Mediji moraju jačati profesionalizam

Mediji moraju preuzeti novu ulogu s obzirom da je došlo i novo vrijeme za Balkan, vrijeme promoviranja europskih ideja, zaključeno je na dvodnevnom skupu više od 50 novinara iz vodećih medija Jugoistočne Europe u Sarajevu.

Ukoliko novinari žele promijeniti imidž Balkana, moraju početi profesionalno obavaljati svoj posao i prestati jednostrano izvještavati. Inače, osnovna karakterisitka sadašnjeg stanja većine medija na Balkanu je više senzacionalizma, a manje profesionalizma, kaže Marina Vuković, urednica informativnog programa RTV Crne Gore:

„To vrijeme koje je pred nama, ukoliko ga ne iskoristimo na pravi način, postižući i uzdižući taj prag profesionalnih standarda na neki mnogo viši nivo, plašim se da smo onda izgubili vrijeme i da su ove godine pojeli skakavci.“

Teška financijska situacija diktira i to da se mediji danas više zalažu za priču koja će prodati novine i povećati gledanost, a ne za interes građana, ističe Vildana Selimbegović, urednica lista „Oslobođenje“:

„Ono za šta se osobno zaista zalažem zadnjih petnaestak, dvadeset godina, da ne ulazimo u detalje, jeste upravo taj način na koji možemo izaći iz začarnog kruga i odvojiti profesionalne medije i one koji se objektivno i bave svojim poslom uvažavajući tu neophodnu činjenicu odnosa prema građanima ove zemlje, a ni u kom slučaju ono što se zove podijeljena medijska scena, rad novina za političke partije.“

U proteklom periodu mediji su jako malo radili na pomirenju naroda na ovim prostorima, što je također loša strana novinarske profesije na Balkanu, kaže Mirjana Matevska, urednica televizije Kanal 5 iz Makedonije:

„Treba da shvatimo da su nam, pošto živimo u ovom regionu, prirodne veze - i pazarne, i ljudske. Ne kažu džabe da je Balkan kao lonac, u njemu svega ima izmešano. Svi smo mi negde. Vaš narod je u Makedoniji, i Makedonaca ima u Bosni i svuda u ovom regionu, tako da mi moramo da zaboravimo i mora sa dignutom glavom da idemo napred. To je možda i zajednički rat na zajedničkim projektima, projektima koji bi nas brzo odveli u EU, onamo gde svi želimo.“

Novinari u regiji rade u sličnim situacijama i problemima, samim tim moguća su i slična rješenja, kaže Ivan Cijelić, novinar agencije BETA:

„I došli smo na kraju do tih zaključaka da negujemo profesionalizam i sve ono što to podrazumeva - toleranciju, otvorenost za drugačija mišljenja, kritički duh, podsticanje debate o ključnim društvenim pitanjima.“

Đorđe Vlajić, dopisnik BBC-a iz Beograda, ističe da je jedna od važnih zadaća medija u regiji - informiranje građana o EU:

„Mi imamo nizak nivo poznavanja suštine evropskih integracija u regionu, razloga zašto to države rade i nizak nivo poznavanje suštine evropskih procesa.“

Novinari Jugoistočne Europe moraju preuzeti novu ulogu u skladu s ozračjem u kojem se nalaze, a to je promoviranje europskih ideja, ističe Hido Bišćević, generalni tajnik Vijeća za regionalnu suradnju, koje je organiziralo skup:

„Vi vidite primjer sa sportskih terena i ulica u našim gradovima - od Beograda, Varaždina, Širokog Brijega itd. Vi vidite koliko lako ovaj dio Evrope još uvijek proklizne. Petnaest godina nakon rata on odjedanput proklizne zbog tih loših poruka, zbog tih nasljeđenih stereotipa - proklizne nazad u neku prošlost umjesto da se okreće prema budućnosti.“

Promoviranje novinarske etike, neovisnost medija, međukulturalni dijalog i razumijevanje su nešto na čemu treba posebno raditi u budućnosti novinarske profesije.