Bosanskohercegovački političari dobili su novi rok, do 10. oktobra, da se dogovore oko provedbe presude Sejdić-Finci. No, s obzirom da u protekle tri godine o tome nisu uspjeli usaglasiti stav, bh. analitičari su jedinstveni u ocjeni da se ništa bitnije neće promijeniti ni u narednih osam dana. Na to ih neće primorati ni najavljene sankcije Evropske unije, koja, čini se, nema više strpljenja, niti razloga da čeka njihov dogovor.
Nije ovo prvi put da bosanskohercegovački politički lideri u Brisel odu, a da nisu usaglasili stavove u Bosni i Hercegovini, i vrate se, a da ništa dogovorili nisu. Ova činjenica, nažalost, više nikoga ne može iznenaditi u BiH, pa, čak ni one koji se nimalo ne razumiju u ovdašnje prilike. Zbog toga, svako ko ih imalo poznaje, svjestan je da ni u narednih osam dana neće ništa bitnije uraditi kako bi konačno proveli presudu Sejdić-Finci.
Na naš upit da li bi ih na konačan dogovor mogle natjerati moguće sankcije Evropske unije, Slavo Kukić, profesor na mostarskom Sveučilištu odgovara:
„Po mom sudu ta logika mrkve i batine je nešto na što su oni već navikli. To je logika koja ovdje funkcionira dvadeset godina. Njima je jasno da se ta logika ne upotrijebi svaki put kad se izrekne prijetnja. U zadnjih nekoliko godina ta vrst prijetnje nekoliko puta je izrečena i ništa od toga nije bilo. Ako i dođe do kakvih sankcija, te sankcije će osjetiti građani, a ovi su, uostalom, sa svim sankcijama, sve bogatiji.“
Na provođenje presude Sejdić-Finci čeka se nekoliko godina, no, bh. političari su je u proteklom periodu u potpunosti obezvrijedili. Naime, Dervo Sejdić i Jakob Finci su samo tražili da kao nacionalne manjine imaju pravo da se kandiduju na izborima.
Njihova pravna pobjeda, nažalost, pretvorena je u političku nakanu pojedinih lidera da se riješi tzv. hrvatsko pitanje u Bosni i Hercegovini. Profesor Kukić ističe da se time počela baviti i Evropska unija, sudeći na osnovu briselskih razgovora u srijedu, koji su se bavili isključivo načinom izbora tri člana bh. Predsjedništva.
„To drugim riječima znači da je ostatak građana Bosne i Hercegovine koji nisu iz tri konstitutivna naroda ponovo zakinut u temeljnim građanskim i ljudskim pravima. To je jedna dimenzija. Druga dimenzija: nisu se pomakli ni milimetra dalje niti što se tiče tri konstitutivna naroda, jer – ako sam dobro shvatio – i to o čemu se jučer razgovaralo Briselu, bilo je na fonu dogovora SDA-HDZ, a to što su SDA i HDZ dogovorili, zapravo po sebi ima dvije posljedice: legalizira unutaretničku diskriminaciju bh. građana koji žive na prostoru Federacije, s jedne strane, a s druge strane mislim da širom otvara vrata podjeli Bosne i Hercegovine na tri entiteta. Prema tome, što se tiče presude Sejdić-Finci, ovo nije na fonu ostvarivanja zahtjeva iz te presude, nego je na fonu legalizacije glasnih ciljeva“, rekao je Kukić.
Novčane sankcije i disciplina političara
S obzirom na oprečne stavove o provođenju presude Sejdić-Finci, nameće se i pitanje koliko uopšte Evropa ima strpljenja sa bosanskohercegovačkim političkim liderima i njihovim stalnim odugovlačenjima da nešto urade. O tome Aleksandar Trifunović, urednik portala „Buka“ kaže:
„Mislim da se Evropska unija osjeća, s jedne strane, prilično prevarenom i izvaranom od strane domaćih političara, jer je činjenica da većina tih diplomata govori da u susretima 'jedan na jedan' sa domaćim političarima dobijaju informacije koje ih uvjeravaju da će ispuniti sve što se od njih traži, a da bi u javnosti govorili nešto sasvim drugo. Ovog puta je Evropska unija jasno dala do znanja da više nema vremena za nas. Ova zemlja je osramoćena, zahvaljujući političarima, Evropska unija je informacijom da je zadovoljna ovim što je do sad riješeno pokazala isto tako da će pozdraviti dogovor političara u BiH, ma kad god on došao – što znači da neće biti nikakvih pritisaka. Mislim da građani Bosne i Hercegovine nemaju nekog pretjeranog razloga za slavlje u ovom trenutku.“
Osim što su suočeni sa mogućim sankcijama, ako je vjerovati najavama iz Evropske unije, ovdašnja vlast se bori sa sve dubljom ekonomskom krizom. Ovih dana je najavljeno da će penzije u oba bh entiteta kasniti i po 15 dana. Zbog toga, kako vjeruje psiholog Ibrahim Prohić, jedino što bh. političare može „opametiti“ su novčane sankcije Evrope.
„Da, međunarodna zajednica ima vrlo efektivne instrumente ukoliko oni hoće da discipliniraju bh. političare. Neka im samo zaprijete da će im zavrnuti pristup međunarodnim finansijskim izvorima, ili, neka im još dodatno zaprijete da će aktivirati one procese i one sumnje u njihove kriminalne radnje – i onda bi oni morali poslušati.“
Nije ovo prvi put da bosanskohercegovački politički lideri u Brisel odu, a da nisu usaglasili stavove u Bosni i Hercegovini, i vrate se, a da ništa dogovorili nisu. Ova činjenica, nažalost, više nikoga ne može iznenaditi u BiH, pa, čak ni one koji se nimalo ne razumiju u ovdašnje prilike. Zbog toga, svako ko ih imalo poznaje, svjestan je da ni u narednih osam dana neće ništa bitnije uraditi kako bi konačno proveli presudu Sejdić-Finci.
Na naš upit da li bi ih na konačan dogovor mogle natjerati moguće sankcije Evropske unije, Slavo Kukić, profesor na mostarskom Sveučilištu odgovara:
„Po mom sudu ta logika mrkve i batine je nešto na što su oni već navikli. To je logika koja ovdje funkcionira dvadeset godina. Njima je jasno da se ta logika ne upotrijebi svaki put kad se izrekne prijetnja. U zadnjih nekoliko godina ta vrst prijetnje nekoliko puta je izrečena i ništa od toga nije bilo. Ako i dođe do kakvih sankcija, te sankcije će osjetiti građani, a ovi su, uostalom, sa svim sankcijama, sve bogatiji.“
Na provođenje presude Sejdić-Finci čeka se nekoliko godina, no, bh. političari su je u proteklom periodu u potpunosti obezvrijedili. Naime, Dervo Sejdić i Jakob Finci su samo tražili da kao nacionalne manjine imaju pravo da se kandiduju na izborima.
Njihova pravna pobjeda, nažalost, pretvorena je u političku nakanu pojedinih lidera da se riješi tzv. hrvatsko pitanje u Bosni i Hercegovini. Profesor Kukić ističe da se time počela baviti i Evropska unija, sudeći na osnovu briselskih razgovora u srijedu, koji su se bavili isključivo načinom izbora tri člana bh. Predsjedništva.
„To drugim riječima znači da je ostatak građana Bosne i Hercegovine koji nisu iz tri konstitutivna naroda ponovo zakinut u temeljnim građanskim i ljudskim pravima. To je jedna dimenzija. Druga dimenzija: nisu se pomakli ni milimetra dalje niti što se tiče tri konstitutivna naroda, jer – ako sam dobro shvatio – i to o čemu se jučer razgovaralo Briselu, bilo je na fonu dogovora SDA-HDZ, a to što su SDA i HDZ dogovorili, zapravo po sebi ima dvije posljedice: legalizira unutaretničku diskriminaciju bh. građana koji žive na prostoru Federacije, s jedne strane, a s druge strane mislim da širom otvara vrata podjeli Bosne i Hercegovine na tri entiteta. Prema tome, što se tiče presude Sejdić-Finci, ovo nije na fonu ostvarivanja zahtjeva iz te presude, nego je na fonu legalizacije glasnih ciljeva“, rekao je Kukić.
Novčane sankcije i disciplina političara
S obzirom na oprečne stavove o provođenju presude Sejdić-Finci, nameće se i pitanje koliko uopšte Evropa ima strpljenja sa bosanskohercegovačkim političkim liderima i njihovim stalnim odugovlačenjima da nešto urade. O tome Aleksandar Trifunović, urednik portala „Buka“ kaže:
„Mislim da se Evropska unija osjeća, s jedne strane, prilično prevarenom i izvaranom od strane domaćih političara, jer je činjenica da većina tih diplomata govori da u susretima 'jedan na jedan' sa domaćim političarima dobijaju informacije koje ih uvjeravaju da će ispuniti sve što se od njih traži, a da bi u javnosti govorili nešto sasvim drugo. Ovog puta je Evropska unija jasno dala do znanja da više nema vremena za nas. Ova zemlja je osramoćena, zahvaljujući političarima, Evropska unija je informacijom da je zadovoljna ovim što je do sad riješeno pokazala isto tako da će pozdraviti dogovor političara u BiH, ma kad god on došao – što znači da neće biti nikakvih pritisaka. Mislim da građani Bosne i Hercegovine nemaju nekog pretjeranog razloga za slavlje u ovom trenutku.“
Osim što su suočeni sa mogućim sankcijama, ako je vjerovati najavama iz Evropske unije, ovdašnja vlast se bori sa sve dubljom ekonomskom krizom. Ovih dana je najavljeno da će penzije u oba bh entiteta kasniti i po 15 dana. Zbog toga, kako vjeruje psiholog Ibrahim Prohić, jedino što bh. političare može „opametiti“ su novčane sankcije Evrope.
„Da, međunarodna zajednica ima vrlo efektivne instrumente ukoliko oni hoće da discipliniraju bh. političare. Neka im samo zaprijete da će im zavrnuti pristup međunarodnim finansijskim izvorima, ili, neka im još dodatno zaprijete da će aktivirati one procese i one sumnje u njihove kriminalne radnje – i onda bi oni morali poslušati.“
