Trnovit put rodne ravnopravnosti: Da li je ženama bolje danas nego 1970-te?

Rodna ravnopravnost prije 50 godina i sada

Indeks: Žene, posao i zakon koji je izdala Svjetska banka rangira države na osnovu njihovih zakona i propisa koje utiču na ekonomske mogućnosti žena. Indeks se sastoji od osam indikatora (kao što su mobilnost, plata i penzija), koji se grade oko životnog ciklusa zaposlene žene. Što je veći broj (indeks), više je rodne ravnopravnosti propisane zakonom.

Godine 1970. globalni indeks bio je 46,3 boda od mogućih 100 – što je značilo da su žene, u prosjeku, imale manje od pola zakonskih prava muškaraca. Najveće nejednakosti zabilježene su u oblastima roditeljstva, radnih mjesta i plate.

Tokom narednih decenija, indeks se postepeno povećavao i konačno dostigao 76,1 bod u 2020. Prema posljednjem izvještaju, roditeljstvo i plata još uvijek su oblasti gdje su zabilježene najveće razlike, a Svjetska banka smatra da u samo 10 država na svijetu postoji potpuna rodna ravnopravnost.

Rusija – Ispod svjetskog prosjeka

Rusija je 1970. bila jedna od republika bivšeg Sovjetskog Saveza. Žene su imale nešto više od polovine zakonskih prava koja su imali muškarci (indeks je bio 55,6 bodova), što je bilo iznad globalnog prosjeka u to vrijeme.

Između 1960. i 1971., dok je Sovjetski Savez težio da proširi svoju ekonomiju, zaposleno je više od 18 miliona žena. Kako su vrijednosti materinstva i porodice takođe bile promovisane, morali su se usvojiti novi propisi.

Na primjer, diskriminacija kod zapošljavanja na osnovu roda bila je strogo zabranjena, a odbijanje zapošljavanja zbog trudnoće takođe je bilo zabranjeno. Plaćeno odsustvo zbog materinstva bilo je omogućeno. Tada je dopust od najmanje 14 sedmica bio uobičajen u manje od 30 država svijeta.

S druge strane, ženama su bili zabranjeni poslovi koji su smatrani opasnim po njihovo reproduktivno zdravlje. Suočavale su se sa restrikcijama da rade noću i u nekim indistrijskim poslovima, kao što su oni koji zahtijevaju podizanje tereta. U jednom trenutku, bilo je više od 400 takvih poslova na listi zanimanja koja su smatrana neodgovarajućim za žene. Jednaka plata za jednaki posao takođe nije bila propisana zakonom.

Indeks: Žene, posao i zakon
(1970-2020. podaci)

Nakon 1991. godine Rusija je poboljšala svoj indeks tako što je ženama dozvolila da rade noću i po zakonu traže jednaku platu za isti posao. Međutim, nikakve velike reforme nisu usvojene od 2002. od kada indeks stagnira. Godine 2016. čak je pao ispod svjetskog prosjeka.

Ruskinje i dalje ne mogu da rade u mnogim granama industrije, iako se lista zabranjenih zanimanja smanjla na 100 poslova u 2021. Rusija je takođe jedna od 30 država na svijetu koja nema zakon koji se odnosi na porodično nasilje i ne postoji zakonska zaštita radnica/ka od seksualnog uznemiravanja na poslu.

Rezultati po indikatoru
(viši rezultat znači veću rodnu ravnopravnost zakonodavstva u određenoj oblasti)

Mađarska – Na korak do rodne ravnopravnosti?

Sa indeksom od gotovo 67 bodova, Mađarska je bila među 10 država svijeta sa visokim rezultatom 1970. Žene su mogle da rade industrijske poslove, materinsko odsustvo je bilo plaćeno, a bilo je zabranjeno odbiti nekome zaposlenje zbog trudnoće. Ipak, ženama nije bilo dozvoljeno da rade na poslovima koji su smatrani opasnim. Zakon takođe nije branio diskriminaciju na rodnim osnovama kod zapošljavanja i jednake plate za istu vrstu posla nisu bile zagarantovane.

Do 2004. rezultat Mađarske na Indeks: Žene, posao i zakon ostao je bukvalni nepromijenjen. Nakon toga, vlada je usvojila zakon kojim se žene štite od seksualnog uznemiravanja i porodičnog nasilja. Takođe je zabranjena rodna diskriminacija na radnom mjestu.

Indeks: Žene, posao, zakon
(1970-2020. podaci)

U posljednjem izvještaju Mađarska je dobila rezultat od 96,5 bodova i bila je među zemljama sa najvišom stopom rodne ravnopravnosti. Žene sada mogu da rade u svim granama industrije, zakon zabranjuje rodnu diskriminaciju kod pristupanja kreditima, a i očevima je omogućeno plaćeno odsustvo. Kako bi dobila visoki rezultat i pridružila se drugim državama koje su prepoznate kao potpuno rodno ravnopravne prema Svjetskoj banci, Mađarska bi morala da usvoji zakon kojim se traži jednaka plata za iste poslove.

Rezultat prema indikatoru
(viši rezultat znači veću rodnu ravnopravnost zakonodavstva u određenoj oblasti)

Iran – Uzor rodne neravnopravnosti?

Godine 1970. žene su imale manje od trećine zakonskih prava od muškaraca. Tokom narednih 50 godina indeks ove države ostao je gotovo isti, a Iran se trenutno nalazi među 10 država sa najmanje jednakih prava za žene i muškarce na svijetu. Žene se suočavaju sa više ograničenja nego muškarci kada se radi o izlasku iz kuće, putovanja u inostranstvo ili ponovnog sklapanja braka. Ali to su samo neke od prepreka sa kojima se moraju nositi.

Indeks: Žene, posao, zakon
(1970-2020. podaci)

Već 50 godina, Iran dobija rezultat nula u tri područja koja se mjere – mobilnost, radno okruženje/posao i brak. Do dan danas žene ne mogu da biraju gdje da žive kao što to mogu muškarci. Sinovi i ćerke nemaju ista prava što se tiče nasljedstva imovine od roditelja, a takođe je dozvoljeno otpustiti radnicu zbog trudnoće.

Jedna od vrlo malo izmjena koje je usvojio Iran je plaćeno odsustvo koje je do određene mjere dostupno majkama i očevima.

Rezultat prema indikatoru
(viši rezultat znači veću rodnu ravnopravnost zakonodavstva u određenoj oblasti)

Interaktivni vodič za rodnu ravnopravnost

U ovom odjeljku, možete sami da otkrijete kako su se zakoni koji se tiču rodne ravnopravnosti promijenili u više od 20 država svijeta. Izabrali smo države iz regiona koje medijski pokriva Radio Slobodna Evropa/Radio Liberty (RFE/RL) i dodali nekoliko drugih kao referentne tačke.

Napomena: Rezultati su bazirani na izvještaju pod naslovom: Žene, posao i zakon. Objavila ga je Svjetska banka u februaru 2021. i osvrće se na podatke koji su sakupljani od 1. oktobra 2020. Izvještaj se najviše fokusira na ekonomske i pravne prepreke s kojima se suočavaju žene u različitim zemljama, pa bi mogla biti dostupna druga daljnja istraživanja koja opisuju druge aspekte rodne nejednakosti.

Odaberite državu Afganistan Azerbejdžan Belgija Bjelorusija Bosna i Hercegovina Bugarska Crna Gora Gruzija Jermenija Kazahstan Kirgistan Kosovo Moldavija Pakistan Rumunija Sjedinjene Američke Države Sjeverna Makedonija Srbija Tadžikistan Ukrajina Uzbekistan

Afganistan

Godine 1970. žene u Afganistanu imale su približno četvrtinu zakonskih prava u odnosu na muškarce. Gotovo nikakvi zakoni nisu usvojeni koji bi imali za cilj rodnu ravnopravnost više od četiri decenije. Godine 2016. stanje se malo popravilo nakon što je Kabul dozvolio da se žene prijavljuju za dobijanje pasoša na isti način kako i muškarci, a takođe je predstavio zakon o seksualnom uznemiravanju na poslu.

Posljednji rezultat Indeks: Žene, posao i zakon je 38,1 bodova i stavlja Afganistan među 10 najniže rangiranih država po rodnoj ravnopravnosti.

Afganistan se trenutno nalazi ispod globalnog prosjeka u svim indikatorima koji se mjere. Na primjer, još uvijek nema zakona koji bi branio rodno zasnovanu diskriminaciju na poslu, kao ni zakone za nasilje u porodici. Afganistan je takođe jedna od 15 država svijeta u kojima se ženama ne dozvoljava da putuju i izlaze iz domova na isti način kao što to rade muškarci.

Zanimljivi podaci

Svjetska banka uključila je 190 zemalja u svoj najnoviji izvještaj. Osamdeset i osam od njih još uvijek nameću ograničenja ženama da rade određene poslove ili rade noću. Rudarstvo je bio najčešći sektor koji je bio zabranjen za radnice, ali i poslovi u proizvodnji, građevinarstvu i energetskom sektoru bili su zabranjeni u nekim dijelovima svijeta.

Zakoni koji se bave seksualnim uznemiravanjem na poslu i porodičnom nasilju 1970. godine praktično nisu postojali. Trenutno samo 32 zemlje nemaju zakone o nasilju u porodici i 49 nema zakone o seksualnom uznemiravanju. Određene zemlje, uključujući Rusiju i Uzbekistan, nemaju zakone kojima se to reguliše.

Plate su jedina oblast u kojoj možemo uočiti najveću nejednakost između muškaraca i žena u posljednjih 50 godina. Godine 1970. na svijetu su postojale samo dvije zemlje koje su propisivale jednake plate za isti posao. Iako se ovaj propis širio tokom godina, više od trećine svih zemalja trenutno nema takvo zakonodavstvo.