Kao jedan od preduslova za ulazak u Evropsku uniju, Bosna i Hercegovina je započela proces reforme sistema državne pomoći. Zakon koji definiše ovu oblast BiH je donijela početkom 2012. godine, a potom formirala Vijeće za državnu pomoć. Zatim su izglasane privremene uredbe koje su omogućile da se napravi prvi popis državne pomoći za protekle dvije godine. Koliko je Bosna i Hercegovina uspjela u tome, još se čeka odgovor iz Brisela. U međuvremenu, stručnjaci ističu da je BiH u začetku ove reforme.
Zakon o državnoj pomoći BiH usaglašen je sa direktivama Evropske unije. Ali, nužno je donijeti uredbe koje će omogućiti njegovu bolju primijenu. Koordinatorka Centra za politike i upravljanje Lejla Dragnić kaže:
„Značaj ovog zakona je u tome što on treba da bude osnova, da se sredstva ne daju tamo gdje su rupe bez dna i neće dugoročno voditi razvoj i zapošljavanje, nego da se usmjeravaju u one sektore u istraživanju, razvoju, sektoru malih preduzeća, zapošljavanje, IT-tehnologije, dakle, one sektore koji mogu podići konkurentnost. S druge strane, Evropska unija je isto tako postavila cilj da cijela državna pomoć treba da se smanjuje, znači, da je što manje takvog odlučivanja, jer zapravo državna pomoć narušava konkurenciju na tržištu.“
Radi efikasnijeg provođenja Zakona o državnoj pomoći BiH, ubrzo bi se trebale donijeti nove uredbe, pojašnjava Dragnić:
Lejla Dragnić
„Uskoro bi Vijeće za državnu pomoć trebalo da predloži Vijeću ministara uredbu o kriterijima za odobravanje državne pomoći, o svim tim vidovima državne pomoći, i uredbu o načinu prijavljivanja, jer Vijeću se prijavljuju vidovi državne pomoći, a ono treba da ima i ulogu i da odobrava, čak i da kaže da neka vrsta pomoći ne može ili se mora vratiti. Vijeće ima vrlo veliku ulogu.“
Bosna i Hercegovina je sačinila prvi popis državne pomoći za 2011. i 2012. godinu. Međutim, kapaciteti za detaljno popisivanje države pomoći ne postoje, ističe za RSE glavni istraživač projekta „Sprovođenje Zakona o državnoj pomoći BiH i bolja distribucija pomoći“ Goran Dostić:
„Potrebno je jačati kapacitete, to je jedna od naših preporuka, kako među budžetskim korisnicima koji koriste pomoć, tako i među ministarstvima finansija koji prave izvještaje, ali ključna stvar je jačati kapacitete u Vijeću za državnu pomoć koje je ovim zakonom i uspostavljeno, i Sekretarijatu pri Vijeću za državnu pomoć, koji onda može da napravi bolju analizu i strukturu popisa državne pomoći. Do sada ti kapaciteti nisu postojali.“
I ostale zemlje imale su slično iskustvo u reformama sistema državne pomoći. Zamjenik direktora Sektora za državne potpore u Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja Republike Hrvatske Marko Maček kaže:
„Taj proces bio je dugotrajan, bilo je puno posla, najviše u institucionalnom uređenju samog sustava, ali ono što ja smatram posebno važnim – u promjeni svijesti. Ta svijest je bila najbitnija u smislu da se počne razmišljati da se državne potpore više ne mogu dodjeljivati kako su se dodjeljivale prije, nego da postoje propisana pravila i načini kako će se one dodjeljivati, i da je to na kraju krajeva najkorisnije za potrošača, ali i za budžete. Državne potpore treba dodjeljivati da bi se postigao nekakav učinak, a to je povećanje zaposlenosti, GDP-a i općenito rast ekonomije.“
Pristupanjem Evropskoj uniji, Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja Republike Hrvatske, koja je do prvog jula ove godine bila regulatorno tijelo za upravljanje sistemom državne pomoći, sada obnaša savjetničku ulogu.
Marko Maček
„Mi smo bili obvezni svako šest mjeseci slati Evropskoj komisiji izvještaj o usklađivanju tih potpora, i Evropska komisija je cijelo vrijeme imala nadzor nad radom davatelja, ali i agencija. Nakon 1.VII 2013. godine, naša uloga postala je savjetnička. Mi sad više nismo regulator kao takav, nego služimo kao pomoć svim davateljima, bilo da su to ministarstva, bilo da su to gradovi, općine ili županije, znači, služimo im kao savjetnička konsultantska usluga u izradi takvih programa. Naravno, prema novom zakonu, mi i izdajemo mišljenja na one programe koji se prijavljuju Briselu, što je neka vrsta sigurnosti za naše davatelje.“
Bosna i Hercegovina tek je na startu reforme sistema državne pomoći. Predstoji još posla, pa tako i snažnija opredijeljenost bh. političara za ovu oblast, zaključuje koordinatorka Centra za politike i upravljanje Lejla Dragnić:
„Moj je utisak da ovdje nema puno priče o tome, da su prisutne neke druge teme koje su više političke i koje nemaju neki direktni ekonomski značaj, a da se o ovom ne priča. Čak ni to da je predat prvi izvještaj i popis državne pomoći za dvije godine, ja nisam vidjela u javnosti ni u medijima da je to izazvalo neku pažnju i da se upozorilo na to. Mislim da tu treba još mnogo učenja.“
