U pripremi je Rezolucija Parlamenta Evrope o situaciji u BiH a na osnovu Izvještaja o napretku u 2014. godini. Rasprava je već obavljena u Odboru za vanjske poslove Evropskog parlamenta, a usvajanje se očekuje krajem aprila. Autor Rezolucije je Cristian Dan Preda, poslanik Rumunije u EP. Uloženi su brojni amandmani u kojim se ukazuje na situaciju u BiH. Jednu od ozbiljnijih primjedbi na tekst Rezolucije dao je poslanik iz Hrvatske Jozo Radoš.
RSE: Gospodine Radoš, šta je Vaša osnovna primjedba na Rezoluciju o BiH?
Radoš: Parlament samo upozorava na teškoće u Bosni i Hercegovini, na nefunkcionalnost države, poziva na reforme, međutim, nema nikakvih konkretnih mjera. Naravno, od Parlamenta se u ovoj fazi to teško može očekivati, ali bi on trebao vrlo intenzivno pratiti procese usvajanja, odnosno realizacije obveza koje su prihvaćene od strane bosanskih političkih lidera i Skupštine BiH. To je u ovoj fazi najvažniji zadatak, a ja se nadam da će Rezolucija Evropskog parlamenta biti puno konkretnija u odnosu na stanje u Bosni i Hercegovini.
RSE: Takođe, Vaša primjedba je da Rezolucija ne odgovara potrebi za promjenama koje se moraju desiti u Bosni i Hercegovini. Na koje promjene prije svega mislite?
Nefunkcionalnost Bosne i Hercegovine dolazi iz njene vrlo glomazne i nefunkcionalne, nejasne strukture, u kojoj je uvijek moguće lako blokirati sve što se želi blokirati
Radoš: Radi se o dva seta promjena. Jedna je promjena uprave, administracije, borba protiv svih oblika negativne manifestacije javnog života, kao što je korupcija, organizirani kriminal, neefikasnost državne uprave, nedovoljna zaštita prava manjina, nedovoljna sloboda medija, nedovoljno sudjelovanje organizacija civilnog društva. Dakle, to su opći zahtjevi koji se tiču strukture društva. Druga promjena bi bila promjena temeljne strukture, jer ja mislim da nefunkcionalnost Bosne i Hercegovine dolazi iz njene vrlo glomazne i nefunkcionalne, nejasne strukture, u kojoj je uvijek moguće lako blokirati sve što se želi blokirati. To je taj nekakav drugi poziv za bitnim, strukturnim promjenama. Spominju se, naravno, i ustavne promjene, ali vrlo daleko i vrlo općenito, a ja osobno smatram da Bosna i Hercegovina ne može ići naprijed bez ozbiljnijih strukturnih promjena cijeloga sustava.
RSE: Zastupnica, takođe iz Hrvatske Zdravka Bušić predložila je osnivanje TV kanala na hrvatskom jeziku. Da li je to ušlo u prijedlog Rezolucije i šta Vi mislite o tom prijedlogu?
Radoš: To je ušlo u prijedlog Rezolucije na jedan općeniti način, dakle, ni to nije dovoljno jasno formulirano. Ja smatram da je to vrlo opravdan zahtjev, mislim da većina poteškoća Bosne i Hercegovine dolaze iz njenih nejasnih međunacionalnih i međuentitetskih odnosa. Pravo jednog konstitutivnog naroda u Bosni i Hercegovini je vrlo važno, i njegova prava, uključujući i pravo na televizijski program na vlastitom jeziku je svakako važno. Bez toga se ne može očekivati da će se graditi neki skladni međunacionalni odnosi. Dakle, ja to u potpunosti podržavam. To je jako, jako važno.
RSE: U Rezoluciji se ponovo naglašava potreba provođenja presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu 'Sejdić-Finci'. Koliko je to važno?
Radoš: Mislim da je veoma važno, samo moj stav je da Evropski parlament na neki način stavlja naglasak na prava manjina i prava pojedinaca, što svakako treba pozdraviti. Ali, ja mislim da je temeljni problem Bosne i Hercegovine u nejasnim međunacionalnim odnosima, nadležnostima i nefunkcionalnosti dvaju entiteta, a pogotovo cijele države Bosne i Hercegovine. Ukoliko bi se, recimo, u potpunosti provela presuda 'Sejdić-Finci', to bi bio neki korak naprijed, ali Bosna i Hercegovina bi i dalje ostala potpuno nefunkcionalna država. Ja mislim da se naglasak mora stavljati paralelno, na manjinska prava i generalno prava građana, ali da se mora na neki način zagristi u taj kompleks međunacionalnih i međuentitetskih odnosa koji onemogućavaju funkcionalnost Bosne i Hercegovine. Bosna i Hercegovina može biti blokirana na razini države vrlo često, to se često događa. U takvim uvjetima ne možete očekivati da će doći do provođenja nekih ozbiljnijih reformi. Mislim da taj naglasak mora biti dvostruk - s jedne strane na pravima manjina i pravima građana, a s druge strane na rješavanju strukturne međunacionalne, međuentitetske nefunkcionalnosti Bosne i Hercegovine.
RSE: Kad govorite o potrebi efikasne strukture ili o novoj strukturi, a to ste više puta pomenuli u ovom intervjuu, da li imate u vidu treći, hrvatski, entitet u Bosni i Hercegovini?
Nemam ništa protiv toga da se socijalna i gospodarska pitanja stave u prvi plan. Moj savjet je da se bez bitne rekonstrukcije same strukture Bosne i Hercegovine teško može očekivati napredak
Radoš: Ja smatram da bez ozbiljnijeg zadiranja i redefiniranja strukture Bosne i Hercegovine, pri tome ja ne govorim niti o trećem entitetu niti o modelima, zato što je to delikatno pitanje, ali, jednostavno je vidljivo da jedan entitet ima mogućnost blokirati cijelu državu, a s druge strane, jedan narod se tamo osjeća potpuno zapostavljen, neravnopravan. U takvim uvjetima teško je očekivati nekakvu funkcionalnost koja bi onda riješila gospodarska i socijalna pitanja, kad imate institucije koje ne funkcioniraju. Osim toga, taj cijeli sustav je užasno kompliciran, sa deset kantona i deset kantonalnih vlada, sa nefunkcionalnom središnjom državom – jednostavno nemate razloga nadati se da će to ići u boljem smjeru. Ne samo unutrašnje reforme, nego i ono što ide paralelno s time, a to je približavanje Bosne i Hercegovine evropskom putu. Zato sam ja, na neki način, bio relativno kritičan prema ovoj Rezoluciji i prema ukupnom pristupu Evropske unije. No, to je vrlo kompliciran proces i na neki način ja dajem šansu da će taj novi pristup i prihvaćene obveze polako biti konkretizirane i početi biti provođene. Tada će se Bosna i Hercegovina pokrenuti i prema svom evropskom putu.
Ja apsolutno nemam ništa protiv toga da se socijalna i gospodarska pitanja stave u prvi plan. Moj savjet je da se bez bitne rekonstrukcije same strukture Bosne i Hercegovine teško može očekivati napredak. Vi jednostavno ne možete u ovoj situaciji adresirati odgovorne za neke zahtjeve koje ste postavili. Ako nemate odgovor na institucije ili osobe, političke dužnosnike, teško možete očekivati da će ti zahtjevi biti ispunjeni.
RSE: Bosna i Hercegovina još uvijek nije pripremila konkretne reforme, nakon Izjave o političkoj opredijeljenosti, koja je usvojena u bh. Parlamentu i podržana od lidera političkih partija.
Radoš: Najlakše je prihvatiti nekakve načelne obveze nego te obveze najprije precizirati, što se još nije dogodilo, a pogotovo nakon toga krenuti u njihovu provedbu. Vi ne možete očekivati da će se provoditi nekakva načelna obećanja. Obaveze se moraju pretvoriti u vrlo konkretne zadaće, tada možete očekivati i njihovo provođenje, odnosno praćenje njihovog provođenja. Previše vremena je prošlo, ne tako strašno dugo da bi se taj proces ocijenio negativnim, ali svakako je vrijeme da se ta načelna obećanja o potrebi reformi pretvore u vrlo konkretne zadaće, a nakon toga da se krene s njihovom realizacijom.
