Zemlje u regiji nisu ostale imune na ekonomsku krizu koja je zahvatila cijeli svijet, ali i među njima ima razlika na koji način se bore da bi krizu prevladale. Tako je u Bosni i Hercegovini najveći problem to što vlasti nemaju sluha za postojeće stanje, koje je u najvećoj mjeri pogodile privrednike. Potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Ljubomir Klincov:
„Vlada preko svojih operativnih tijela morala bi da nam olakša, stvori jedan mnogo povoljniji ambijent privrednicima u BiH i mnogo bolji ambijent potencijalnim investitorima koji treba da dođu u BiH.“
O tome da država ne daje podršku privredi govori i predstavnik firme “Mikroelektronika” iz Banje Luke Dragan Praštalo:
„Mi nemamo državu koja daje potporu. Nema nijedne laboratorije u BiH koja vam može dati certifikat čak ni za BiH jer u BiH trebate dva certifikata - jedan u RS, jedan u Federaciji. Znači mi nismo jedinstveno tržište ni za ovdje, a za napolje niko ne stoji niko iza nas, za napolje smo mi sami. Znači nama treba potpora da bismo izašli napolje.“
Nihad ImamovićPrivrednici u regiji ocjenjuju da trebaju više sarađivati na ekonomskom planu kako bi se prevladala finansijska kriza koja ih je pogodila. Predsjednik poslodavaca BiH Nihad Imamović kaže da na području bivše Jugoslavije ima dosta prostora za saradnju privrednika, ali da oni moraju isticati ono što je afirmativno:
„Šesnaestog juna prošle godine BiH je potpisala Sporazum o priključivanju EU, prije toga je potpisala ugovor sa CEFTA-om. To su određene obaveze ove zemlje prema EU. Međutim, mi se ne držimo dovoljno tih sporazuma. Npr. donošenje zakona u Parlamentu o zaštiti domaće proizvodnje - mislim da nije u redu na taj način štititi domaću prozvodnju.“
Generalni direktor kompanije “Simpo” Vranje Slađan Disić smatra da se posljedice svjetske ekonomske krize drastičnije osjećaju u balkanskim zemljama jer su te države, da bi dobile kreditna sredstva, morale da ispune zahtjeve koje su im postavili MMF i Svjetska banka:
„Da otklanjamo uzroke koji su doveli do krize, da u tom pravcu mora da postoje akcije koje sprovodi država, da se uspostavi jedna čvršća saradnja između privrednih subjekata u državama, a iza toga i saradnja koja neće imati granica između privrednih subjekata u regionu.“
O postojećoj privrednoj situaciji u Makedoniji govori generalni direktor kompanije “Jadran” Tudor Kulakov:
„Naravno da je kriza svuda, pa i u Makedoniji. Mi se, kao i svi na ovim prostorima, šalimo - mi smo se navikli na krizu, tako da za nas to uopšte nije ništa novo. Kao nepotreban otežavajući faktor naše regionalne suradnje je i administrativno vođenje poslova između naših bivših republika, jer ako smo kao države patuljci, sa strane administracije smo pravi džinovi. Ja imam u svim bivšim jugoslavnenskim republikama svoje kompanije i skoro svugdje se susrećem s istim problemima, a tome značajno doprinosi i relativno niski nivo oficijalnih komunikacija u dijelu ekonomije.“
Za razliku od balkanskih zemalja, Slovenija, koja je članica Evropske unije, spremnije je dočekala ekonomsku krizu. Uprkos nedostatku novca na tržištu, primjerice, samo u Ljubljanu se u posljednje vrijeme investiralo milijardu eura. Gradonačelnik Zoran Janković kaže da je zemljama koje su dio evropske zajednice lakše doći do investicija, ali i da je filozofija tamošnjih predstavnika vlasti drugačija u odnosu na ostale zemlje bivše Jugoslavije:
Zoran Janković, Foto: Midhat Poturović„Imamo privatne investicije. Kad dođe do tih investicija, probamo im dati papire što prije da mogu svoj projekt i svoj dio realizirati. Pored ove stvari, na području investiranja mi smo u gradu od 1. septembra prošle godine, kad je krenula kriza, zabranili bilo koje poskupljenje bilo kojih naših usluga ili proizvoda. Tim smo jednostavno dali Ljubljančanima priliku da ovu godinu budu bez poskupljenja na području vrtića, prijevoza u javnom transportu, ili smeća, ili vode, ili kanalizacije, i da im jednostavno omogućimo da se kriza lakše prevaziđe. Saradnja na području privrede, isto kao na području kulture ili sporta ili socijale, nema granica. Jednostavno granice su samo u glavi i tu granice treba preskočiti. I tu je zadatak svih državnih organa i gradske vlasti - da omogućavaju da ta birokracija bude što kraća i što lakša.“
Sarajevo je i domaćin manifestacije "Najmenadžer BiH, jugoistočne i srednje Evrope". U okviru tradicionalnih godišnjih susreta najuspješnijih menadžera biće uručena i priznanja privrednicima u regionu koji su zabilježili uspon i rezultate u ekonomskom razvoju, investicijama, ekologiji, kvalitetu rada i zapošljavanju - uprkos ekonomskoj krizi.
O tome da država ne daje podršku privredi govori i predstavnik firme “Mikroelektronika” iz Banje Luke Dragan Praštalo:
„Mi nemamo državu koja daje potporu. Nema nijedne laboratorije u BiH koja vam može dati certifikat čak ni za BiH jer u BiH trebate dva certifikata - jedan u RS, jedan u Federaciji. Znači mi nismo jedinstveno tržište ni za ovdje, a za napolje niko ne stoji niko iza nas, za napolje smo mi sami. Znači nama treba potpora da bismo izašli napolje.“
„Šesnaestog juna prošle godine BiH je potpisala Sporazum o priključivanju EU, prije toga je potpisala ugovor sa CEFTA-om. To su određene obaveze ove zemlje prema EU. Međutim, mi se ne držimo dovoljno tih sporazuma. Npr. donošenje zakona u Parlamentu o zaštiti domaće proizvodnje - mislim da nije u redu na taj način štititi domaću prozvodnju.“
Generalni direktor kompanije “Simpo” Vranje Slađan Disić smatra da se posljedice svjetske ekonomske krize drastičnije osjećaju u balkanskim zemljama jer su te države, da bi dobile kreditna sredstva, morale da ispune zahtjeve koje su im postavili MMF i Svjetska banka:
Ja imam u svim bivšim jugoslavnenskim republikama svoje kompanije i skoro svugdje se susrećem s istim problemima.
O postojećoj privrednoj situaciji u Makedoniji govori generalni direktor kompanije “Jadran” Tudor Kulakov:
„Naravno da je kriza svuda, pa i u Makedoniji. Mi se, kao i svi na ovim prostorima, šalimo - mi smo se navikli na krizu, tako da za nas to uopšte nije ništa novo. Kao nepotreban otežavajući faktor naše regionalne suradnje je i administrativno vođenje poslova između naših bivših republika, jer ako smo kao države patuljci, sa strane administracije smo pravi džinovi. Ja imam u svim bivšim jugoslavnenskim republikama svoje kompanije i skoro svugdje se susrećem s istim problemima, a tome značajno doprinosi i relativno niski nivo oficijalnih komunikacija u dijelu ekonomije.“
Za razliku od balkanskih zemalja, Slovenija, koja je članica Evropske unije, spremnije je dočekala ekonomsku krizu. Uprkos nedostatku novca na tržištu, primjerice, samo u Ljubljanu se u posljednje vrijeme investiralo milijardu eura. Gradonačelnik Zoran Janković kaže da je zemljama koje su dio evropske zajednice lakše doći do investicija, ali i da je filozofija tamošnjih predstavnika vlasti drugačija u odnosu na ostale zemlje bivše Jugoslavije:
Sarajevo je i domaćin manifestacije "Najmenadžer BiH, jugoistočne i srednje Evrope". U okviru tradicionalnih godišnjih susreta najuspješnijih menadžera biće uručena i priznanja privrednicima u regionu koji su zabilježili uspon i rezultate u ekonomskom razvoju, investicijama, ekologiji, kvalitetu rada i zapošljavanju - uprkos ekonomskoj krizi.
