Prema ličnom priznanju, Sarajlija Sabahudin ne nosi masku onako kako je propisano, dok je u šetnji. Maskom ne pokriva nos, jer, kako kaže u anketi Radija Slobodna Evropa (RSE), nema potrebe da se maska nosi vani.
“Kao što vidite, nosimo maske. Doduše, ne nosimo pravilno u ovom trenutku dok šetamo, ali kad uđem u zatvoren prostor nosim masku. Mislim da nema potrebe da se nose maske na otvorenom, moramo da dišemo”, kaže on.
Ipak, ne krije strah od korona virusa.
“Dešava se u cijelom svijetu, do sada je umrlo više od milion ljudi, znači treba biti obazriv”, kaže Sabahudin.
U protekla 24 sata u Bosni i Hercegovini je, prema podacima entitetskih zavoda za zdravstvo (Republike Srpske i Federacije BiH) objavljenih 23. oktobra, registrovano 1.179 novih slučajeva korona virusa. To je najveći broj zaraženih u proteklih nekoliko mjeseci.
Na obazrivost upućuje još jedan građanin Sarajeva koji koristi sunčano oktobarsko vrijeme za šetnju gradom.
Slavko u razgovoru za RSE kaže da je svjestan da korona “nije šala”, te napominje da je “mnogo ljudi umrlo”.
“Nosim masku kad uđem u zatvorene prostore, ali ovako kad šetam sam, iskreno, ne nosim. Ne mislim da treba da je nosimo kad smo na otvorenom, ne možemo normalno da dišemo. Ja konkretno imam i astmu, pa mi ta maska zaista pravi problem, počinjem da se gušim. S obzirom da nosim naočare, onda mi se od maske zamagle i stakla, pa niti mogu da dišem, niti da gledam. Ali treba se pridržavati svih mjera u zatvorenim prostorima”, objašnjava Slavko.
Kakve su nove mjere Kriznog štaba?
Krizni štab Kantona Sarajevo (KS) donio je odluku da je od 15. oktobra obavezno nošenje maski na otvorenom. Kazne za nepoštivanje naredbi predviđene Zakonom o prekršajima i javnom redu i miru KS iznose od 500 KM do 1.500 KM (250 do 750 eura).
Pridržavanje epidemioloških mjera neophodno je kako bi se spriječilo širenje korona virusa, upozoravaju zdravstveni radnici.
Epidemilog Željko Ler, u razgovoru za RS,E objašnjava da “neodgovorno organiziranje skupova većeg broja ljudi, na otvorenom ili u zatvorenim prostorima, bez poštivanja osnovnih higijensko - mjera, naloženih od Kriznih štabova” jeste jedan od razloga širenja zaraze.
Epidemiološka situacija u Bosni i Hercegovini se iz dana u dan pogoršava. Tome svjedoči i brojka od gotovo hiljadu novozaraženih dnevno.
Ler pojašnjava da je prvi i osnovni razlog, ali ne i jedini, prerano opuštanje i nepoštivanje mjera lične samozaštite, kao što su nošenje maski, fizička distanca, higijena ruku.
Dolaskom hladnijeg vremena, došlo je do promjene uslova sredine, naglašava Ler, te dodaje da su se završetkom godišnjih odmora ljudi vratili svojim svakodnevnim aktivnostima, “češćim i dugotrajnijim kontaktima u radnom i socijalnom okruženju”, pretežno u zatvorenom prostoru.
“Počela je školska godina, što je donijelo novi rizik od zaražavanja učenika i njihovo uključivanje u epidemijski proces, uglavnom kao asimptomatskih nosilaca SARS CoV-2 virusa”, ističe Ler.
Zaraza korona virusom se širi
U Staračkom domu Vita u Grudama, na jugozapadu Bosne i Hercegovine (BiH), polovinom oktobra zaraženo je više od 20 osoba. Virus je u starački dom unijelo osoblje, koje nije imalo simptome. Testirano su i osoblje i korisnici doma, a zaraženi su odvojeni od bolesnika, pojašnjava za RSE ministar zdravstva Zapadnohercegovačkog kantona Tomislav Pejić.
“Svi zaraženi, trenutno ih je 23 su stavljeni u jedan prostor, organizirani prostor unutar Doma, mini izolatorij. Za njih se brine posebno osoblje, a oni su već i prije po katedrama bili organizirali nadzor tih štićenika. Tako da nije došlo do velike eskalacije u tom staračkom domu koji broji preko 150 štićenika”, rekao je Pejić, naglašavajući da je stanje štićenika stabilno, te da je jedna osoba prebačena u Covid bolnicu u Mostaru, na jugu BiH, zbog srednje teške kliničke slike.
Veliki broj doktora i medicinskog osoblja hrvatske bolnice “Dr. Fra Mato Nikolić” u Novoj Biloj, u srednjoj Bosni, zaražen je korona virusom, zbog čega bolnica otpušta lakše pacijente, a građane poziva da se obrate drugim zdravstvenim ustanovama dok se epidemija ne stabilizuje.
“Usprkos iznimnoj kontroli i mjerama koje smo provodili u našoj bolnici tijekom proteklih sedam mjeseci, potvrđeno je kako je veliki broj našeg medicinskog osoblja pozitivan na korona virus. Posebno teška situacija je na Odjelu interne medicine, gdje u ovom trenutku samo jedan doktor nije pozitivan″, navodi se u saopštenju ove bolnice.
Zdravstveni sistem je, prema mišljenju epidemiologa Lera, višemjesečnom borbom sa pandemijom COVID-19, “iscrpljen u cijelosti”.
“Nema popune stručnog kadra, a veliki broj zdravstvenih radnika je također zaražen, što se u datom momentu može pokazati ključnim u daljnjem upravljanju krizom, kao i nedostatak stacionarnih kapaciteta za izolaciju i hospitalni tretman srednje teških i teških slučajeva oboljenja”, ističe on.
Prema njegovim procjenama, ukoliko se ovakvo stanje nastavi i ne obezbijede nove, “svježe snage zdravstvenih djelatnika svih profila”, situacija neće biti dobra.
“Ukoliko se vrlo brzo ne osposobe dodatni kapaciteti za smještaj i liječenje bolesnika, moguć je kolaps zdravstvenog sistema i prelazak na ‘ad hoc’ improvizirana rješenja kratkog daha!”, naglasio je Ler.
Na koji način vlast (ne) pomaže zdravstvenim radnicima?
U Kantonu Sarajevo (KS), jednom od deset kantona u entitetu Federacija BiH, koji broji više od 413.000 stanovnika, trenutno nema ministra zdravstva.
Vršilac dužnosti ministra zdravstva Draško Jeličić, koji je inače i ministar privrede u Vladi KS, podnio je 21. oktobra ostavku na to mjesto, nakon što je rukovodio Ministarstvom od kraja jula, kada je ostavku zbog zdravstvenih razloga, dao ministar Rusmir Mesihović. Prema ustavnom uređenju BiH, kantoni imaju najjače ovlasti u oblasti zdravstva.
Iz najveće zdravstvene ustanove u Bosni i Hercegovini, Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS) nije bilo odgovora na upit RSE da li mogu odgovoriti povećanom broju oboljelih od COVID-a 19.
Odgovor je stigao iz Opće bolnice “Abdulah Nakaš” u Sarajevu. Direktor te bolnice Ismet Gavrankapetanović, kaže da Opća bolnica može da odgovori aktuelnom izazovu.
“Svakodnevno kroz naše kapije prolaze hiljade ljudi kojima primamo usluge. Zadnja tri mjeseca bolnica je potpuno otvorena. Naravno da situacija sa koronom dodatno komplikuje zato što imate pacijente koji imaju druga oboljenja, plus ovaj problem pandemije”, kaže on.
Na ozbiljnost situacije ukazao je Sindikat doktora medicine i stomatologije Kantona Sarajevo, koji je saopštenjem za javnost, zbog pogoršanja epidemiološke situacije u BiH, apelovao na Vladu KS i Ministarstvo zdravstva KS da preuzmu odgovarajuće korake.
Treba se, smatraju u Sindikatu, “spriječiti kolaps”, sada već, kako su naveli, “lošeg zdravstvenog sistema”.
Apel su uputili svim menadžerima zdravstvenih ustanova u KS da obezbijede svu neophodnu opremu i sredstva za rad zaposlenih u izuzetno teškim uslovima.
Kako je u Tuzli i Mostaru?
U Tuzlanskom kantonu (TK), u čijem sastavu je 12 opština i ima više od 445.000 stanovnika, Univerzitetsko-klinički centar (UKC) je tercijalni nivo zdravstvene zaštite.
Direktor UKC-a Tuzla, Vahid Jusufović, upozorava na činjenicu da je zdravstveni sistem u čitavoj Bosni i Hercegovini “pod velikim pritiskom”.
“Trenutno situacija jeste usložnjena, ali što se tiče Kliničkog centra, on nije pred urušavanjem. Ako se nastavi ovim tempom, imat ćemo puno više problema”, kaže on.
Jusufović kaže da resurse koriste maksimalno.
“Što se tiče našeg kantona, mi jedini imamo covid bolnicu, covid ambulantu, respiracijski centar i liječimo srednje teške i teške ugrožene pacijente. Ovdje je koncentracija pacijenata sa čitavog kantona, a kanton broji skoro pola miliona stanovnika. Mi moramo kontinuirano pružati zdravstvenu zaštitu i za druge dijagnoze, koje su nažalost bile poprilično zapuštene ovo vrijeme. Jesmo pod velikim pritiskom, za sada odolijevamo. Ako se stanovništvo ne bude krajnje uozbiljilo i ispoštovalo epidemiološke mjere, doći će do scenarija kojeg mi ne želimo”, kaže on.
Ističe i da je korona virus ušao i u bolnicu.
“Imamo sada i popriličan broj oboljelih naših zaposlenika. Mi smo velika ustanova sa velikim brojem zaposlenika, pa to još možemo da izdržimo. Pod broj jedan stavljam da moramo sačuvati kadar”, kaže direktor UKC Tuzla.
Za sada je dio covid bolnice Sveučilišne klinike u Mostaru, prema riječima glasnogovornice Adrijane Pandža, zauzet 40-50 posto. No, oni očekuju narednih dana veći broj pacijenta.
“U slučaju maksimalne popunjenosti postelja postoje naravno i dodatni planovi proširenja kapaciteta za liječenje pozitivnih pacijenata, te u tom pravcu trenutno ne vidimo neki potencijalno veliki problem”, kaže ona.
No, problem može biti nešto drugo ukoliko “cijela situacija eskalira”, naglašava Pandža.
“To je nedostatak raspoloživog, zdravog i kompetentnog zdravstvenog osoblja. To je nešto na što svi zdravstveni sustavi u svijetu stavljaju težište i to smatraju najvećim izazovom u odgovoru na ovu pandemiju”, ocjenjuje.
Bolnica trenutno raspolaže dovoljnim brojem zdravstvenih radnika, ističe glasnogovornica Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, dodajući kako za lakše I srednje oboljele pacijente postoji izolatorij koji je pod nadzorom Doma zdravlja u Mostaru.
RS se sprema za povećanje broja oboljelih
U entitetu Republika Srpska (RS), ministar zdravstva Alen Šeranić najavljuje kako narednih dana očekuju povećanje broja oboljelih u bolnicama. Na konferenciji za novinare 22. oktobra naglasio je da, ukoliko se nastavi ovakav trend, procjena je da će biti oko 130 do 150 novih osoba u bolnicama.
“Što bi značilo da ćemo nekih 13 do 20 novih lica imati na respiratoru, 32-40 lica imati sa teškom kliničkom slikom i 55 do 70 lica sa srednje teškom kliničkom slikom, koji se moraju smjestiti u bolnice. To su projekcije”, rekao je on novinarima.
Iz Ministarstva zdravsta RS upućene su i jasne obaveze domova zdravlja u tom entitetu.
“Tako da ćemo na taj način funkcionisanje zdravstvenog sistema držati i dalje kontrolisano, kao što smo to činili i do sada”, naveo je svoj plan.
Kapacitet zdravstvenog sistema u Republici Srpskoj sličan je onom koji je bio na početku epidemije.
“Prilagođavamo se situaciji i pratimo je. Zdravstvene ustanove funkcionišu i primaju zdravstvene radnike i to jeste prioritet, a ono gdje nije prioritet i gdje se ja suprotstavljam, to je prijem nezdravstvenih radnika gdje god oni nisu apsolutno potrebni. I dalje striktno kontrolišemo prijeme zdravstvenih radnika”, rekao je on.
I opet na kraju, zdravstveni radnici upućuju na ličnu odgovornost svakog pojedinca.
“Ono što smatram i potenciram da je najvažnije i polazi svakako od pojedinca – pojedinac štiti i sebe i svoju porodicu i potrebno je ako već nešto treba da činimo i uradimo, uradimo u cilju zaštite same porodice na najbolji mogući način koji stoji pred nama”, rekao je ministar Šeranić.
Mjere usmjerene na okupljanja
“Shvatam situaciju ozbiljno, kao i većina nas”, kaže Jusuf, anketirani građanin Sarajeva i dodaje da je prihvata: “Ne pada mi teško da nosim masku, jedino mi je malo krivo što je sve ovako.”
Iako se ne govori o novom “lockdownu”, kako bi se zaštitio zdravstveni sistem od kolapsa, te spasila ekonomija, krizni štabovi oba bh. entiteta donose mjere koje najčešće odnose na okupljanje u otvorenom i zatvorenom prostoru.
U Bosni i Hercegovini je u toku i predizborna kampanja, uoči lokalnih izbora 15. novembra. Najveći broj stranaka se odlučio na online kampanju, ali Ima i onih koji se ne pridržavaju mjera koje preporučuju krizni štabovi, pa predizborne skupove organizuju u salama u kojima se krše epidemiološke mjere.
Istovremeno, prošlog vikenda reagovala je i inspekcija Tuzlanskog kantona nakon što je na jezeru u okolini Lukavca, u sjeveroistočnoj Bosni i Hercegovini, organizovan koncert pjevača iz Srbije u ugostiteljskom objektu. Bilo je prisutno 500 osoba. Kako je utvrđeno, prekršene su sve epidemiološke mjere u unutrašnjosti objekta, ali i na platou u neposrednoj blizini ulaza, bez maski i fizičke distance. Izdana je zabrana rada, a objekat je ispražnjen.