Republika Srpska (RS) želi omogućiti liječenje pacijenata i educirati ljekare u Bjelorusiji te nabaviti mehanizaciju za poljoprivrednike u tom entitetu u Bosni i Hercegovini (BiH).
To je saopćeno nakon sastanka premijera RS-a Radovana Viškovića s bjeloruskom delegacijom predvođenom ambasadorom za BiH Vladimirom Ulahovičem 10. aprila u Banjoj Luci.
Time se, kako se pored ostalog navodi u saopćenju, žele realizirati dogovori postignuti tokom nedavne posjete proruskog predsjednika RS-a Milorada Dodika Minsku gdje se susreo s bjeloruskim autoritarnim predsjednikom Aleksandrom Lukašenkom.
U saopćenju iz kabineta entitetskog predsjednika navodi se da su Višković i Ulahovič ukazali na značaj razvoja odnosa "bratskih naroda".
Dodik, kojeg su kao i vrh RS-a sankcionirale Sjedinjene Američke Države, susreo se 19. februara u Minsku sa predsjednikom Bjelorusije Aleksandrom Lukašenkom, kojeg je sankcionirala i Evropska unija.
Dodik je tad rekao da Lukašenka doživljava "kao brata" te naglasio da politički predstavnici iz RS-a nisu dopustili da Bosna i Hercegovina uvede sankcije Bjelorusiji i Rusiji, koju je posjetio dva dana kasnije gdje se sastao s predsjednikom Vladimirom Putinom.
Dodik je jedan od rijetkih zvaničnika koji se od početka invazije Rusije na Ukrajinu susreće sa ruskim i bjeloruskim zvaničnicima.
Inače, ekonomska saradnja BiH i Bjelorusije je zanemariva i u prosjeku godišnje iznosi oko pet miliona eura, prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH.
Izuzetak su 2022. i 2023. godina kada je iz Bjelorusije u BiH uvezeno 25 trolejbusa vrijednih oko 14 miliona eura za potrebe gradskog prijevoza u Sarajevu, a kredit je dala Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) koja je provela i tender.
Lukašenko je na vlasti u Bjelorusiji od 1994. godine, a zapadne države, bjeloruska opozicija i nevladine organizacije optužuju ga za kršenje ljudskih prava i represiju nad političkim protivnicima.
Na predsjedničkim izborima u augustu 2020. proglasio je pobjedu, koju ne priznaju opozicija i Zapad.
U bjeloruskim zatvorima nalazi se oko 1.500 političkih zatvorenika, među kojima su aktiviste za ljudska prava, političari i novinari.
