Akademski krugovi i bivše diplomate se ne mogu sjetiti da je iz UN-a ikada stigla slična reakcija zbog neke proslave koja je organizovana u njihovom njujorškom sjedištu kao što je to bio slučaj sa onom koja se desila u ponedjeljak.
Razlog je izvođenje kompozicije „Marš na Drinu“ pod pokroviteljstvom Vuka Jeremića, zbog čega su se brojna udruženja proistekla iz proteklog rata našla uvrijeđena.
Nakon izjava kako su brojni zločini u Bosni i Hercegovini počinjeni njenim pjevanjem, UN je uzrazio žaljenje, tvrdeći da nije bio svjestan o kakvoj pjesmi se radi i gdje se sve koristila u prošlosti.
S obzirom da se njeno izvođenje dovodi u vezu sa predsjedavajućim Generalne skupštine UN-a, bivši diplomata Ibrahim Đikić kaže da se radi o svojevrsnom diplomatskom skandalu:
„UN su zloupotrijebljene od strane gospodina Jeremića. Mislim da to pokazuje da gospodin Jeremić nije na visini funkcije na kojoj se slučajno našao.“
Za razliku od Đikića, bivši ministar vanjskih poslova BiH Mladen Ivanić ne vidi ništa sporno u izvođenju „Marša na Drinu“ navodeći kako su sve reakcije proizašle zbog narušenih odnosa unutar BiH.
Na naše pitanje da li je Vuk Jeremić pokazao neosjetljivost znajući da je pjesma zloupotrebljena i korištena kao instrument poticanja za brojne zločine koji su se desili tokom rata u BiH, Ivanić odgovara:
„Sigurno je bilo budala koje su je zloupotrebljavale. Ne znači da zbog toga treba izgubiti jednu pjesmu i pjesmi dati odgovornost za ono što su učinili ludaci, budale i kriminalci.“
Spomen na cersku pobjedu
Kompozicija „Marš na Drinu“ djelo je Stanislava Biničkog i nastala je početkom Prvog svjetskog rata, a nakon bitke na planini Cer. Izvorna verzija nema tekstualnog dijela i, kako navodi etnomuzikologinja Mukadesa Baždarević Suljović, bila je izvođena i u muzičkim školama u bivšoj Jugoslaviji. Polovinom šezdesetih godina prošlog vijeka Miloje Popović je napisao tekst:
„Taj tekst, odnosno pjesma je u to vrijeme, 1964. godine, smatrana nacionalističkom. Hoću da vam kažem da nisam nikada čula tu kompoziciju da se pjevala zato što je već u to vrijeme bila zabranjena.“
Koračnica „Marš na Drinu“, od početka Prvog svjetskog rata, kako navode istoričari, živi kao spomen kod srpskog naroda na cersku pobjedu. Za Smaila Čekića u tom smislu ona nije sporna. Sporno je, kako kaže, to što je bila simbol ratnih zločina tokom proteklog rata u BiH:
„Zbog toga smatram da je zaista krajnje skandalozna zloupotreba Organizacije UN-a, organizacije gdje je decembra 1948. godine usvojena Konvencija o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida, skandalozna zloupotreba od strane srpskog diplomate Vuka Jeremića i stavljanje na repertoar sporne priredbe upravo kompozicije koja za Bošnjake simbolizira njihovo stradanje u kontinuitetu, odnosno genocid od strane predstavnika države koja je presudom Međunarodnog suda pravde proglašena odgovornom za nesprečavanje genocida koji su srpske snage na kraju 20. stoljeća i u dolini Drine počinile i uz zvuke pomenute koračnice.“
„Nedopustive su prakse koje će nekoga povređivati, koje će nekoga frustrirati, koje će izazivati kontraefekte u svakom pogledu. Ja drukčije i ne mogu istumačiti ovaj čin vizavi sada odnosa BiH prema tom činu koji se desio. To se naprosto nije smjelo desiti. Nema nijedan rezon pred kojim bi to moglo doživjeti svoju neupitnu verifikaciju, opravdanje, a i onda samim time je to nešto što se nije smjelo desiti“, kaže sociolog Jusuf Žiga.
Osim brojnih udruženja u Bosni i Hercegovini i svijetu, povodom izvođenja kompozicije „Marš na Drinu“ reagovali su i bosanskohercegovački predstavnici u UN-u. Protestno pismo Ban Ki-munu su uputili prije tri dana navodeći da su razočarani i uvrijeđeni zbog njenog izvođenja.
Podsjećamo kako je pomenuta koračnica svojevrsni hit na fudbalskim utakmicama u Srbiji, pjevaju je i srbijanski teniseri nakon pobjeda, a u prvom planu je bila i na mitingu podrške Ratku Mladiću u Beogradu kojeg su organizovali Radikali.
Razlog je izvođenje kompozicije „Marš na Drinu“ pod pokroviteljstvom Vuka Jeremića, zbog čega su se brojna udruženja proistekla iz proteklog rata našla uvrijeđena.
Nakon izjava kako su brojni zločini u Bosni i Hercegovini počinjeni njenim pjevanjem, UN je uzrazio žaljenje, tvrdeći da nije bio svjestan o kakvoj pjesmi se radi i gdje se sve koristila u prošlosti.
S obzirom da se njeno izvođenje dovodi u vezu sa predsjedavajućim Generalne skupštine UN-a, bivši diplomata Ibrahim Đikić kaže da se radi o svojevrsnom diplomatskom skandalu:
„UN su zloupotrijebljene od strane gospodina Jeremića. Mislim da to pokazuje da gospodin Jeremić nije na visini funkcije na kojoj se slučajno našao.“
Za razliku od Đikića, bivši ministar vanjskih poslova BiH Mladen Ivanić ne vidi ništa sporno u izvođenju „Marša na Drinu“ navodeći kako su sve reakcije proizašle zbog narušenih odnosa unutar BiH.
Na naše pitanje da li je Vuk Jeremić pokazao neosjetljivost znajući da je pjesma zloupotrebljena i korištena kao instrument poticanja za brojne zločine koji su se desili tokom rata u BiH, Ivanić odgovara:
„Sigurno je bilo budala koje su je zloupotrebljavale. Ne znači da zbog toga treba izgubiti jednu pjesmu i pjesmi dati odgovornost za ono što su učinili ludaci, budale i kriminalci.“
Spomen na cersku pobjedu
Kompozicija „Marš na Drinu“ djelo je Stanislava Biničkog i nastala je početkom Prvog svjetskog rata, a nakon bitke na planini Cer. Izvorna verzija nema tekstualnog dijela i, kako navodi etnomuzikologinja Mukadesa Baždarević Suljović, bila je izvođena i u muzičkim školama u bivšoj Jugoslaviji. Polovinom šezdesetih godina prošlog vijeka Miloje Popović je napisao tekst:
„Taj tekst, odnosno pjesma je u to vrijeme, 1964. godine, smatrana nacionalističkom. Hoću da vam kažem da nisam nikada čula tu kompoziciju da se pjevala zato što je već u to vrijeme bila zabranjena.“
Koračnica „Marš na Drinu“, od početka Prvog svjetskog rata, kako navode istoričari, živi kao spomen kod srpskog naroda na cersku pobjedu. Za Smaila Čekića u tom smislu ona nije sporna. Sporno je, kako kaže, to što je bila simbol ratnih zločina tokom proteklog rata u BiH:
„Zbog toga smatram da je zaista krajnje skandalozna zloupotreba Organizacije UN-a, organizacije gdje je decembra 1948. godine usvojena Konvencija o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida, skandalozna zloupotreba od strane srpskog diplomate Vuka Jeremića i stavljanje na repertoar sporne priredbe upravo kompozicije koja za Bošnjake simbolizira njihovo stradanje u kontinuitetu, odnosno genocid od strane predstavnika države koja je presudom Međunarodnog suda pravde proglašena odgovornom za nesprečavanje genocida koji su srpske snage na kraju 20. stoljeća i u dolini Drine počinile i uz zvuke pomenute koračnice.“
„Nedopustive su prakse koje će nekoga povređivati, koje će nekoga frustrirati, koje će izazivati kontraefekte u svakom pogledu. Ja drukčije i ne mogu istumačiti ovaj čin vizavi sada odnosa BiH prema tom činu koji se desio. To se naprosto nije smjelo desiti. Nema nijedan rezon pred kojim bi to moglo doživjeti svoju neupitnu verifikaciju, opravdanje, a i onda samim time je to nešto što se nije smjelo desiti“, kaže sociolog Jusuf Žiga.
Osim brojnih udruženja u Bosni i Hercegovini i svijetu, povodom izvođenja kompozicije „Marš na Drinu“ reagovali su i bosanskohercegovački predstavnici u UN-u. Protestno pismo Ban Ki-munu su uputili prije tri dana navodeći da su razočarani i uvrijeđeni zbog njenog izvođenja.
Podsjećamo kako je pomenuta koračnica svojevrsni hit na fudbalskim utakmicama u Srbiji, pjevaju je i srbijanski teniseri nakon pobjeda, a u prvom planu je bila i na mitingu podrške Ratku Mladiću u Beogradu kojeg su organizovali Radikali.