Ovogodišnji ramazan, mjesec posta u islamskom kalendaru, počeo je u vrijeme vanredne situacije pandemije. Mjesec druženja i skupova, zajedničkih obroka i molitvi, dijeljenja s drugima izgledat će nešto drukčije nego obično.
Za mjesec posta od zore do zalaska sunca ramazan muslimani vjernici kažu da im je najdraži gost. Prema islamskom kalendaru odabrani mjesec nije samo jedna od osnovnih dužnosti u islamu, nego je i kulturni događaj koji se etablirao u društveni život muslimanskih zajednica.
Imam i direktor Uprave za vjerske poslove Islamske zajednice u BiH Ismail Smajlović za Radio Slobodna Evropa kaže da je ramazan postao događaj od globalnog značaja.
"Za muslimane ramazan događaj od posebnog značaja u vršenju dobrih djela, propisanih dužnosti i drugih dobročinstava. Međutim, ramazan je osim vjerske obaveze poseban događaj, posebnog značaja.
Svi činioci društvene strukture osjete i pripremaju se za ramazan, i muslimani i nemuslimani, od učešća u programima protokolarnih iftara, od Washingtona do Rijada, od Mekke do Sarajeva, kao i programski sadržaji u medijima koje prate svi. Dakle, ramazan je društveni događaj par excellence", kaže imam Smajlović.
Obaveza nadležnih u Islamskoj zajednici je da pripreme plan za provođenje ramazanskih sadržaja koje se oslanjaju na temeljne odrednice: početak i kraj posta, ali i vrijeme namaza i drugih ramazanskih obaveza i običaja.
"Ove godine, svi vjerski sadržaji u džamijama svedeni su na radnu obavezu imama da oglasi vrijeme namaza, odnosno molitve, i obavi osnovne propise, farzove. Sve drugo se odgađa i usmjerava na izvršavanje u porodičnom okruženju", objasnio je Smajlović
Vjerska obaveza, ali i jedna od prepoznatljivih značajki mjeseca posta, jesu pomenuti noćni namazi ili molitve, teravije. Vrlo često se u starom dijelu Sarajeva, ali i drugim dijelovima BiH, mladi ljudi okupljaju nakon večernjeg obroka kojim se prekida post iftara i druže sve do noćnog namaza teravije. Imam Smajlović kaže da, dok je na snazi zabrana okupljanja i kretanja u vrijeme policijskog sata, teravije se neće organizirati u džamijama.
"Imami će učiti ezan i time oglasiti vrijeme za namaz, ali bez džemata. Mi smo dogovorili da se ezan uči s naših džamija iako on predstavlja poziv na molitvu, a mi u ovom slučaju ipak poručujemo da ljudi ne dolaze u džamije, dok traju zabrane", kaže imam Smajlović.
Obaveza čuvanja zdravlja i svetosti života
"Preporučujemo muslimanima da u ramazanu pojačaju određene aktivnosti kao što je mogućnost da dinamiziraju porodične sadržaje u domaćinstvu: iftari, mukabele, džemati… Da iskoriste priliku za druženje na daljinu putem digitalnih uređaja. Fizičko odstojanje nadopunjujemo toplinom riječi u razgovorima telefonom, govornim porukama, audio i video predavanjima. Imami će posjetiti džematlije na njihovoj adresi kada su spriječeni da dođu u džamijski prostor.
Dali smo smjernicu da softe, učenici i studenti islamskih škola ramazansku praksu realiziraju u svojim porodicama. To je prilika da se ojačaju porodični odnosi."
I redovne i vanredne okolnosti su realnost s kojom muslimani žive gotovo od prvih generacija. Imam Smajlović s tim u vezi kaže da u izvorima islama jasno stoji obaveza o svetosti života i zdravlja.
"Mi smo u prvoj javnoj instrukciji datoj vjernicima naveli da je musliman dužan, da Uzvišeni Allah zahtijeva od čovjeka da čuva svoje zdravlje i svetost života. To je načelo islama. Nalazimo i preporuke poslanika Muhameda a.s. o ponašanju u vrijeme zaraza. Poslanik je jasno kazao: 'Ko se zadesi u području zahvaćenom zarazom neka ne izlazi iz tog mjesta...' Također, je zabranio ulazak zdravih osoba u područje zaraze", objasnio je Smajlović i dodao: "To je neka vrsta karantina, onoga što danas tako nazivamo.
Dakle, učimo lekciju o važnosti zdravlja i svetosti ljudskog života. I ranije generacije muslimana su imale svoja iskušenja. Ova naša pamti ratna organiziranja ramazanskih sadržaja. Također, u vrijeme poplava 2014. godine, koje su se desile malo prije ramazana, pa evo i pandemije sada. I ranije su određene okolnosti utjecale na ramazanski život muslimana i uvijek se iz Ramazana izlazilo čistije i jače!", naglasio je imam Smajlović.
Islamska zajednica u BiH već od prvih slučajeva korona virusa u BiH obustavila je zajedničke molitve i započela temeljito dezinficiranje svih prostora koje se i dalje provodi svakog petka. Iseljeni su učenici iz medresa, nastava se i u mektebima i školama odvija online.
"Data je Instrukcija o načinu provođenja dezinfekcije prilikom korištenja određenih službenih prostora poput gasulhane (prostorije za kupanje umrlih op. a.). Dakle, čuvanje zdravlja i zaštita života je postavljena na najviši nivo. Tako smo razumjeli smjernice ljekara i zahtjeve državnih organa.
Vjernici su jako odgovorno i ozbiljno prihvatili sve mjere i dosad nismo imali nikakvih incidenata. Islamska zajednica poštuje zakone ove zemlje i ne želimo biti u sukobu sa strukom. Poštujemo državu i držimo se Allahovog naređenja da čuvamo zdravlje i život. I to je tako svugdje gdje djeluje Islamska zajednica i gdje postoje naši džemati, od Australije do Sjedinjenih Američkih Država", potcrtao je Smajlović.
Odgovornost za riječi i djela
U Bosni i Hercegovini na društvenim mrežama popularni su samoprozvani šejhovi ili predavači daije, najčešće pripadnici tzv. selefijskog učenja u islamu, koji su o pandemiji i korona virusu govorili iz perspektive islamskog učenja. Ove osobe ne predstavljaju zvaničnu Islamsku zajednicu u BiH, štoviše neki je i kritiziraju otvoreno ili prikriveno. Imam Smajlović kaže da su iz IZ svjesni ovoga.
"To je produkt liberalizma, produkt sloboda koje živimo sada. Pojedinci na koje ukazujete prisutni su u javnosti. Njihovi komentari, stavovi su izraz koji nema obavezujući karakter jer nisu birani niti imenovani da bi bili nadležni i odgovorni za svoj iskaz. Osobe koje sebi dopuste da slijede takve pojedince idu rizičnom stazom i lahko mogu pasti u ponor", kaže Smajlović.
"Ja bih to zapravo rekao ovako – priroda je u porodici da dijete u pubertetu ima burno doba i počesto tada počinje malo pametovati ocu. Tako i ti, čini mi se kao pubertetlije prave otklon prema zvaničnicima, da li državnim, da li vjerskim.
To je jedno neodgovorno ponašanje, koje vremenom i procesom može da sazre, nemamo vremena polemizirati s tim pojedincima, više brinemo o značajnom broje čestitih muslimana, džematlija ili vjernika uopće. Vjerujemo da oni znaju prepoznati i konzumirati te slobode tih slobodnjaka, koji iznose svoje stavove bez ikakve odgovornosti. Niko ga ne može pozvati na odgovornost", ocijenio je imam Smajlović.
Ramazan je u islamskom kalendaru mjesec kad je počela objava svete knjige za muslimane Kur'ana. Mjesec posta je i jedna od pet temeljnih obaveza svakog muslimana. Ramazan je i vrijeme duhovnog čišćenja vjernika, vrijeme odricanja, suzdržavanja od grijeha i pojačanog vjerskog života.
Obaveza je u ramazanu i udijeliti sadaku ili pomoć siromasima. Ramazanski obroci kojima se prekida post posebno posljednjih godina postali su događaji koje muslimani dijele s komšijama, prijateljima, kako muslimanima tako i nemuslimanima. Tokom ramazana organiziraju se i brojni drugi kulturno-vjerski sadržaji poput koncerata duhovne muzike, predavanja i druženja.
