Iz Kabineta predsjednika Republike Srpske(RS) saopšteno je u ponedjeljak, 17. marta, da je na sastanku "najvišeg rukovodstva" tog bosanskohercegovačkog entiteta donesen zaključak da se formira Granična policija RS.
Saopšteno je i kako je formirana radna grupa, koja je u ponedjeljak održala prvi sastanak povodom izrade zakona, a kojima će biti regulisan rad Granične policije na teritoriji Republike Srpske.
"Ovim povodom će se u popodnevnim satima održati zatvorena sjednica Vlade Republike Srpske koja će razmatrati i ostala pitanja ukupne političko-bezbjedonosne situacije u Republici Srpskoj i BiH. Sjednici će prisustvovati predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik i srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović", stoji u saopštenju iz Kabineta predsjednika RS.
U saopštenju se dodaje i da se radi o zakonoskom okviru "u skladu sa Dejtonskim sporazumom", te da je "suprotno Dejtonskom sporazumu i Ustavu BiH, 13.1.2000. godine, visoki predstavnik Volfgang Petrič svojom odlukom nametnuo 'Državnu' graničnu službu BiH".
No, radi se o antiustavnoj aktivnosti, jer na nivou Bosne i Hercegovine već djeluje Državna granična policija koja se može ukinuti jedino na način da o tome odluku donesu oba doma Parlamenta BiH.
Novi secesionistički i antiustavni potez vlasti u RS dolazi nedavno nakon što je Sud BiH odredio da predsjedniku RS Miloradu Dodiku, premijeru tog entiteta Radovanu Viškoviću i predsjedniku Narodne skupštine RS Nenadu Stevandiću, nakon što budu privedeni na saslušanje, bude određen jednomjesečni pritvor.
Dodik, Višković i Stevandić osumnjičeni su za krivično djelo napada na ustavni poredak, a proteklih dana nisu se odazvali na pozive za davanje iskaza u Tužilaštvu BiH. S obzirom da nije ispoštovana ni naredba Tužilaštva BiH o prisilnom privođenju, Sud BiH izdao je naredbu o pritvoru.
U slučaju da ni to nije moguće, odnosno da su osumnjičeni nedostupni, idući korak je raspisivanje potjernice. U tom slučaju, sve policijske agencije u BiH, pa i Državna granična policija, dužni su da uhapse Dodika, VIškovića i Stevandića.
Zakon, također, predviđa mogućnost određivanja pritvora ukoliko postoji opasnost od bjekstva ili ako postoji bojazan da će utjecati na svjedoke.
Nalog za njihovo privođenje s ciljem davanja iskaza u Tužilaštvu BiH, dolazi u vrijeme kada su vlasti eniteta RS pokrenule donošenje niza neustavnih zakona.
To je potez na koji su se odlučile, nakon što je Dodik 26. februara, prvostepenom presudom Suda BiH, osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja funkcije, zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta.
Dan nakon presude, Skupština RS je usvojila zakon kojim je, na području tog entiteta, pokušala zabraniti rad Suda i Tužilaštva BiH, Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), te Visokog sudskog i tužilačkog vijeća.
Jednostrano ukidanje nadležnosti države BiH na jednom dijelu njene teritorije nije u skladu sa Ustavom BiH i Ustavni sud BiH je ovaj zakon privremenom mjerom , 7. marta, stavio van snage.
No, Dodik je poručio da RS neće odustati od zakona, unatoč obavezujućoj odluci Ustavnog suda BiH i brojnim upozorenjima iz međunarodnih zajednice da se radi o pokušajima rušenja ustavnog poretka države BiH.
