Rezolucija o BiH nova, obaveze stare

Parlamentarna Skupština Vijeća Evrope većinom glasova usvojila je sinoć Rezoluciju o Bosni i Hercegovini.

U najkraćem, može se reći – nova Rezolucija a obaveze stare, jer su, praktično, sažeti svi dosadašnji stavovi ove međunarodne organizacije koje o BiH daje od njenog prijema u Vijeće Evrope, 2002. godine.

Ključna ocjena je da bez temeljne ustavne reforme i izbornog zakonodavstva, Bosna i Hercegovina ne može postati istinski građanska država svih njenih građana.

Vrijeme je da bh. političari preuzmu odgovornost i efikasnije djeluju kako bi BiH učinili funkcionalnom državom, ponovljeno je više puta tokom rasprave.

U Rezoluciji se izražava žaljenje zbog pojačane nacionalističke retorike i veličanja ratnih zločinaca dok se entitetsko glasanje i princip dvostruke većine u državnom Parlamentu označava kao nešto što usporava evropski put zemlje.

Posebno su pozvane vlasti Republike Srpske (RS) da provedu odluku Ustavnog suda BiH o knjiženju vojne imovine u korist države i na poštovanje odluke o neustavnosti 9. januara kao dana tog entiteta.

Izvjestilac Vijeća Evrope Tiny Kox upozorio je političare u BiH da je neophodno izmijeniti Ustav kako bi se omogućilo provođenje presuda Evropskog suda za ljudska prava, od kojih je najstarija i najpoznatija "Sejdić-Finci". Time bi se omogućilo ravnopravno kandidovanje svih građana BiH za Predsjedništvo BiH i Dom naroda parlamenta Federacije.

Takođe se insistira da se građanima Mostara omogući aktivno učešće u izbornom procesu, odnosno da se konačno održe izbori u tom gradu.

• Slaven Kovačević: HDZ izbornim zakonom vraća BiH dva stoljeća unazad
• Hoće li biti opštih izbora u BiH?

Kox je najavio skori dolazak u Bosnu i Hercegovinu, navodeći da članstvo u Vijeću Evrope nije bez obaveza.

"Ko želi da bude član mora da se obaveže na ispunjavanje obaveza, a ja želim da Sarajevu i Banjaluci kažem kako postoji problem. Vrijeme je da prihvatite odgovornost, da radite i da Bosnu i Hercegovinu učinite ravnopravnom članicom Vijeća Evrope. Nemojte reći da je nemoguće od BiH napraviti funkcionalnu državu. Vi ste izabrani u Parlament, za vas su ljudi glasali. I, nemojte reći da je nemoguće, vi ste nadležni za to", poručio je Kox.

Rezolucijom se traži ustavna legislativa kako bi u Federaciji BiH, u četiri kantona, konačno Srbi bili konstitutivni narod. To su Hercegovačko-neretvanski, Zapadno-hercegovački, Posavski i Kanton broj 10, popularnije Livanjski.

Izražava se zabrinutost zbog sve većeg nepoštivanja vladavine prava u BiH i žaljenje zbog odluke RS-a da ne provede odluku Suda BiH o uknjižbi na državu vojne imovine, ali i zbog odluke da se održi referendum o Danu RS-a uprkos presudi Ustavnog suda.

• Ustavni sud ubrzava BiH ka NATO
• 'Ratne igre' iz političkih fotelja

U Rezoluciji se BiH poziva na hitno provođenje odluke Ustavnog suda iz decembra 2016. godine o sastavu Doma naroda Parlamenta Federacije BiH (takozvani predmet "Ljubić", op. a.) prije narednih opštih izbora.

Jedan od zahtjeva u Rezoluciji je i uspostava Vrhovnog suda na državnom nivou ili apelacionog, unutar Suda BiH.

"Mrtvo slovo na papiru"

Tokom rasprave je ponovljeno da Dejtonski Ustav nije dobar za državu jer, kako je poručio austrijski delegat Stefan Schennach, on prepoznaje samo tri konstitutivna naroda.

"Niko ni ne pomišlja da implementira presudu 'Sejdić-Finci', djeca iz 'miješanih brakova' moraju da se opredijele a ne žele to. Stvarno je nedopustivo da političari ne reaguju na ono što se dešava u državi. Posebno gradu Mostaru treba omogućiti da funkcioniše, to je skandal, morate pokazati političku odgovornost", rekao je Schennach.

U Rezoluciji je pozdravljen ostvareni napredak u provedbi Programa reformi za period od 2015. do 2018. godine i odlučnost Bosne i Hercegovine da nastavi s institucionalnim i socioekonomskim reformama.

Predsjedavajući delegacije Parlamenta BiH u Vijeću Evrope Senad Šepić je, pored ostalog, poručio da je Rezolucija namijenjena budućnosti BiH i njenom evropskom putu.

"Rezolucija naglašava obaveze koje su preuzete a nisu ispunjene. Poziva nas i šalje poruku da se okanimo nacionalističke retorike i onih stvari koje nas dijele i da se okrenemo jačanju institucija države BiH", rekao je Šepić.

Analitičari, poput profesorice sa Univerziteta Sarajevo Lade Sadiković, upozoravaju da je i prethodnih sedam Rezolucija Vijeća Evrope o BiH ostalo "mrtvo slovo na papiru".

"Kako su te rezolucije do sada pomogle BiH? Niko ih nije ozbiljno shvatio, iako se radi o postprijemnim uvjetima za napredovanje prema EU", kaže Sadiković.