„Troši se prvo na iznajmljivanje prostora, pa onda imate i komunalne usluge, struja, voda, grejanje, toalet papir, kafa, internet, kancelarijske robe, plate, putovanja, prezentacije…“
Tako za Radio Slobodna Evropa (RSE) šef Predstavništva Republike Srpske (RS) u Ruskoj Federaciji, Duško Perović, objašnjava na šta se troši novac budžetskih korisnika Republike Srpske koja su dodijeljena tom Predstavništvu.
„Mi imamo i kancelariju u Sankt Peterburgu isto, tako da je to i za njih finansiranje. Tamo ne plaćamo kancelariju, to nam je poklon tog grada, ali zato plaćamo grejanje, struju i platu“, napominje Petrović.
Republika Srpska, jedan od dva entiteta u Bosni i Hercegovini (BiH), i pored postojeće diplomatsko-konzularne mreže države BiH, iz budžeta RS finansira osam predstavništava tog entiteta u svijetu.
Predstavništva RS u inostranstvu dobiće ove godine iz entitetskog budžeta 4,64 miliona maraka (više od 2,3 miliona evra), od čega će najviše biti dodijeljeno Predstavništvu RS u Rusiji, 880 hiljada maraka (440 hiljada evra). Podaci o tome objavljeni su 15. januara u Službenom glasniku RS.
Perović tvrdi da se Predstavništva RS u Moskvi i Sankt Peterburgu bave pitanjima kulture, obrazovanja, ekonomije i investicija.
„Pomažemo našim ljudima ovdje, ko hoće da trguje, prodaje nešto, na primjer, voće i povrće. Sa ovim fitosanitarnim organima njihovim im pomažemo da saznaju šta treba, kakve dozvole i papire moraju imati. Tražimo i investitore za razne projekte, vršimo prezentacije. Pomažemo našim ljudima sa lečenjem ovde. Obezbedili smo besplatno lečenje u Sankt Peterburgu. To je otprilike šta radimo“, izjavio je Perović.
Predstavništo Republike Srpske u Ruskoj Federaciji postoji od 1993. godine. No, u obliku kakvom je danas, zvanično funkcioniše od 2010. godine. Perović tvrdi da je prije 2010. godine Predstavništvo funkcionisalo kao privatna firma.
Uz kancelariju u Moskvi, Predstavništvo danas čini i kancelarija u Sankt Peterburgu koja je otvorena u novembru 2018. godine.
Kancelarija, odnosno Trgovinsko predstavništvo RS u Sankt Peterburgu, otvoreno je nakon niza posjeta Milorada Dodika, člana Predsjedništva BiH i lidera vodeće partije Srba u BiH Stranke nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) tom gradu. Tu se inače, uglavnom na marginama Međunarodnog ekonomskog foruma, sastajao sa sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom, a mnogo češće sa gubernatorom Sankt Petersburga Georgijem Poltavčenkom.
- Dodik: Rusija podržava RS kroz poštovanje 'Dejtona'
- Zbog čega RS otvara još jedno predstavništvo u Rusiji?
Predstavništvo RS u Moskvi ima deset zaposlenih, a u Sankt Peterburgu jednu zaposlenu osobu.
Zbog čega se najviše novca izdvaja za Predstavništvo RS u Rusiji?
Enver Halilović, koji je bio ambasador BiH u Ruskoj Federaciji od 2005. do prve polovine 2009. godine, za RSE ističe da nije slučajno što se najviše novca odvaja za Predstavništvo RS u Moskvi. Ono, po Halilovićevom mišljenju, „ima jači status od običnog privrednog predstavništva“.
“Naravno, to su politički razlozi. Pitanje je da li bi takav oblik rada mogao da dođe u obzir, ukoliko nije riječ o nekoj vrsti diplomatske podrške tom predstavništvu. Ako zemlja domaćin daje dovoljno prostora za političku djelatnost tog predstavništva, onda to predstavlja ozbiljan problem, jer u diplomatskoj komunikaciji predstavništva i ambasade, sa predstavnicima vlasti zemlje domaćina, dobijaju različite informacije, različite ocjene stanja u zemlji, različite nivoe političkog pristupanja itd”, navodi Halilović za RSE.
On ističe da je, dok je bio ambasador BiH u Moskvi, reagovao na pokušaje da predstavnici Predstavništva RS učestvuju na diplomatskim skupovima i prijemima u drugim ambasadama u zemlji domaćinu.
“Ja sam u toj situaciji morao reagirati, napisao sam notu Ministarstvu vanjskih poslova Ruske Federacije da je to nedopustivo, da je to neprimjeren tretman u diplomatskim odnosima prema ambasadi i Bosni i Hercegovini”, navodi Halilović, dodajući kako nakon toga na skupove nisu pozivani zaposleni u Predstavništvu RS.
“Međutim, ja znam pouzdano da to Predstavništvo pokušava, također, raditi sa ambasadama drugih zemalja u zemlji prijema, tako da je ambasador BiH dužan da obavijesti i druge ambasade da Predstavništvo nema status ambasade”, tvrdi bivši ambasador BiH u Rusiji.
No, šef Predstavništva RS u Moskvi navodi da Predstavništvo nema diplomatski status, te da djeluju kao i drugih 120 predstavništava regiona iz raznih zemalja u Rusiji.
“Moje razmišljanje je da su sve to lažanije i sarajevske izmišljotine, stalni napadi da se pravi paralelna diplomatska služba. Imate Bavarsku ovde, jel’ oni isto preuzimaju ingerencije ambasade Nemačke? Kako mi možemo da preuzmemo ulogu, kad mi nemamo diplomatski status? Jel’ ja mogu da izdajem pasoše, vize, da vršim neku konzularnu službu, da dam nekom potvrdu, ne mogu“, odgovara Duško Perović.
Kao neke od rezultata rada Predstavništva RS u Moskvi, Perović navodi da je ono zaslužno za odluku Rusije da Bosni i Hercegovini 2017. godine isplati klirinški dug još iz vremena Sovjetskog Saveza prema BiH u iznosu nešto većem od 125 miliona dolara.
Tvrdi i da je Predstavništvo RS bilo i ključno u organizovanju humanitarnog leta kada su u maju 2020. godine iz Moskve u Banjaluku avionom doputovali državljani BiH zarobljeni u Rusiji zbog pandemije korona virusa.
Za predstavništva se vezuju afere
Bivša ministrica finansija Republike Srpske Svetlana Cenić mišljenja je da predstavništva nisu opravdala svoje postojanje, te podsjeća da su se za neka, poput onog u Rusiji, povezivale razne afere.
Jednu od najpoznatijih afera, poznatija kao „kilogram zlata“, otkrio je 2015. godine bivši ambasador BiH u Rusiji, a potom i šef Predstavništva RS u Rusiji, Gordan Milinić. On je tada javnosti objelodanio kako je kako je ruski biznismen Oleg Burlakov prije nekoliko godina dao tadašnjem premijeru Miloradu Dodiku kilogram zlata.
“Jedan ruski biznismen je donio lijepo upakovano kilo zlata. Znate, nije to neka velika veličina, nego veličina čokolade, lijepo i elegantno upakovano sa svim tim oznakama koje zlato ima i to je dao tada premijeru RS (Miloradu Dodiku). Zahvalio se (Dodik) i rekao: “E odlično, ovo ću pokloniti svome unuku”, rekao je 2015. godine Milinić.
Dodik je te optužne negirao, a Tužilaštvo BiH je vodilo i istragu o cijelom slučaju.
Za Svetlanu Cenić je posebno upitno postojanje Predstavništva RS u Srbiji, za čiji rad će ove godine biti izdvojeno 820 hiljada maraka (više od 420 hiljada evra).
„Pošto Milorad Dodik (član Predsjedništva BiH) toliko često putuje u Beograd, o našem trošku, i ne samo on nego svi ostali, helikopterom, avionom, ne znam više koja je svrha tog predstavništva, jer nisu to ona postratna vremena kad se preko predstavništva rešavao i neki status, jer je dosta izbjeglica, i rješavanja raznih prava. Ta su vremena prošla. Je li doneo neki posao kad se ovi (Dodik i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić) sastaju na dnevnoj bazi, da ja više ne znam kad su jedan bez drugoga”, pita Cenić.
Šta se zna o Predstavništu RS u Srbiji?
Predstavništvo RS u Beogradu ima 12 zaposlenih. Šef Predstavništva, Mlađen Cicović, za RSE ističe da saradnja Republike Srpske i Srbije “nikada nije bila bolja”, te da zaslugu za to snosi i Predstavništvo u Beogradu.
“Predstavništvo se apsolutno ne bavi diplomatsko-konzularnim poslovima, nego se bavi poslovima koje nam stavi naša vlada u zadatak, a to je da potičemo i da jačamo saradnju Republike Srpske i Srbije. U posljednje vrijeme intenzivno radimo na podsticanju investicionog ciklusa, ne samo pomoći iz Srbije u realizaciji nekih projekata, već i da podstaknemo investitore da investiraju u RS”, ističe Cicović.
Cicović navodi da se 48 posto sredstava, dobijenih za finansiranje Predstavništva RS, potroši za realizaciju projekata i programa. Za lične dohotke, režijske i ostale troškove, kaže on, troši se 52 procenta sredstava.
“Sve je navedeno jasno i precizno u našem programu rada i na našem sajtu. Mogu se vidjeti svi naši polugodišnji i godišnji izvještaji o realizaciji svega što smo planirali programima rada”, tvrdi Cicović.
Kakva je saradnja Predstavništva RS i Ambasade BiH?
Dodaje da Predstavništvo ima dobru saradnju sa Ambasadom BiH u Srbiji, te da pomažu i građanima drugog entiteta Federacija BiH.
“Kao primjer, u vrijeme vanrednog stanja uzrokovanog pandemijom korona virusa, Predstavništvu su se obraćali građani drugog entiteta, iako postoji Ambasada, za dobijanje dozvole za transport pacijenata. Mi smo to tretirali potpuno isto kao da se obratio neko iz Banjaluke ili bilo kog dijela RS”, navodi Cicović.
Osim u Rusiji i Srbiji, Republika Srpska ima još predstavništva u Sjedinjenim Američkim Državama, Njemačkoj, Austriji, Belgiji, Grčkoj i Izraelu.
Enver Halilović ističe da, čak i da se radi samo o privrednim predstavništvima, “nije dobro da ona rade nezavisno od ambasada koje predstavljaju Bosnu i Hercegovinu”.
“Stvara se jedna vrsta razdora i unutar samih ambasada BiH po političkom, odnosno nacionalno-etničkom principu. Znate da su to najčešće raznovrsne političke stranke prisutne u ambasadama, ne postoji ni zakon o spoljnoj politici Bosne i Hercegovine i to dovodi ambasade u jedan neugodan položaj”, kaže Halilović.
Po njemu je problematično i to što takva situacija dovodi i do „podjele privrednika i privrednih predstavništava preduzeća na tom prostoru po tom odnosno etno-političkom pristupu“.
Istovremeno, ministar vanjskih poslova BiH, u periodu od 2015. do kraja 2019. godine, Igor Crnadak, ističe, u razgovoru za RSE, da „nema ništa sporno u postojanju predstavništava RS“. No, ipak priznaje, da Ministarstvo, na čijem je bio čelu, nije imalo zadovoljavajuću saradnju.
“Dok sam ja bio ministar, neću da ističem ni pozitivne ni negativne slučajeve, ali generalno stav vlasti u Republici Srpskoj koji se preslikavao i na ova predstavništva, bio je da se bojkotuju predstavnici Republike Srpske u Savjetu ministara BiH u to vrijeme. To je bila jedna potpuno pogrešna odluka, čisto uskostranačka, i zbog toga ta saradnja nije bila baš na nekom nivou”, navodi Crnadak.
Ipak, on smatra da ne treba „zazirati“ od predstavništava RS niti ih posmatrati kao konkurenciju ambasadama BiH.
“Ja mislim da se radi o jednom konceptu koji je dosta dobro zamišljen, ali njegova realizacija nikako da funkcioniše. Mi smo vidjeli u prethodnom periodu predstavništva koja ne rade uopšte, poput onog u Izraelu, predstavništva preko kojih idu mnoga lobiranja, u milionskim iznosima, poput onog u Vašingtonu, a član Predsjedništva Milorad Dodik je i dalje na crnoj listi SAD. Kad pogledamo i ostala, ne vidimo praktično nikakve rezultate”, navodi Crnadak.
Nekada se razmišljalo o ukidanju predstavništava
Svetlana Cenić navodi da se, dok je bila ministrica finansija RS 2005. godine, razmišljalo i da budu ukinuta neka od predstavništava. Umjesto toga, kaže, nakon smjene vlasti i dolaska Milorada Dodika na vlast, broj predstavništava RS je povećan.
“Ima još jedna stvar – u ta predstavništva se putovalo, pa ima indicija da su se tako i sredstva iznosila, tretirajući to kao diplomatsku poštu”, ističe Cenić.
Ona ocjenjuje i da predstavništva služe i za političku propagandu.
“Meni nekad izgleda da to služi da se veličaju neki likovi, da se ima gde otputovati, jer primetno je, posebno u zadnje vreme, da te državnike iz reda srpskog naroda, iz Republike Srpske, slabo ko i dočekuje, i prima, i poziva po tom belom svetu”, ističe Cenić.
I opozicija u RS godinama postavlja pitanja na šta su konkretno trošeni milioni namijenjeni entitetskim predstavništvima u inostranstvu, te upozorava na moguće zloupotrebe i kriminalne radnje.
Lider Srpske demokratske stranke (SDS) Mirko Šarović u septembru 2020. godine iznio je i optužbe da je Predstavništvo RS u Beogradu uključeno i u izborne malverzacije.
U 2020. godini je za finansiranje predstavništava prvobitno bilo planirano više od 2,4 miliona evra, ali je kasnije taj iznos smanjen na oko 2,3 miliona evra. Sličan iznos za rad predstavništava RS u inostranstvu se izdvajao i ranijih godina.
Iz Ministarstva za evropske integracije i međunarodnu saradnju Republike Srpske nisu odgovorili na upit RSE u kome je traženo dodatno pojašnjenje o misiji predstavništava RS u inostranstvu.
