U Bosni i Hercegovini i zemljama regiona na sceni je sprega religije i politike, pri čemu religijske zajednice imaju dobro uhodan kurs i u službi su nacije i vlasti. Ovo tvrde neki od istaknutijih disidenata i kritičara aktuelnog stanja društava u zemljama bivše Jugoslavije, uz riječi kako su rijetki oni – posebno u vjerskim zajednicama – koji se tome suprotstavljaju, pa se teško može reći da su države u regionu sekularne, iako se one kao takve zvanično predstavljaju.
Sarajevski advokat i nekadašnji urednik nezavisnog magazina "Dani", Senad Pećanin, tvrdi da nacionalizam, u savezu politike i crkve, nanosi dugotrajne i nepopravljive štete po sve građane.
"Naime, religijske zajednice su, na žalost, su danas postale 'porodilišta' nacionalizma, ksenofobije i nekritičkog prihvatanja mitova o prošlosti vlastite nacije ili religijske grupe", naglasio je Pećanin.
Ovdašnje religije ne interesira pojedinac
Štaviše, profesor Amer Bahtijar iz mostarskog Centra za kritičko mišljenje, tvrdi da religija u Bosni i Hercegovini ima dobro uhodan kurs i u službi je kolektiviteta – države, nacije i vlasti.
"Ovdašnje religije kroz povijest nikada nisu se zainteresovale za pojedinca, njegove potrebe, želje i osjećaje. I nigdje kao tu se ne vidi sva izdaja ideja utemeljitelja religije i upravo na toj izdaji nastala je religija koja je iz svog učenja izbacila Boga", ocjenjuje Bahtijar.
Malo je onih pripadnika vjerskih zajednica, tvrde kritičari, koji su se simbiozi vjere i politike usprotivili. Jedan od njih je fra Drago Bojić, franjevac na službi u Jajcu, koji je još prije tri godine smijenjen sa mjesta urednika franjevačkog mjesečnika "Svjetlo riječi", a zabranjeno mu je i da predaje na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu.
"Sprega politike i religije, odnosno politizacija religije i sakralizacija politike, jasno, u kombinaciji još sa nacionalnim i etničkim elementima da je to ponajveći problem i bio, na žalost, i ostao i u ovoj zemlji i na ovim prostorima", izjavio je fra Drago Bojić za RSE o odnosu vjerskih zajednica i politike.
Zato se, smatra Bojić, teško može govoriti o bilo kojem društvu na ovim prostorima da je sekularno.
"Da bi se neko društvo zvalo sekularnim društvom, onda bi naravno najprije moralo doći do odvajanja političkog i religijskog. Zatim, moralo bi se govoriti onda o pravima manjina, uopće o ljudskim pravima. To nije, naprosto, slučaj na ovim prostorima", objasnio je Bojić.
Kritika i mase
U Mostaru je promovirana i Bojićeva knjiga pod naslovom "Zlato i tamjan – kritički osvrt na politiku i religiju", u kojoj su sakupljeni komentari o političkoj situaciji u BiH, prije svega, o nacionalizmu, ali je i kritika religijskih struktura i institucija.
Poznati hrvatski novinar i pisac, jedan od osnivača nekada čuvenog splitskog satiričnog lista "Feral Tribune", Viktor Ivančić smatra da knjiga fra Drage Bojića takođe upućuje najžešću kritiku oportunizmu.
"Kritiku onoj tupoj masi, koja šutljivo hoda za zastavama i vođama od jedne do druge historijske gadosti", istakao je Ivančić.
Ivančić podsjeća na nekolicinu bosanskih franjevaca, koji su se protivili nacionalizmu i u vrijeme rata i nakon njega, zbog čega su nerijetko optuživani za dvostruku izdaju.
"Optuženi za izdaju od politike koja je taj nacionalizam emitirala i od crkve kojoj pripadaju, koja je te politike uredno sve vrijeme servisirala", naveo je Ivančić.
Facebook Forum