Razlaz šestorke na pomolu

Uspostavom nove koalicije u koju je, umjesto Stranke demokratske akcije (SDA), ušla Stranka za bolju budućnost (SBB), najavljeno je da će 2013. biti evropska godina Bosne i Hercegovine. Polovina ove godine je prošla, a BiH nikada nije bila udaljenija od EU. Vladajuću šestorku, koju čine Zlatko Lagumdžija (SDP), Milorad Dodik (SNSD), Dragan Čović (HDZ), Božo Ljubić (HDZ 1990.), Mladen Bosić (SDS) i Fahrudin Radončić (SBB), obilježila su međusobna optuživanja i trzavice koje su dodatno zakomplicirale odnose u BiH.

Špekulira se kako bi nova vlast mogla biti oformljena već poslije godišnjih odmora, a nakon što je mogućnost izlaska iz koalicije najavio SBB. Šestorka, sedmorka ili nesto treće - analitičari se slažu kako nove prekompozicije vlasti ne mogu dati toliko željene rezultate u BiH jer se ne radi o programskim, već uskostranačkim koalicijama.

Mnogo toga najavili su lideri vladajuće šestorke, nakon što je uspostavom nove koalicije SDA zamijenio SBB Fahrudina Radončića. Osim niza reformskih zakona, govorilo se o rješavanju pitanja državne imovine, promjeni Ustava BiH u svjetlu presude Sejdić-Finci, odnosno konačnoj predaji aplikacije za status kandidata u Evropskoj uniji. Organizirano je i nekoliko banjalučko-sarajevsko-mostarskih sastanaka lidera, te jedan u Briselu, no ništa od obećanog nije ispunjeno.

Sedam mjeseci nakon što je koalicija uspostavljena, lider SBB-a Fahrudin Radončić najavio je povlačenje, javno priznavši ono što svi u Bosni i Hercegovini odavno znaju - da šestorka ne funkcioniše.

„Ako nema zakona o vojnoj imovini, nema NATO saveza, nema novih investitora, nema povoljnijih stvari. Zemlja je u užasnoj krizi i mi ne želimo da budemo dio tog neuspješnog koncepta. Zemlja je u takvom stanju da neko stvarno mora ponuditi neku vrstu izlaza“, rekao je Radončić.

Najavljujući izlazak iz vladajuće koalicije, Radončić nije obrazložio da li to podrazumijeva i njegov odlazak sa funkcije ministra sigurnosti BiH. U međuvremenu je dat nalog za povlačenje svih ministara iz njegove stranke u vladama Zeničko-dobojskog, Unsko-sanskog i Bosansko-podrinjskog kantona gdje je Savez za bolju budućnost koalirao sa SDP-om.

O mogućem raspadu vladajuće šestorke, predsjednik SDP-a Zlatko Lagumdžija nije želio direktno odgovoriti.

„Ni četvorka ni šestorka nisu napravljene kao plod bilo kakve ljubavi. Politička scena Bosne i Hercegovine napravljena je na bazi rezultata izbora i na bazi onoga što smo usaglasili kao zajedničku obavezu i zajedničke ciljeve. S te tačke gledišta šestorka očigledno i dalje postoji, sa ciljem da implementira ono što je preuzela kao obavezu i te ciljeve još niko nije negirao“, izjavio je Lagumdžija.

Milorad Dodik, lider SNSD-a, s druge strane, kaže:

„Što se tiče našeg odnosa sa SDP-om, mi smo imali neki dogovor da riješimo nekoliko pitanja. Vidimo da postoji određena opstrukcija. Mi nismo partneri; imamo partnerstvo sa HDZ-om jer mislimo da imamo neke zajedničke političke vrijednosti.“

Dogovor Dodik-Lagumdžija, podsjetimo, uz ostalo je pretpostavljao izmjenu Izbornog zakona, uvođenje zatvorenih lista, raspodjelu sredstava s računa Elektroprijenosa, te izbor tužitelja od strane entitetskih parlamenata.

Dogovor je od većine analitičara tada ocijenjen vrhuncem političkog cinizma – radilo se o rješenjima koja prije svega štite interese stranaka na vlasti. No, ni takav se dogovor nije uspio implementirati.

Deklarativno, svi lideri se zalažu za reformski put Bosne i Hercegovine, no ne i kako do njega doći, jer minimum suglasnosti oko primjerice implementacije presude u predmetu Sejdić-Finci ne postoji.

Bez zajedničke vizije

SNSD i SDS i njihovi lideri Milorad Dodik i Mladen Bosić, bez obzira na međusobna optuživanja u Republici Srpskoj, na državnom nivou imaju iste stavove. Slično je i sa dva HDZ-a.

Oba bloka su ipak složna u ocjeni da je politička i kriza izvršne vlasti u Federaciji BiH prebačena na državni nivo i da je odgovornost prije svega na SDP-u.

Zbog neuspjelog pokušaja da se rekonstruiše Vlada FBiH, u HDZ-u BiH sve su bliže raskidu sporazuma s liderom SDP-a i na entitetskom i na državnom nivou.

„Nismo zadovoljni funkcioniranjem ukupno Bosne i Hercegovine i Federacije BiH, mnoga važna pitanja stoje na čekanju, recimo rješavanje Ustava BiH. Smatram da treba omogućiti onima koji su izabrani voljom naroda i građana u Parlamentu FBiH i da imaju pravo i da formiraju izvršnu vlast“, kazao je Marinko Čavara, HDZ BiH.

Raspadom šestorke sasvim je realan i raspad Vijeća ministara s obzirom da ga je ona formirala. Ovakav scenarij, vrlo brzo po uspostavi koalicije, najavio je član Predsjedništva BiH Željko Komšić koji je nedavno poručio kako ne vidi šestorku do kraja mandata.

Kada je u pitanju federalna vlast, Komšić je kazao:

„Sve je to nekako nakaradno, naopako sastavljeno. Tu izgleda svako gleda ko će koga prevariti, ko će više uzeti javnih preduzeća, direktorskih mjesta, upravnih, nadzornih odbora, kao da je to smisao i svrha politike postalo u Bosni i Hercegovini. Ovoliko nejedinstvo, ovoliko nepovjerenje, podmetanje, opstruiranje svega onoga što drugi misli, želi, hoće, to ja dosad nisam vidio.“

Brojne su špekulacije o daljnoj rekonstrukciji vlasti. Govori se o savezu SBB-a sa SNSD-om i HDZ-om, koaliciji kojoj bi se navodno mogla pridružiti i SDA umjesto SDP-a.

I sam predsjednik SDA Sulejman Tihić nedavno je najavio mogućnost povratka svoje stranke u zakonodavnu i izvršnu vlast, no nije preciziro buduće partnere.

Ivica Ćavar iz Centra Civilnih Inicijativa nije optimista da bi prekompozicija vlasti mogla dati toliko željene rezultate, jer se ne radi o programskim koalicijama.

„Nije problem samo aktualne šestorke, četvorke, petorke. Ključni je problem što nema zajedničke vizije budućnosti Bosne i Hercegovine. Isključivo se gleda da se ne bi narušio bilo kakav unutarstranački interes, da ne kažem, često i osobni interes ključnih lidera političkih stranaka, koji jesu, rekao bih, jedini i stvarni centri moći u Bosni i Hercegovini“, kaže Ćavar.

Šestorka, sedmorka ili nesto treće – Bosna i Hercegovina bi novu vlast mogla dobiti već u septembru, nakon godišnjih odmora, slažu se analitičari.

Sudeći prema posljednjim protestima, za građane Bosne i Hercegovine mnogo važnije od stranaka koje će se tamo naći je da političari konačno počnu raditi svoj posao za koji su po visini svojih primanja odavno u Evropi.