Broj neriješenih predmeta na sudovima u Bosni i Hercegovini u 2011. smanjen je tek za 5 %, a rad tužilaštava uveliko je zakazao. U Visokom sudskom i tužilačkom vijeću za vrijeme pada rada sudova i tužilaštava množili su se skandali. Posljednji događaji, ostavke dva člana Vijeća u razmaku manjem od mjesec dana, otkrili su da u ovoj instituciji postoji raskol.
Ostavke su dali Amir Jaganjac, predsjednik Vrhovnog suda FBiH, čjiji je mandat trajao jedva pola godine, te Darko Samardžić, sudija Suda BiH, koji je u Vijeću trebao provesti još dvije godine. Zvanično, ostavke su podnesene zbog preopterećenosti, a nezvanično zbog loših odnosa unutar Visokog sudskog i tužilačkog vijeća.
Da je stanje daleko od savršenog, potvrdio je i predsjednik ovog tijela Milorad Novković:
„I VSTV ima određenih problema, ima neslaganja, ali na kraju u mnogim stvarima dolazimo do zajedničkih rješenja, a tamo gdje ne možemo da dođemo odlučuje većina", rekao je Novković.
Upravo je na pitanju odlučivanja i puklo u VSTV, i to u slučaju izbora Gorana Salihovića za glavnog državnog tužioca. Nakon višemjesečnog lobiranja čak i predstavnika međunarodne zajednice, čovjek bez dana radnog iskustva u tužilaštvu, protivno stavu velikog broje članova Vijeća, postavljen je na čelo te državne institucije.
Podsjetimo da je uz skandal smijenjen i bivši glavni tužilac Milorad Barašin. Smjeni je kumovala objava snimaka njegovih susreta sa Slobodanom Tešićem i Draganom Kapetinom, koji se dovode u vezu sa lancem krijumčarenja oružja iz BiH. Međutim, to nije značilo i kraj Barašinove karijere u Tužilaštvu BiH, što predstavlja veliki problem.
„Meni je vrhunac svega toga kad vam bivši glavni tužilac prizna da se ’njušio’ sa mafijom i da ga nakon toga VSTV, odnosno disciplinski tužilac imenuje na mjesto tužioca“, kaže Mehmed Bradarić, delegat iz SDP BiH u Domu naroda BiH.
Upravo su čelni ljudi SDP-a BiH, zajedno sa liderima SNSD-a, dogovorili da se u ionako problematično pravosuđe umiješa i politika, i to na način da parlamenti imenuju glavne tužioce kako na nivou BiH, tako i entiteta.
Premijer Federacije BiH i učesnik pregovora s SNSD-om u delegaciji SDP-a BiH Nermin Nikšić svojevremeno je pravdao dogovor time da u prijedlogu da Parlament bira glavnog tužioca nema ništa loše:
Milorad Barašin
„U ovom trenutku imamo tužilaštva koja objektivno ne odgovaraju nikome osim VSTV-u, u kome opet sjede advokati koji zastupaju svoje stranke u sudovima kod tih istih tužilaštava. Ja ne vidim u čemu bi bio problem, jer ako vlade odgovaraju, zašto bi bio problem da tužioci parlamentima polažu račune.“
Mada su sudovi spori, najlošije su se pokazala tužilaštva, što je priznao i sam Novković:
„U većoj mjeri sam zadovoljan radom sudova nego radom tužilaštava, pogotovo kada je u pitanju procesuiranje predmeta ratnih zločina.“
Jeftino plaćen ugled
Suzana Mijatović, novinarka lista Slobodna Bosna, također smatra da se pojedinim postupcima itekako narušio ugled.
„Tužitelji nisu u stanju da se obračunaju sa korupcijom ili kriminalom u vlastitim redovima. Kako onda od njih očekivati da vode slučajeve kada je korupcija u drugim institucijama u pitanju?“, pita Suzana Mijatović.
Ugled je nedavno jeftino plaćen, i to šestomjesečnim umanjenjem plate za samo 10 % tužiocu Olegu Čavki za hakovanje maila tada glavnog tužioca Milorada Barašina, uništenje službenog dokumenta i odavanje službene tajne medijima.
Loš rad tako je postao osnova za izmjene zakona koji bi mogli na velika vrata uvesti politiku u pravosuđe. Ognjen Tadić iz SDS već je najavio prve korake:
„Da iz ove sitaucije izađemo tako što ćemo Ministarstvo pravde, zajedno sa Savjetom mnistara, pristupiti izradi novog zakona o VSTV-u, zakona o Tužilaštvu i zakona o Sudu BiH.“
Ipak, pitanje je koliko je pravosuđe u BiH, a time i VSTV, zaista nezavisno. Vildana Selimbegović, urednica lista Osloboođenje, smatra da nije:
„Ispolitiziranog, sklonog nagodbama, posve podvedenog pod utjecaje, ne samo političara i njihovih klanova već organiziranog kriminala i grupa u koje bi trebalo već jednom da službe sigurnosti, policija ove zemlje krene na najodrešitiji mogući način", ocjenjuje Vildana Selimbegović.
Da je vrijeme za čistku dali su naslutiti i parlamentarci, tim prije što je posljednji izvještaj već treći koji državne institucije nisu primile k znanju zbog loših rezulata.
U isto vrijeme, u VSTV-u smatraju kako je neophodno da se država uključi, ali u mjeri odgovarajućeg sistema finansiranja koje bi osiguralo punu nezavisnost, te traže da se zakonski ojača ova institucija.
Međutim, već sad je jasno da će biti teško naći dobar balans između rješenja javašluka i neuplitanja u nezavisnost pravosuđa. Čini se da će glavnu riječ o smjernicama ipak dati stranci, ponajprije OHR koji je u više navrata stao u zaštitu VSTV-a.
