Smajić: Ustav BiH kao sedativ

Govoreći o Bosni i Hercegovini u procesu evropskih integracija, ekspert za evropska pitanja Zekerijah Smajić ističe da se uslovi neophodni za to u ovoj državi vrlo sporo i površno ispunjavaju. On kaže da je - prema svim kriterijima Evropske komisije za uspješnost na tom putu - Albanija ispred BiH.

Neslavno mjesto koje je naša država zauzela u procesu evropskih integracija, Smajić je ranije objasnio tezom da je Bosna i Hercegovina zapravo samo toponim, a ne država.

„Bosna i Hercegovina je Dejtonom određena kao sui generis država, čak možda planetarnih razmjera, po svojoj složenoj institucionalnoj strukturi i po svojoj neefikasnosti izvršnih organa vlasti. Kao takva, ona nije partner Evropskoj uniji jer zvanični Brisel pregovara uvijek i vodi razgovore, i dolazi u goste – vladi. Ni predsjedništvu, ni nekim drugim radnim tijelima, ni entitetskim vladama, nego državnoj vladi, u ovom slučaju je to kod nas Vijeće ministara, budući da mi imamo formalno-pravno Vijeće ministara koje ima svoja ministarstva, ali imamo vladu koja je apsolutno neefikasna - dokazano je kroz posljednje četiri godine procesa evropskih integracija“, navodi on.

Smajić kaže da Bosna i Hercegovina ni po mnogim drugim pitanjima nije kompatibilna sa Evropskom unijom – ona nema Vrhovni sud, ni ministarstvo poljoprivrede na državnom nivou, iako je jedan od najvećih fondova EU namijenjen za razvoj zajedničke agrarne politike. BiH nema institucionalne mehanizme koji bi percipirali prednosti koje nudi Evropska unija i koji bi bili u stanju pružiti ono što se od nas očekuje u procesu integracija– kaže Smajić.

„Bosna i Hercegovina je virtualna država, virtualna zemlja ustvari, bez države, jer 'država' je aparat, a 'zemlja' je geografija. Mi, znači, imamo granice, imamo teritoriju, imamo u njoj neke stanovnike koji čak nemaju ni status građanina jer su podijeljeni po etno principu, i imamo jednu potpuno neefikasnu vlast sa neopisivo komplikovanom i skupom Federacijom – sa deset kantona, i sa drugim dijelom Bosne i Hercegovine - Republikom Srpskom, koje sebe doživljava kao državu u državi“, ocjenjuje on.

Ključni problem je neznanje

Smajićev stav je da se u Bosni i Hercegovini živi na Dejtonskom ustavu kao na sedativu. Na pitanje kako probuditi državu i njene građane u situaciji duboke političke podijeljenosti, ekspert za evropska pitanja kaže:

„Rješenje je u promjeni, odnosno adaktiranju Dejtonskog ustava. Dakle, svi znamo, i polupismeni u ovoj zemlji znaju da je Dejtonski sporazum privremeno rješenje jer je on sastavni dio jednog mirovnog, međunarodnog mirovnog ugovora o Bosni i Hercegovini, kojem je bio cilj da zaustavi rat. I to je najvrjednija stvar dejtonskom mirovnog paketa. Sve drugo je polovično do današnjeg dana. Bosna i Hercegovina mora smoći snage – njene institucije i građani, nevladin sektor, mediji itd. – da tu temu postave na dnevni red, bez tenzija, bez strasti, bez insinuacija i bez nekakvih unaprijed donesenih zaključaka. Ustav je supstancijalno pitanje Bosne i Hercegovine i u tom dokumentu će, ma kolike dužine on bio, pola stranice ili sto stranica, biti definisano sve ostalo, kako će biti naša država uređena.“

Smajić daje i mišljenje kako doći do Ustava u situaciji kada jedan dio BiH insistira na Dejtonu i očuvanju nadležnosti entiteta.

„Po mom sudu – nikakvim prijekim odlukama, prijetnjama ili dovikivanjima između Banjaluke i Sarajeva, nego samo razgovorima, konstruktivnim medijskim napisima o tome, prosvjećivanjem, edukacijom, obrazovanjem, konferencijama, međunarodnim učešćem u svemu tome. Ja zapravo držim do toga da je ključni problem Bosne i Hercegovine ustvari neznanje, potpuno jedno neznanje o suštinskim pitanjima na kojima počiva društvo, država, sistem, nacija, narod, klasa, kasta itd. Kada se bude u stanju ubijediti građane u svakom dijelu BiH da je Dejtonski sporazum kočnica a nije prednost, ali mora se argumentovano dokazati u kojem segmentu Dejtonski sporazum koga i šta koči, ja mislim da je onda moguće to i otkočiti“, smatra on.

Zekerijah Smajić zaključuje da treba prestati živjeti u paušalnom, virtuelnom svijetu u kojem se komunicira impresijama, klevetama i optužbama i početi razgovarati s argumentima i činjenicama. Subina Bosne i Hercegovine je, podsjeća ekspert za evropska pitanja, najviše u rukama nas samih.