Nezaposlenost je u Republici Srpskoj postala problem broj jedan među građanima tog entiteta. Broj nezaposlenih dostigao je gotovo 150.000.
Kada se uzme u obzir i još nepotvrđeni podatak da oko 50.000 zaposlenih prošli mjesec nije primilo platu, dolazi se do činjenice da je broj radno sposobnog stanovništva koje ne ostvaruje mjesečna primanja gotovo prevazišao broj zaposlenih koji primaju platu.
Talas ostajanja bez posla započet prošle godine ne posustaje. O tome svjedoče i tri kratke priče.
Momčilo Šućur iz Banjaluke je 20. maja ove godine prvi put ostao bez posla nakon 29 godina rada:
„Život u pitanju, režije, standard. Za normalnog čovjeka ovo nije u redu, a ovi opštinari i ova vlast najmanju brigu posvećuju za rad i za posao. Najmanju!“
Bez posla je 1. juna ostala i Banjalučanka Zora Pašić:
„Nema, ne isplati se gazdi i zatvara skroz firmu.“
RSE: Kako komentarišete - gomila je otkaza u ovih par mjeseci?
Pašić: Ovo je strašno - mene je strah. A ostalima neka je Bog na pomoći.“
Zoran iz Banjaluke sa16 godina se već nalazi na evidenciji Zavoda za zapošljavanje RS. Posao mu nikad nije ponuđen:
„Imam utisak da nema. Čak imam utisak da ljudi svaki dan dobijaju otkaze i oni koji rade. Sad je filozofija kako ostati na poslu.“
Najviše otkaza u prerađivačkoj industriji
Otpuštanja se dešavaju zbog stečaja i likvidacije preduzeća nakon propalih privatizacija, zbog ekonomske krize, a u posljednje vrijeme firme se zatvaraju i zbog povećanja poreskih nameta.
Od početka ove godine, bez posla je u Republici Srpskoj ostalo između 20 i 30 hiljada ljudi, a u Savezu sindikata RS kažu da je trenutno zaposleno oko 240.000 građana.
„Trend smanjenja broja zaposlenih se nastavlja kao i prošle godine. U 2010. godini je bio izražen, a taj trend se nastavlja i u ovoj godini. Najviše je došlo do smanjenja broja zaposlenih u sektoru prerađivačke industrije, za oko sedam posto, zatim u sektoru građevinarstva za oko osam posto, u poljoprivredi za oko četiri posto, u sektoru ugostiteljstva za oko 4,5 posto, u sektoru trgovine za oko dva posto i sl.“, kaže stručni saradnik za ekonomska pitanja u Savezu sindikata Božana Radošević.
Svetlana Cenić
Ekonomski analitičari su mišljenja kako je stvarni broj nezaposlenih i veći od zvanične statistike. Ono što je očito da nema pravog kursa koji bi zaustavio trend otkaza, kaže ekonomistkinja Svetlana Cenić:
„Novo radno mjesto znači otvaranje novog pogona, odnosno kreiranje novog proizvoda, nove usluge da apsorbuje nezaposlene. Takođe, sva ova retorika nacionalna i nacionalistička jednostavno taj prostor ograničava, jer možda bi neko i našao posao u Travniku. Ali pošto mi pričamo da je RS ’ljepša, bolja, ne treba ići u Federaciju, Federacija je jedno zlo’, time se sprečava mobilnost radne snage.“
Nema novca za poticaje
Vlada Republike Srpske grešku je napravila i uvođenjem dodatnih poreza i doprinosa na račun privrede. Miloš Todorović, iz Udruženja ekomonista Swot, navodi da su kratkoročno veći prihodi u budžet ostavili su mnoge bez posla.
„Različite vlade su vukle različite poteze kojima su sve više nameta stavljale na leđa privredi, i to se dešava i danas. Trebalo bi uraditi obrnut proces. Obrnut proces bi podrazumijevao sljedeće: Vlada RS nije trenutno u
mogućnosti da neke značajne poticaje u vidu finansijskih sredstava privredi, jer se generalno RS nalazi u nezavidnoj finansijskoj situaciji, ali sigurno da može neke namete skinuti sa leđa privredi“, ocjenjuje Miloš Todorović.
Sadašnja slika je sušta suprotnost od obećanja koje su političke stranke davale pred posljednje izbore, a obećavali su zapošljavanje desetine hiljada ljudi ako glasaju za njih.
„To je strašno bilo gledati u svim dijelovima RS kako su se glasovi kupovali obećavanjem radnih mjesta. Onda naš narod, ovakav kakvog ga je Bog dao, bez obzira što ne vjeruje u ovu politiku, ali sve misli kad glasa da ga vidi onaj šef tamo i da će mu dati posao - što nema blage veze“, navodi Svetlana Cenić.
U Sindikatu mnogo nade polažu u strategiju zapošljavanja koja je nedavno, nakon godina čekanja, usvojena u entitetskoj Narodnoj skupštini. Skeptici i strategiju posmatraju sa rezervom ako se ne promijeni dosadašnja politika zatrpavanja javnih preduzeća stranačkim kadrom, zbog čega su neka od njih, poput Željeznica RS, dovedena na prosjački štap.
Kada se uzme u obzir i još nepotvrđeni podatak da oko 50.000 zaposlenih prošli mjesec nije primilo platu, dolazi se do činjenice da je broj radno sposobnog stanovništva koje ne ostvaruje mjesečna primanja gotovo prevazišao broj zaposlenih koji primaju platu.
Talas ostajanja bez posla započet prošle godine ne posustaje. O tome svjedoče i tri kratke priče.
Momčilo Šućur iz Banjaluke je 20. maja ove godine prvi put ostao bez posla nakon 29 godina rada:
„Život u pitanju, režije, standard. Za normalnog čovjeka ovo nije u redu, a ovi opštinari i ova vlast najmanju brigu posvećuju za rad i za posao. Najmanju!“
Bez posla je 1. juna ostala i Banjalučanka Zora Pašić:
Od početka ove godine, bez posla je u Republici Srpskoj ostalo između 20.000 i 30.000 ljudi.
„Nema, ne isplati se gazdi i zatvara skroz firmu.“
RSE: Kako komentarišete - gomila je otkaza u ovih par mjeseci?
Pašić: Ovo je strašno - mene je strah. A ostalima neka je Bog na pomoći.“
Zoran iz Banjaluke sa16 godina se već nalazi na evidenciji Zavoda za zapošljavanje RS. Posao mu nikad nije ponuđen:
„Imam utisak da nema. Čak imam utisak da ljudi svaki dan dobijaju otkaze i oni koji rade. Sad je filozofija kako ostati na poslu.“
Najviše otkaza u prerađivačkoj industriji
Otpuštanja se dešavaju zbog stečaja i likvidacije preduzeća nakon propalih privatizacija, zbog ekonomske krize, a u posljednje vrijeme firme se zatvaraju i zbog povećanja poreskih nameta.
Od početka ove godine, bez posla je u Republici Srpskoj ostalo između 20 i 30 hiljada ljudi, a u Savezu sindikata RS kažu da je trenutno zaposleno oko 240.000 građana.
„Trend smanjenja broja zaposlenih se nastavlja kao i prošle godine. U 2010. godini je bio izražen, a taj trend se nastavlja i u ovoj godini. Najviše je došlo do smanjenja broja zaposlenih u sektoru prerađivačke industrije, za oko sedam posto, zatim u sektoru građevinarstva za oko osam posto, u poljoprivredi za oko četiri posto, u sektoru ugostiteljstva za oko 4,5 posto, u sektoru trgovine za oko dva posto i sl.“, kaže stručni saradnik za ekonomska pitanja u Savezu sindikata Božana Radošević.
„Novo radno mjesto znači otvaranje novog pogona, odnosno kreiranje novog proizvoda, nove usluge da apsorbuje nezaposlene. Takođe, sva ova retorika nacionalna i nacionalistička jednostavno taj prostor ograničava, jer možda bi neko i našao posao u Travniku. Ali pošto mi pričamo da je RS ’ljepša, bolja, ne treba ići u Federaciju, Federacija je jedno zlo’, time se sprečava mobilnost radne snage.“
Nema novca za poticaje
Vlada Republike Srpske grešku je napravila i uvođenjem dodatnih poreza i doprinosa na račun privrede. Miloš Todorović, iz Udruženja ekomonista Swot, navodi da su kratkoročno veći prihodi u budžet ostavili su mnoge bez posla.
„Različite vlade su vukle različite poteze kojima su sve više nameta stavljale na leđa privredi, i to se dešava i danas. Trebalo bi uraditi obrnut proces. Obrnut proces bi podrazumijevao sljedeće: Vlada RS nije trenutno u
"Strašno je bilo gledati u svim dijelovima RS kako su se glasovi kupovali obećavanjem radnih mjesta", kaže Svetlana Cenić.
mogućnosti da neke značajne poticaje u vidu finansijskih sredstava privredi, jer se generalno RS nalazi u nezavidnoj finansijskoj situaciji, ali sigurno da može neke namete skinuti sa leđa privredi“, ocjenjuje Miloš Todorović.
Sadašnja slika je sušta suprotnost od obećanja koje su političke stranke davale pred posljednje izbore, a obećavali su zapošljavanje desetine hiljada ljudi ako glasaju za njih.
„To je strašno bilo gledati u svim dijelovima RS kako su se glasovi kupovali obećavanjem radnih mjesta. Onda naš narod, ovakav kakvog ga je Bog dao, bez obzira što ne vjeruje u ovu politiku, ali sve misli kad glasa da ga vidi onaj šef tamo i da će mu dati posao - što nema blage veze“, navodi Svetlana Cenić.
U Sindikatu mnogo nade polažu u strategiju zapošljavanja koja je nedavno, nakon godina čekanja, usvojena u entitetskoj Narodnoj skupštini. Skeptici i strategiju posmatraju sa rezervom ako se ne promijeni dosadašnja politika zatrpavanja javnih preduzeća stranačkim kadrom, zbog čega su neka od njih, poput Željeznica RS, dovedena na prosjački štap.
