Koje su pouke i koji je utjecaj grčke krize na Hrvatsku? Glavna je poruka da Europska unija i njeni mehanizmi nisu rješenje za domaće probleme, već treba upotrijebiti vlastitu pamet, kažu analitičari. Sindikati poručuju da Hrvatska unutar Europe treba tražiti saveznike kako bi se promijenilo aktualnu politiku Europske unije.
„Grčka nije u problemima zbog Europske unije, nego zbog nedostatka vlastite razvojne politike unutar Europske unije. Europska pravna stečevina i europski fondovi nisu ni približno dovoljni za razvoj“, kaže za naš radio predsjednik Hrvatskog društva ekonomista i profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu Ljubo Jurčić.
„A Hrvatska stalno zagovara da je rješenje u tome. To je totalno krivi pristup i to se na očigled može vidjeti na ovim zemljama koje su na dnu Europske unije, zajedno s Hrvatskom. Grčka situacija i grčka poruka su totalno jasne – da bez vlastite politike i strategije Europska unija tu ne može puno pomoći. Ne samo Grčka, nego je tu i primjer i Portugala i Španjolske, a i Hrvatska ima sličan pristup, da bez vlastite politike u okviru europskih normi nema razvoja vlastite države i ekonomije“, ocjenjuje Jurčić.
„U Grčkoj je udio vanjskog duga u bruto društvenom proizvodu (GDP) preko 216 posto, u Hrvatskoj je svega 87 posto ali s tendencijom rasta“, kaže za naš radio direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize Hrvatske gospodarske komore (HGK) Zvonimir Savić.
Prema njegovim riječima, "sličnosti su, međutim, u vrlo niskoj stopi aktivnosti stanovništva, niskoj stopi zaposlenosti, visokoj stopi nezaposlenosti i odgađanju reformi.
„Hrvatskoj ne prijeti nešto poput grčkog scenarija, daleko smo od toga! Jer, nema baš velikih sličnosti – Grčka je članica Eurozone, što se tiče bankarskog sektora, četiri banke drže 90 posto bankarske aktive, a u sve te četiri banke država je ili većinski ili manjinski vlasnik. Gospodarski pokazatelji u nekih segmentima za Grčku su znatno lošiji, i sve to što se dešava u Grčkoj mora i može biti upozorenje nekim državama poput naše što se može dogoditi u nekoj budućnosti, ukoliko se ne brine o svojim makroekonomskim pokazateljima“, komentira Savić.
Ozbiljan zaokret
Urednik uglednog poslovno-financijskog portala banka.hr Željko Ivanković kaže da je mogući izlazak Grčke iz eurozone ozbiljan zaokret, i da bi Hrvatska treba pozorno motriti mogućnost stvaranja novih odnosa snaga i unutar zemalja i unutar Europske unije - između financijskog sektora i realnog gospodarstva, između rada i kapitala, između pojedinih zemalja, centra i periferije.
„Potencijalno, ovaj događaj u Grčkoj može potaknuti određene promjene u svim tim odnosima i naravno da će se to neminovno putem prelijevanja, putem odnosa sa drugim zemljama, putem odnosa sa kompanijama iz drugih zemalja, putem tržišta rada odraziti i na Hrvatsku. Najbolje je da se vodi računa - kako je matica krenula - da nas ona zbog nekog besmislenog suprotstavljanja ne zgazi, nego da se u nju uklopi, sudjeluje i eventualno usmjerava prema svojim interesima“, upozorava Ivanković.
Predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić kaže za naš radio kako bi svi – od europskih čelnika do hrvatske javnosti i medija - trebali shvatiti važnost ovog referenduma i kako je pouka grčkog slučaja da politika štednje ne može dovesti do izlaska iz krize. Umjesto toga trebalo bi omogućiti jačanje domaće potrošnje, jer – kako je dvije trećine roba na hrvatskom tržištu domaćeg porijekla - to bi značilo i jačanje domaće industrije.
„Jedna pametna i promišljena politika poticala bi domaću potražnju kako bi sačuvala postojeća i otvarala nova radna mjesta. Osim autentične ekonomske politike koju bi jedna domaća vlada trebala razvijati, silno je važno da ta vlada na europskoj razini sada počne u dogovoru sa svima onima koji se nalaze u sličnoj situaciji - ne samo sa Grcima, već i sa Španjolcima, Francuzima i Talijanima – mijenjati europsku politiku. To je ključ rješenja stagnacije koja već 7 godina traje u Europskoj uniji“, zaključuje Ribić.
