Direktor Razvojne banke Federacije BiH Ramiz Džaferović našao se u središtu korupcijske afere nakon što je objelodanjeno da je ta institucija odobravala kredite po povoljnim uslovima preduzećima kojima je reviziju radila Džaferovićeva privatna revizorska kuća. U razdoblju od tri godine tim firmama je dodijeljeno 66 miliona maraka od ukupno izdatih kredita, a revizorska kuća, čiji je vlasnik Džaferović, naplatila je 3,3 miliona.
Ovi podaci nalaze se u izvještaju Finansijske policije koja je u januaru izvršila kontrolu poslovanja banke, a koje je na sjednici federalnog Parlamenta predstavio predsjednik Kluba poslanika SDP-a Nermin Nikšić:
Ramiz Džaferović„Generalni direktor je kao direktor banke i predsjednik kreditnog odbora grubo zloupotrijebio svoj položaj i ovlaštenje i rukovođen prvenstveno interesima vlastite revizorske kuće, mimo organa banke, nezakonito i netransparentno planirao, poticao, dogovarao i realizirao usmjeravanje sredstava banke mimo ciljeva i politike banke.“
Direktor Razvojne banke Ramiz Džaferović kaže da nema govora o tome da je institucija na čijem je čelu nezakonito poslovala, te da se radi o, kako kaže, «političkoj haranzi»:
„Kada su u pitanju inače manipulacije koje se vrše od negdje decembra prošle godine pa do danas, i da one i danas traju, smatram da se radi apsolutno o osveti zbog pojedinih projekata koji ne mogu prolaziti - i očito je meta postala Razvojna banka.“
Nedžad Branković, Foto: Midhat PoturovićDžaferović tvrdi da je poslovanje Razvojne banke u skladu sa svim bankarskim propisima, kao i da ima podršku Vlade Federacije, koja u ulozi Skupštine kontroliše njen rad. Da je to tako potvrđuje i polugodišnji Izvještaj o poslovanju kojeg je Vlada usvojila i u kojem se ni jednom riječju ne spominje upad Finansijske policije u banku. Predsjednik Vlade Nedžad Branković:
„Ono što karakteriše poslovanje Razvojne banke u tih šest mjeseci je povećanje kapitala banke, zatim povećanje aktive banke, povećanje kreditnih aktivnosti i nivo izdatih garancija, posebno za izvozne firme, izvozne poslove.“
Džarefoviću i menadžmentu banke se zamjera da su nedovoljno kreditirali poljoprivredu, da nisu vodili računa o ravnomjernoj zastupljenosti u dodjeli kredita na cijelom prostoru Federacije i sl. Ipak, najveće zamjerke upućuju se na račun Džaferovićevih primanja, koja su visoka za nekoga ko je uposlenik državne uprave:
„Moj lični dohodak je 4.900 - osnovna plaća. Uključujući naknadu, moja prosječna primanja u ovoj godini su bila negdje oko 9.800 KM.“
U SDA, čiji je Džaferović kadar, kažu da nemaju izvještaj Finansijske policije, pa ne mogu komentarisati da li je poslovanje Razvojne banke nezakonito. Predsjednik Kluba poslanika te partije u Parlamentu Federacije Ibrahim Nadarević:
„Nepristojni su rashodi pojedinačni u Razvojnoj banci - nivo plaća i naknada. I dvije pojave koje su tamo lako vidljive - da su korisnici kredita Razvojne banke po jako povoljnim kamatnim stopama čak i javna preduzeća, u konkretnom slučaju čini mi se Elektroprivreda BiH.“
Uprkos upadu Finansijske policije u zgradu Razvojne banke, Nadarević kaže da je Parlament odlučio da na dnevni red uvrsti tu tačku tek nakon što mediji već mjesecima o tome izvještavaju. Na pitanje zar je moguće da zakonodavna vlast u slučajevima mogućeg privrednog, ali i drugog kriminala, reaguje jedino na osnovu izvještaja novinara, Nadarević odgovara:
„Osim špekulativnih tvrdnji, niko nije dokazao da tamo ima nešto protuzakonito. Postoji nekoliko anomalija koje bi mogle drukčije izgledati.“
A koliki je raskol između SDA i Stranke za BiH najbolje pokazuje primjer da je Silajdžićeva partija, iako u koaliciji sa Tihićevom strankom, tražila nalaze finansijske policije o poslovanju Razvojne banke Federacije. Poslanica Stranke za BiH Amila Alikadić - Husović za SDA kaže da se radi o stranci koja nikada neće tražiti procesuiranje slučaja, pa čak i da se radi o kriminalu:
„Možemo pričati o kriminalnom radu pojedinih institucija, kao što je i Razvojna banka Federacije BiH koja umjesto da razvija Federaciju, što samo ime institucije kaže, daje privatnim licima kredite, što nam je jasno.“
Iako je SDP tražio smjenu direktora Razvojne banke, federalni Parlament je odgodio izjašnjavanje o poslovanju banke kojeg je Vlada predložila, istovremeno tražeći i izvještaj finansijske policije. Na taj način zakonodavna vlast u Federaciji i dalje odugovlači sa prezentovanjem informacije o brojnim neregularnostima koje postojeći menadžment Razvojne banke provodi već nekoliko godina. Kada će se o tome raspravljati, niko ne zna, što svjedoči i Amila Alikadić - Husović:
„Tako da Parlament zaista neko želi da pretvori u produženi ruku je li ratnih profitera, postratnih profitera ili kriminalaca. Ali bilo bi interesantno vidjeti njihove imovinske kartone.“
Ovi podaci nalaze se u izvještaju Finansijske policije koja je u januaru izvršila kontrolu poslovanja banke, a koje je na sjednici federalnog Parlamenta predstavio predsjednik Kluba poslanika SDP-a Nermin Nikšić:
Direktor Razvojne banke Ramiz Džaferović kaže da nema govora o tome da je institucija na čijem je čelu nezakonito poslovala, te da se radi o, kako kaže, «političkoj haranzi»:
„Kada su u pitanju inače manipulacije koje se vrše od negdje decembra prošle godine pa do danas, i da one i danas traju, smatram da se radi apsolutno o osveti zbog pojedinih projekata koji ne mogu prolaziti - i očito je meta postala Razvojna banka.“
„Ono što karakteriše poslovanje Razvojne banke u tih šest mjeseci je povećanje kapitala banke, zatim povećanje aktive banke, povećanje kreditnih aktivnosti i nivo izdatih garancija, posebno za izvozne firme, izvozne poslove.“
Džarefoviću i menadžmentu banke se zamjera da su nedovoljno kreditirali poljoprivredu, da nisu vodili računa o ravnomjernoj zastupljenosti u dodjeli kredita na cijelom prostoru Federacije i sl. Ipak, najveće zamjerke upućuju se na račun Džaferovićevih primanja, koja su visoka za nekoga ko je uposlenik državne uprave:
„Moj lični dohodak je 4.900 - osnovna plaća. Uključujući naknadu, moja prosječna primanja u ovoj godini su bila negdje oko 9.800 KM.“
Uprkos upadu Finansijske policije u zgradu Razvojne banke, Nadarević kaže da je Parlament odlučio da na dnevni red uvrsti tu tačku tek nakon što mediji već mjesecima o tome izvještavaju.
„Nepristojni su rashodi pojedinačni u Razvojnoj banci - nivo plaća i naknada. I dvije pojave koje su tamo lako vidljive - da su korisnici kredita Razvojne banke po jako povoljnim kamatnim stopama čak i javna preduzeća, u konkretnom slučaju čini mi se Elektroprivreda BiH.“
Uprkos upadu Finansijske policije u zgradu Razvojne banke, Nadarević kaže da je Parlament odlučio da na dnevni red uvrsti tu tačku tek nakon što mediji već mjesecima o tome izvještavaju. Na pitanje zar je moguće da zakonodavna vlast u slučajevima mogućeg privrednog, ali i drugog kriminala, reaguje jedino na osnovu izvještaja novinara, Nadarević odgovara:
„Osim špekulativnih tvrdnji, niko nije dokazao da tamo ima nešto protuzakonito. Postoji nekoliko anomalija koje bi mogle drukčije izgledati.“
Razvojna banka Federacije BiH koja umjesto da razvija Federaciju, što samo ime institucije kaže, daje privatnim licima kredite, što nam je jasno.
„Možemo pričati o kriminalnom radu pojedinih institucija, kao što je i Razvojna banka Federacije BiH koja umjesto da razvija Federaciju, što samo ime institucije kaže, daje privatnim licima kredite, što nam je jasno.“
Iako je SDP tražio smjenu direktora Razvojne banke, federalni Parlament je odgodio izjašnjavanje o poslovanju banke kojeg je Vlada predložila, istovremeno tražeći i izvještaj finansijske policije. Na taj način zakonodavna vlast u Federaciji i dalje odugovlači sa prezentovanjem informacije o brojnim neregularnostima koje postojeći menadžment Razvojne banke provodi već nekoliko godina. Kada će se o tome raspravljati, niko ne zna, što svjedoči i Amila Alikadić - Husović:
„Tako da Parlament zaista neko želi da pretvori u produženi ruku je li ratnih profitera, postratnih profitera ili kriminalaca. Ali bilo bi interesantno vidjeti njihove imovinske kartone.“
