Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija je na početku sjednice na kojoj se raspravlja o situaciji u Bosni i Hercegovini, jednoglasno podržao obnavljanje mandata mirovne misije EUFOR Althea na još 12 mjeseci.
Trenutno se u BiH nalazi oko 1.100 vojnika ove misije, koja je najduža vojna operacija Evropske unije te jedina koja ima izvršni mandat da koristi silu.
Na dvočasovnoj sjednici je predstavljen izvještaj visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu, Kristijana Šmita (Christian Schmidt), u kojem se navode događaji relevantni za provođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma u zemlji.
Šmitov izvještaj se odnosi na period od 16. aprila do 15. oktobra 2023. godine, a radi se o petom izvještaju njemačkog političara od kada je stupio na funkciju visokog predstavnika u BiH.
Iako je to običaj, Šmit ovaj put nije predstavio svoj izvještaj Savjetu bezbjednosti.
Ovom tijelu UN se obratio Željko Komšić, predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine, te između ostalog poručio da BiH ni 28 godina nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma "nije kompletirala demokratsku tranziciju te je i dalje zaglavljena u etnički baziranim politikama".
Istakao je da on podržava funkciju visokog predstavnika, te da ne želi da učestvuje u "bespotrebnim diskusijama o legitimitetu OHR-a" jer, kako je naglasio, BiH nema ulogu u njegovom postavljanju,
Komšić je takođe kazao da je Šmit prvi "visoki predstavnik koji se suočio sa masovnim protestima građana BiH" te da, prema njemu, zbog nekih njegovih odluka "rastu političke tenzije u BiH".
Predstavnik SAD: 'Uznemireni smo skorašnjim događanjima'
Predstavnik Sjedinjenih Američkih Država, Robert Vud (Wood) je izjavio da su "uznemireni" skorašnjim događanjima, uključujući retoriku i djelovanje zvaničnika koji "podrivaju" Dejtonski mirovni sporazum, ustavnu strukturu zemlje, vladavinu prava, stabilnost i teritorijalni integritet.
"Moramo raditi zajedno da bismo se suprotstavili destabilizirajućim i opasnim naporima Narodne skupštine RS i predsjednika RS, Milorada Dodika, da oslabe osnovne slobode, vladavinu prava i ustavne osnove državnih institucija", istakao je on.
Dodao je da je potrebno da se zemlja fokusira na reforme u oblasti vladavine prava i borbu sa korupcijom.
Kazao je da Šmit ima punu podršku SAD i međunarodne zajednice, te je istakao da Savjet bezbjednosti "nema ulogu u biranju i postavljanju visokog predstavnika, nego je to odgovornost Savjeta za provođenje mira".
Ruski ambasador: 'OHR treba što prije zatvoriti'
Vasilij Nebenzja, ruski ambasador u UN je rekao da je "politička kriza u zemlji permanentna stvarnost".
"Ključni principi Dejtonskog sporazuma su ugroženi – jednakost tri konstitutivna naroda i dva entiteta sa širokim ustavnim ovlašćenjima", kazao je Nebenzja.
Dodao je da je "BiH prerasla u kolonijalni entitet" pod kontrolom Vašingtona, Londona i Brisela.
Tokom svog obraćanja, ruski ambasador u UN je Kristijana Šmita nazvao "samoproglašenim" visokim predstavnikom, te rekao da je "razveden sa realnošću".
"OHR je odavno zastario i potrebno ga je što prije zatvoriti", rekao je Nebenzja, te naglasio da je ključ rješenja problema u BiH u političkom dijalogu između svih aktera u skladu sa principima Dejtona.
Šta je navedeno u izvještaju?
U izvještaju koji je podnesen generalnom sekretaru UN, Šmit je između ostalog upozorio da se dešavaju "do sada nezabilježeni napadi na Dejtonski mirovni sporazum i ustavnopravni poredak BiH".
Visoki predstavnik je takođe odbacio pogrešna tumačenja Dejtonskog sporazuma u RS, koja "služe secesionističkim ciljevima, uključujući i tvrdnje kojima se negira kontinuitet BiH i pogrešno predstavlja njeno ustrojstvo".
Naglašeno je da "na teritoriji BiH postoji samo jedna država, a to je BiH".
Predsjednik RS Milorad Dodik, koji je od 2017. pod američkim sankcijama, a od aprila prošle godine pod britanskim, proteklih godina je nekoliko puta govorio o secesiji tog entiteta od BiH.
Istovremeno, predstavnici vlasti u RS osporavaju odluke Ustavnog suda BiH, te insistiraju na donošenju državnog zakona kojim bi iz ove pravosudne institucije bile isključene strane sudije.
Šmit je u izvještaju još istakao da su međunarodnoj zajednici i dalje na raspolaganju instrumenti da se suprotstavi prijetnjama Dejtonu, te da se oni moraju održavati i jačati.
Navedeno je i da se u periodu od maja do oktobra povećao broj napada na povratnike, te da je korupcija i dalje rasprostranjena.
Vlada bh. entiteta Republike Srpske je takođe uputila svoj izvještaj UN-u.
U izvještaju dostupnom na sajtu Vlade, navedeno je da je potrebno okončati "nelegalnu i destabilizirajuću ulogu Kristijana Šmita" u Bosni i Hercegovini.
Rukovodstvo RS od početka Šmitovog mandata tvrdi da je on nelegalno izabran, jer njegovo imenovanje nije potvrđeno u Savjetu bezbjednosti, zbog protivljenja Rusije i Kine.
Druge zemlje su ocijenile da za tim nije ni bilo potrebe.
Idući izvještaj, Šmit će predstavljati Ujedinjenim nacijama u maju 2023. godine.
