Vlasti u Bosni i Hercegovini se trenutno dogovaraju šta će uraditi ukoliko se poveća priliv migranata u BiH, rečeno je nakon sastanka ministra bezbjednosti Bosne i Hercegovine Fahrudina Radončića i ministra unutrašnjih poslova Republike Srpske (RS) Dragana Lukača.
Radončić tvrdi kako ništa nije rađeno u protekle četiri godine, te BiH nema načina da se izbori sa mogućim povećanim prilivom migranata, jer nema novca za jaču zaštitu istočne granice prema Srbiji.
"Mi smo kao Ministarstvo sigurnosti pokrenuli akcije i prema Evropskoj komisiji i prema domaćim vlastima da dobijemo novac makar za 400 graničnih policajaca, a ja se nadam da ćemo dobiti i više. Sada nam nedostaje 1.200 graničnih policajaca, a znate i sami da onog časa kada se dobije novac treba raspisati konkurs, pa treba izvršiti školovanje budućih policajaca, koje traje sedam-osam mjeseci, jer na granice ne možete izvesti ne educirane ljude", rekao je Radončić 6. marta, u Banjaluci.
Dragan Lukač kaže da trenutno stotinu pripadnika entitetskog MUP-a pruža podršku graničnoj policiji Bosne i Hercegovine, ali da za jaču podršku novca nema.
"Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske spremno je da izdvoji još određeni broj policajaca i da ih uputi da zajedno sa graničnom policijom radi na zaštiti granice, ali za to moramo da pronađemo resurse iz nekih vanjskih izvora, s obzirom da nemamo planirane stavke u budžetu za takve aktivnosti", kazao je Lukač.
Protiv Frontexa i Oružanih snaga na granici
Protivljenje RS-a onemogućava raspoređivanje pripadnika Agencije za evropsku graničnu i obalnu stražu (Frontex) na teritoriji Bosne i Hercegovine, a stav protiv potvrđen je i zaključcima Narodne skupštine RS-a (NSRS) sa posebne sjednice 19. februara u Banjaluci.
Dodik EU ne vjeruje
U ovom entitetu smatraju da će Frontex kontrolisati granicu između Hrvatske i BiH kako bi spriječili ulazak migranata na teritoriju Hrvatske i EU, a da će na hiljade migranata ostati u BiH.
Srpski član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik istakao je da nisu prihvatljiva ni obećanja o pomoći Evropske unije BiH za izgradnju prihvatnih centara za migrante.
"Da Bosna i Hercegovina ima novac da rješava pitanje migranata ne bi Evropska unija već nudila neki novac, kako smo ranije čuli, od dvadeset i nešto miliona evra da se naprave stacionarni centri i čak da se izgrade naselja i škole kako bi se integrisao sistem i vršilo obrazovanje migranata. Mi vjerujemo, imajući u vidu stare podvale koje ovdje traju vijekovima, onda bi vjerovatno kroz edukaciju koja bi se ovdje obezbjeđivala uzeli one koji su njima potrebni, a nama ostavljali one koji nisu u stanju da ovdje završe ni minimalne obrazovne projekte", kazao je Dodik u Banjaluci, nakon sjednice Izvršnog komiteta Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), čiji je predsjednik.
Dodik se protivi i prijedlozima za upućivanje pripadnika Oružanih snaga BiH na granicu sa Srbijom i Crnom Gorom.
"To ne bi doprinijelo rješavanju migrantske krize, već bi samo bila isprazna manifestacija u kojoj bi se ta granica prema Srbiji ojačala i markirala na način na koji određeni krugovi u Sarajevu žele", naveo je Dodik u Banjaluci.
Dodatne komplikacije
Odbijanje bilo kakvog prijedloga za rješavanje migrantske krize dolazi u trenutku kada u Bosni i Hercegovini ističe odluka o privremenom finansiranju institucija BiH, koja je na snazi do 31. marta, a nema naznaka da će u skorijem periodu biti donesen budžet za 20120. godinu. To znači da će uskoro prestati finansiranje i pripadnika granične policije koji obezbjeđuju granice.
Ovaj problem dodatno komplikuje odluka predstavnika RS-a u institucijama Bosne i Hercegovine da obustave svoj rad u odlučivanju u bilo kom pitanju iz nadležnosti organa BiH, dok se ne usvoji novi zakon o Ustavnom sudu BiH, tako da u njegovom sastavu ne bude stranih sudija.
Iako se predstavnici vlasti u Bosni i Hercegovini ne mogu dogovoriti na koji način rješavati migrantsku krizu, Radončić i Lukač, nakon sastanka u Banjaluci, saglasni su "da je za ovaj problem kriva Evropska unija sa svojom politikom otvorenih granica i da sada ona treba rješavati taj problem".
"Bosna i Hercegovina ne treba da bude parking za migrante. Slažemo se u tome da Evropska unija i pogotovo sada nakon grčko-turskog velikog spora treba da odgovori jednim sve evropskim odgovorom i da zajednički štiti, ne samo granice Evropske unije, nego i svih drugih zemalja kako se ne bi dogodilo da cijela migrantska kriza krene prema Srbiji, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini, dobije svoj čep u Hrvatskoj i da mi ovdje problem stotina hiljada migranata", istakao je Radončić.
Grčka vratila hiljade migranata koji pokušavaju preći iz Turske
Radončić kritikuje EU
Radončić je dodao da Evropska unija nije pomagala dovoljno BiH da se nosi sa migrantskom krizom i da pomoć koja je dolazila nije išla ka domaćim institucijama.
"Novci koji dolaze u BiH ne daju se domaćim vlastima. Daju se sredstva IOM-u (Međunarodna organizacija za migracije) i drugim humanitarnim organizacijama. Mi nemamo ekonomsku suverenost nad krizom. Oni sebi daju novac, sami ga odnose, mi čak i ne znamo koliko novaca dolazi i mi ćemo tu morati da se ponašamo kao Srbija, da ponudimo Vijeću ministara BiH da se uspostavi neka vrsta agencije i komesarijata za humanitarna pitanja, da makar taj aspekt stavimo pod punu kontrolu", smatra Radončić.
Upozorenja i preporuke ombudsmena
Međutim, ombudsmeni za ljudska prava Bosne i Hercegovine u novembru 2018. godine izradili su Specijalni izvještaj o stanju u oblasti migracija u Bosni i Hercegovini, na zahtjev Savjeta ministara BiH, u kojem su upozorili bh. vlasti na problem povećanih migracija.
Ombudsmen za ljudska prava Bosne i Hercegovine Ljubinko Mitrović za Radio Slobodna Evropa (RSE) izjavio je da ovaj specijalni izvještaj, zbog izbora i kompletne situacije, nije bio predmet razmatranja na svim zakonodavnim organima u Bosni i Hercegovini, od tada pa do danas.
U izvještaju, kazao je Mitrović, preporučeno je nadležnim institucijama da se osumjačanja kapaciteta granične policije, kojima nedostaje oko 500 službenika, poveća i broj smještajnih kapaciteta za migrante.
"Već nekoliko godina smo upozoravali na ovaj problem koji se dešava sad. Imali smo podatke od kolega ombudsmena iz Turske da se između 3,5 i četiri miliona izbjeglica nalazi u Turskoj i da bi oni u jednom momentu mogli krenuti prema Evropi. Te podatke smo dostavili i zvaničnim organima vlasti u Bosni i Hercegovini i upozorili smo ih na sve što se može desiti, ali skoro ništa nije urađeno. Problem će sigurno nastati ako migrantska ruta bude išla preko Bosne i Hercegovine. Mislim da mi nemamo kapaciteta koji mogu odgovoriti na značajniji priliv migranata", kazao je Mitrović.
Profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije u Sarajevu Armin Kržalić o spremnosti BiH za eventualni novi talas migranata za RSE kaže kako su dva faktora po kojima će se Bosna i Hercegovina testirati.
"To je koordinacija institucija BiH sa zemljama Zapadnog Balkana i sa zemljama Europske unije. Treći faktor je također bitan, odnosi se na rute kojim će se migranti kretati. Čini mi se da se sada migranti usmjeravaju na drugu rutu, koja zaobilazi BiH. Ukoliko se pokažu jače kontrole, moguće da se ponovo vrate na rutu koja vodi u BiH. Dosadašnja situacija je pokazala kako BiH nema kapaciteta i teško će podnijeti bilo kakvo povećanje migranata, osobito ako Hrvatska dodatno zatvori svoju granicu. Sve to će se odraziti na humanitarnu krizu i ugrozit će sigurnost građana BiH", rekao je Kržalić.
Od tzv. Balkanske rute do danas
Trend povećanja broja ulazaka stranih državljana u Bosnu i Hercegovinu započeo je u martu 2016. godine, nakon zatvaranja tzv. Balkanske rute, koja je do tada bila puštena u Đevđeliji i išla je dalje prema Mađarskoj i Hrvatskoj.
Pokazatelji do kojih su ombudsmeni BiH došli u toku istraživanja, ukazuju da su tokom 2017. godine u Bosni i Hercegovini zabilježeni sporadični, kontrolisani ulasci i kretanje migranata, gdje je BiH prepoznata, uglavnom kao zemlja tranzita, za strane državljane iz drugih zemalja, te kao zemlja porijekla, gdje građani Bosne i Hercegovine odlaze u druge zemlje zbog ekonomske i političke situacije u zemlji.
Institucionalni kapaciteti su u ovom periodu bili dostatni za izvršavanje svih obaveza utvrđenih u zakonu.
Međutim, u 2018. godini u Bosni i Hercegovini dolazi do dramatičnog porasta broja migranata koji uglavnom koriste BiH za tranzit prema zemljama Evropske unije.
Statistički podaci o ilegalnim prelascima i pokušajima ilegalnih prelazaka prikupljeni od Granične policije Bosne i Hercegovine u 2017. i 2018. godini, ukazuju na raširen prijem ulaska.
Tri su glavna pravca kretanja migranata: jedan iz Srbije prema Bijeljini (na istoku BiH), drugi iz Srbije prema Višegradu i Zvorniku (na istoku BiH) i treći iz Crne Gore prema Trebinju, Bileći i Gacku (na jugu BiH) u posljednje vrijeme i prema Foči (na istoku BiH).
U većini slučajeva radi se o migrantima koji su u Bosnu i Hercegovinu ušli ili ulaze bez ikakvih identifikacionih dokumenata, na mjestima koja nisu predviđena za prelazak državne granice, što predstavlja kršenje pravnih propisa Bosne i Hercegovine i nije u skladu s procedurama nadležnih organa u Bosni i Hercegovini u pogledu ulaska stranca, navedeno je u izvještaju ombudsmena BiH.
Facebook Forum