bila riječ.
Susret Obama - Rohani trebao je biti prvi sastanak američkih i iranskih čelnika u 36 godina. Sjedinjene Države i Iran nemaju diplomatske odnose od 1980, nakon zauzimanja američke ambasade u Teheranu tokom islamske revolucije.
Rohani se, međutim, zadovoljio susretom s francuskim predsjednikom Francoisom Hollandom, koji snažno podržava američke zahtjeve da se Iranu onemogući korištenje nuklearnog programa u vojne svrhe. Zapad strahuje da Teheran razvija atomsku bombu.
Iranski predsjednik je nakon stupanja na dužnost u augustu više puta poslao signale kako je spreman na razgovore o iranskom nuklearnom programu, ali i drugim pitanjima kako bi se smanjile tenzije sa Zapadom pojačane politikom njegovog prethodnika, tvrdolinijaša, Mahmuda Ahmadinedžada.
U svom obraćanju Općoj skupštini UN, Rohani je rekao da je Iran "spreman da se odmah uključi u razgovore radi izgradnje međusobnog povjerenja." Odbacio je razvoj nuklearnog oružja, istaknuvši da takve oružje nema mjesta u iranskoj sigurnosnoj i obrambenoj politici.
"Iranski nuklearni program, a to se odnosi i na sve druge zemlje, trebao bi se razvijati isključivo u miroljubive svrhe. Nuklearno oružje i drugo oružje za masovno uništenje nema mjesta u iranskoj obrambenoj doktrini i u suprotnosti je s našom vjerskim i etičkim uvjerenjima."
Rohani je također osudio korištenje sankcija da se kazni Iran zbog njegovog nuklearnog programa, rekavši one "nasilno" utječu na živote običnih Iranaca.
Vijeće sigurnosti UN nametnulo je četiri runde sankcija protiv Irana, a Sjedinjene Države i njeni saveznici su dodatno nametnuli vlastite sankcije. To je dovelo do smanjenja izvoza iranske nafte, što je od vitalnog značaja za iransku ekonomiju, a ograničene su i bankarske transakcije.
U svom govoru, Rohani je pozvao Obaminu administraciju da ignorira ono što on naziva " huškanje na rat" pojedinih grupa koje žele sukob.
On je dodao da je Iran je otvoren za razgovore sa Sjedinjenim Državama kako bi prevladali medjusobne razlike.
Rohanijev govor odmah je naišao na osude u Izraelu.
U pisanoj izjavi, premijer Benjamin Netanyahu kaže da se radilo o "ciničnom govoru punom licemjerja", dodajući da ne vidi spremnost Irana da poštuje rezolucija Vijeća sigurnosti UN.
Netanyahu smatra da je Rohanijev govor usmjeren na odugovlačenje međunarodne akcije kako bi Iran dobio više vremena za izradu nuklearnog oružja.
Šef Bijele kuće u svom obraćanju Općoj skupštini, rekao je da su Sjedinjene Države i dalje odlučne u spriječavanju Irana u razvijanju nuklearnog oružja. No, podupro je diplomatsko rješenje spora krize.
"Amerika preferira da se iranski nuklearni program riješi na miran način, no odlučni smo spriječiti Iran da razvije nuklearno oružje."
Obama je priznao da nepovjerenje između Washingtona i Teheran ima "duboke korijene". Ali istaknuo je da vjeruje da su dvije zemlje imaju snage da dođu do "smislenog sporazuma".
U četvrtak bi se trebali održati pregovori medjunarodne zajednice i Irana o spornom nuklearnom programu. U njima će Washington i Teheran predstavljati državni tajnik John Kerry i iranski šef diplomacije Javad Zarif.
Susret Obama - Rohani trebao je biti prvi sastanak američkih i iranskih čelnika u 36 godina. Sjedinjene Države i Iran nemaju diplomatske odnose od 1980, nakon zauzimanja američke ambasade u Teheranu tokom islamske revolucije.
Rohani se, međutim, zadovoljio susretom s francuskim predsjednikom Francoisom Hollandom, koji snažno podržava američke zahtjeve da se Iranu onemogući korištenje nuklearnog programa u vojne svrhe. Zapad strahuje da Teheran razvija atomsku bombu.
Iranski predsjednik je nakon stupanja na dužnost u augustu više puta poslao signale kako je spreman na razgovore o iranskom nuklearnom programu, ali i drugim pitanjima kako bi se smanjile tenzije sa Zapadom pojačane politikom njegovog prethodnika, tvrdolinijaša, Mahmuda Ahmadinedžada.
U svom obraćanju Općoj skupštini UN, Rohani je rekao da je Iran "spreman da se odmah uključi u razgovore radi izgradnje međusobnog povjerenja." Odbacio je razvoj nuklearnog oružja, istaknuvši da takve oružje nema mjesta u iranskoj sigurnosnoj i obrambenoj politici.
"Iranski nuklearni program, a to se odnosi i na sve druge zemlje, trebao bi se razvijati isključivo u miroljubive svrhe. Nuklearno oružje i drugo oružje za masovno uništenje nema mjesta u iranskoj obrambenoj doktrini i u suprotnosti je s našom vjerskim i etičkim uvjerenjima."
Rohani je također osudio korištenje sankcija da se kazni Iran zbog njegovog nuklearnog programa, rekavši one "nasilno" utječu na živote običnih Iranaca.
Vijeće sigurnosti UN nametnulo je četiri runde sankcija protiv Irana, a Sjedinjene Države i njeni saveznici su dodatno nametnuli vlastite sankcije. To je dovelo do smanjenja izvoza iranske nafte, što je od vitalnog značaja za iransku ekonomiju, a ograničene su i bankarske transakcije.
U svom govoru, Rohani je pozvao Obaminu administraciju da ignorira ono što on naziva " huškanje na rat" pojedinih grupa koje žele sukob.
On je dodao da je Iran je otvoren za razgovore sa Sjedinjenim Državama kako bi prevladali medjusobne razlike.
Rohanijev govor odmah je naišao na osude u Izraelu.
U pisanoj izjavi, premijer Benjamin Netanyahu kaže da se radilo o "ciničnom govoru punom licemjerja", dodajući da ne vidi spremnost Irana da poštuje rezolucija Vijeća sigurnosti UN.
Netanyahu smatra da je Rohanijev govor usmjeren na odugovlačenje međunarodne akcije kako bi Iran dobio više vremena za izradu nuklearnog oružja.
Šef Bijele kuće u svom obraćanju Općoj skupštini, rekao je da su Sjedinjene Države i dalje odlučne u spriječavanju Irana u razvijanju nuklearnog oružja. No, podupro je diplomatsko rješenje spora krize.
"Amerika preferira da se iranski nuklearni program riješi na miran način, no odlučni smo spriječiti Iran da razvije nuklearno oružje."
Obama je priznao da nepovjerenje između Washingtona i Teheran ima "duboke korijene". Ali istaknuo je da vjeruje da su dvije zemlje imaju snage da dođu do "smislenog sporazuma".
U četvrtak bi se trebali održati pregovori medjunarodne zajednice i Irana o spornom nuklearnom programu. U njima će Washington i Teheran predstavljati državni tajnik John Kerry i iranski šef diplomacije Javad Zarif.
