Revolt mladih u akciji 'Očistimo zemlju za jedan dan'

Nedjelja, 9. septembar dan je za najveću ekološku akciju u BiH kojom je planirano čišćenje ilegalnih deponija smeća, parkova, planina i korita rijeka. Smeće će možda i biti pokupljeno, ali ekološki haos nastao nakon požara i suša, teško da će se u narednoj deceniji moći popraviti. Štete se mjere u milijardama eura, a vlasti ekološku katastrofu potpuno ignorišu.

Ogorčeni neodgovornim odnosom vlasti prema prirodi, grupa mladih ljudi iz Bosne i Hercegovine uključila se u globalnu akciju čišćenja pod nazivom „Let`s Do It – očistimo zemlju za 1 dan“. Kažu kako žele da pokaže svijetu prirodno bogatstvo Bosne i Hercegovine očišćeno od smeća.

„Imamo jedan fantastičan tim u Grahovu. Ja im kažem: 'Trebate otići u komunalno preduzeće da se dogovorite s njima, da oni odvezu sav taj otpad'. Oni kažu: 'Gospodine, u Grahovu je komunalno preduzeće u stečaju. Kad se nakupi toliko smeća da smrdi cijeli grad, oni idu od kuće do kuće i skupljaju po marku, dvije, da kupe gorivo da odvezu smeće'. To je naša zemlja u kojoj živimo. ' Let`s Do It' je ustvari san mladih ljudi o zemlji gdje ljudi neće bacati smeće i prljati prirodu, nego će saditi cvijeće i drveće, graditi parkove“, kaže koordinator akcije za Federaciju BiH, te predsjednik udruženja „Ruke“ iz Sarajeva, Božidar Mihajlović.

Akcija će se provoditi u 97 općina na području cijele BiH. Očekuje se učešće oko 100.000 volontera.

„Želimo da razvijemo ekološku svijest. To je jedini razlog koji želimo, jer mi ne možemo mnogo napraviti kad očistimo, osim da probudimo svijest i potaknemo neka ekološka pitanja koja je odavno trebalo postaviti“, navodi Koordinatorica akcije u RS-u, te predsjednica udruženja „Mozaik prijateljstva“ iz Banja Luke, Ina Ritan.

S druge strane, buđenje svijesti kod građana Bosne i Hercegovine nema dugotrajan efekat, odnosno promjenu te svijesti, smatra Anes Podić iz nevladine organizacije „Eko Akcija“.

„Naši ljudi kad odu vani, ponašaju se kao normalni građani, ne bacaju smeće. Čim pređu granicu, njihovo ponašanje se promijeni, što znači da to nije toliko do svijesti građana, nego do države koja treba da uspostavi taj nekakav okvir. Mi okvira nemamo. Kad imate ljude koji u svom vlastitom gradu ne bacaju smeće zbog velikih kazni, onda su oni vrlo 'svjesni' građani“, kaže Anes Podić.

Iako još u potpunosti neugašeni, šumski požari koji su pogodili Bosnu i Hercegovinu uništili su hiljade stabala i mnogo više biljaka:


Brojne endemske vrste u ozbiljnoj su opasnosti, kaže ekspert za ekologiju, profesor sarajevskog Prirodno-matematičkog fakulteta, Sulejman Redžić.

„Produkcija biomase smanjena je za više 60 posto, što će se odraziti značajno na brojnost divljih životinja, prvenstveno konzumenata biljaka, a s druge strane uvjetovati i nestašicu hrane. To će naročito imati svoje negativne refleksije na hidrološke cikluse i na uvjetovanje hronične suše“, naglašava Redžić.

Uništena su također staništa brojnih životinja. Na planinama Prenj i Čvrsnica izgorjelo je mnogo stabala endemske šume, kao što je munika.

Procjenjuje se da je Bosna i Hercegovina dom za oko 5.000 endemskih vrsta, međutim, ova država je i po tome jedinstvena, jer je jedina zemlja u svijetu koja nema čak ni zvaničnu listu svojih endemskih vrsta. Štete od ovogodišnjih požara u BiH mogle bi premašiti cifru od pet milijardi eura, tvrdi prof. dr. Faruk Mekić, dekan Šumarskog fakulteta u Sarajevu. Ovi požari, smatra, imaju nesagledive ekološke posljedice:

„Ono što će se desiti, ravno je ekološkoj katastrofi, jer ono što slijedi sada, u jesenskom periodu, da se najavljuju kiše, a zemlja je izgorjela – nije samo vegetacija, nego i zemlja – tu svaka kap koja dođe jednostavno prolazi kroz stijenu, ona se ne zaustavlja na površini niti može pomoći saniranju bilo kakve situacije u smislu obnove tog fonda. To će trajati decenijama.“

Ni građani Bosne i Hercegovine nisu zadovoljni odnosom vlasti kada je u pitanju zaštita okoliša.

„Ne možemo nikako biti zadovoljni.“

„Ionako je Hercegovina krš, vrlo malo imamo zelenila, plus ovi požari...“

„To je odraz ove cjelokupne situacije. Sad su došli još požari gdje se to vidi u kakvoj državi živimo.“

„Uništeno je drvo, odmah je manje izvora. Čim šume nema, nema ni voda.“

„Šta se radi – to je sve naša nepažnja, sviju nas.“

Anes Podić iz „Eko Akcije“ ocjenjuje kako građani BiH, a naročito predstavnici vlasti, nisu ni svjesni raspona teških posljedica koje su prouzrokovali požari:

„Mi sad imamo na cjelokupnoj planeti eko sistem duboko narušen. Mi sad imamo dramatične promjene vremena, klima kakvu smo poznavali više ne postoji. Nama se sada, nakon tri mjeseca suše mogu desiti tri mjeseca kiše, strahovite poplave, može se desiti da dođe do strahovite erozije. Jednostavno, katastrofa koje, vjerovatno nakon zadnjeg ledenog doba, nije bilo na ovim prostorima.“