Regionalna saradnja u procesuiranju ratnih zločina nije na zavidnom nivou, zbog česte zloupotrebe dvojnog državljanstva među optuženima. Na tome se treba raditi, naročito sada kada slijede složeni slučajevi ratnih zločina, rečeno je na konferenciji "Procesuiranje ratnih zločina i regionalna saradnja" u organizaciji Balkanske istraživačke mreže (BIRN).
Sudovi u Bosni i Hercegovini su uradili dobar posao na procesuiranju ratnih zločina, uzimajući sve okolnosti u obzir – smatra Erna Mačkić, urednica BIRN-a.
"S obzirom na srazmjer zločina nismo još dostigli nivo da možemo reći da smo jako zadovoljni. Ali, kada se općenito gleda, s obzirom na sporost procesuiranja ratnih zločina i sve nemogućnosti koje prate procesuiranje, poput nedostatka svjedoka i traumatičnih iskustava, u poređenju sa drugim zemljama, možemo reći da su sudovi u BiH postigli najviše, da su najveći broj ratnih zločina završili", ocjenjuje Mačkić.
No, žrtve, pa ni njihove porodice nisu zadovoljne učinjenim.
"Mi ne možemo biti zadovoljni sa procesuiranjem ratnih zločina na prostoru BiH, ali i regiona, jer mislimo da je tu itekako veliki utjecaj politike koja, na žalost, pokušava, prije svega u Bosni i Hercegovini, izjednačiti sukobe i dovesti u jednu ravan, što svakako nije dobor. Mislim da trebaju da procesuiraju ratne zločine prema prioritetima, odnosno prema obimu zločina koji je počinjen", objašnjava Murat Tahirović, predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida.
Nemanja Stjepanović iz Fonda za humanitarno pravo u Srbiji za proces tranzicijske pravde kaže da je bitan, ali nepravedno skrenut, a o tome svjedoči trenutna situacija u regionu.
"Nalazimo se u situaciji najgorih odnosa među državama i narodima u regiji, od završetka rata. Svuda imamo rukovodstva, u Srbiji naročito, koja govore o pomirenju i procesu i mehanizmima tranzicijske pravde, hvale ga - zapravo - hvale sebe da doprinose tom pomirenju, a zapravo odnosi postaju sve gori. To govori da u taj proces suočavanje s prošlošću nakon ratova nismo nikada istinski ni zakoračili. Sad imamo i zamiranje tog procesa i obnavljanje stare retorike i postupaka u regiji", navodi Stjepanović.
Do sada su samo BiH i Kosovo izradili strategije tranzicijske pravde, ali ih još nisu usvojili. Srbija je, u međuvremenu, usvojila samo nacionalnu strategiju za procesuiranje ratnih zločina.
Poboljšati regionalnu saradnju
Prema tvrdnjama zamjenice glavnog tužioca u Tužilaštvu BiH Gordane Tadić, nedostatak svjedoka, ali i nedovoljna regionalna saradnja u procesuiranju ratnih zločina, su među glavnim preprekama u radu Tužilaštva Bosne i Hercegovine.
"Na regionalnom nivou moraju se rješavati i pitanja koja se odnose na činjenicu da su osumnjičeni, optuženi ili svjedoci nalaze na teritoriji drugih država, imaju dvojna državljanstva ili su se odrekli bh. državljanstva", riječi su Gordane Tadić.
Erna Mačkić dodaje da regionalana saradnja nije baš na zavisnom nivou.
"Regionalna suradnja mora biti kvalitetnija, s obzirom na to da slijedi procesuiranje složenijih predmeta. Još postoje određena negodovanja kad se radi o regionalnoj suradnji u vezi s tim predmetima", smatra Mačkić.
Bez regionalne saradnje ne može doći do uspješnog procesuiranja ratnih zločina, smatra Jasmina Dolmagić, zamjenica glavnog državnog tužioca Hrvatske.
"Kod predmeta ratnih zločina poznato je da postoji regionalana dimenzija, dakle, rasprostranjenost svjedoka i osumnjičenika na prostoru više država bivše Jugoslavije. Tako da bez regionalne suradnje ne može doći do procesuiranja ratnih zločina. Zbog toga je suradnja među tužiteljstvima u regiji je neophodna", zaključuje Dolmagić.
Većina tužilaštava za ratne zločine u regionu ima protokole o saradnji. Izručenje vlastitih državljana osumnjičenih za ratne zločine je onemogućeno odredbama, što često odlaže istrage i procesuiranje ratnih zločina.
Facebook Forum