Haško suđenje (ICTY) zapovjedniku Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS) Ratku Mladiću nastavilo se iskazom belgijskog umirovljenog vojnog obavještajca Jana Segersa, koji je kao svjedok obrane opisao svoje iskustvo vojnog promatrača Ujedinjenih naroda u ratnom Sarajevu.
Segers je svojim iskazom pokušavao poduprijeti tezu obrane – da je Armija Bosne i Hercegovine napadala vlastite civile u Sarajevu, između ostalog i podmetnula eksploziv na tržnicu Markale kako bi za to optužila srpske snage te izazvala međunarodnu reakciju.
Segers je u zimu 1995. godine, u intervjuu jednom belgijskom tjedniku izjavio - da su vojni promatrači UN-a odmah nakon incidenta ustvrdili da je kobna eksplozija na Markalama možda podmetnuta ispod tezgi na tržnici. Haški suci i optužba su pak u unakrsnom ispitivanju podsjetili poručnika Segersa na izvještaje njegovih kolega vojnih promatrača UN-a u kojima je zaključeno – da je Vojska bosanskih Srba ispalila minobacačke projektile na Markale.
Predsjedavajućeg suca Alphonsa Oriea je zanimalo – je li Segers uzeo u obzir – da je istraga nakon dva dana opovrgla prvotne glasine o podmetnutoj eksploziji.
"Dobro, ali ako sam dobro shvatio, oni jednog dana kažu A, a onda nakon par dana kažu B. Jeste li se Vi onda odlučili čemu ćete vjerovati i jeste li to onda spomenuli kada ste davali izjavu u Belgiji. Znači, činjenica da su oni nakon dva-tri dana iznijeli drugačije stajalište – Vi ne smatrate da je to dio istine koji biste trebali reći ovom sudu?“, suočio je svjedoka obrane sudac Orie.
I sam vidio svakodnevno pucanje po civilima
Iako je suočavan s niz izvještaja svojih kolega promatrača koji su osporavali glasine o napadima Armije Bosne i Hercegovine (ARBIH) na vlastite civile u Sarajevu, umirovljeni belgijski poručnik Segers je i sam optužbi potvrdio - kako je osobno vidio svakodnevno pucanje na Sarajlije.
"Da, ljudi su živjeli u paničnom strahu. To je bilo svugdje prisutno, svi su mislili da se može pucati svake minute na njih. Opasnost da može doći iz zraka ili iz zgrada na drugoj strani. Dakle, to je točno“, naveo je Segers koji se za mnoge incidente o kojima je govorio, pa i za Markale – nije mogao sjetiti datuma, odnosno godina kada su se dogodili, pravdajući se - da je preživio terapiju protiv karcinoma.
Podsjetimo, prvo granatiranje Markala s desecima poginulih i ranjenih se dogodilo 1994.godine, a potom i 1995., nakon čega je uslijedila zračna intervencija NATO saveza po položajima VRS-a. Iako je govorio o incidentu s više od 60 poginulih, što se dogodilo 1994.godine, Segers je izjavio kako tada nije bio u Sarajevu nego u Zagrebu. Tako da je ostalo nejasno – je li mislio na drugi incident na Markalama 1995.godine (sa 37 poginulih) – kada je boravio u Sarajevu kao časnik za vezu.
Podsjetimo, tijekom troipogodišnje opsade u prvoj polovici devedesetih godina (1992-1995) ubijeno je oko 11 i pol tisuća Sarajlija.
Suđenje generalu Mladiću za dvostruki genocid i ostale zločine Vojske Republike Srpske nastaviti će se idući tjedan, a uskoro bi se trebalo dovršiti izvođenje dokaza u procesu koji traje od 2012.godine.
VIDEO: Dio unakrsnog ispitivanja Segersa
